tag:blogger.com,1999:blog-20552772769313312792024-03-05T10:53:10.870-06:00By MosHerDobrodošli na moj blog! Ovdje možete pročitati razne priče i tekstove. Ne zamjerite što ne pišem baš redovno, ali se nadam da ćete, ipak, biti zadovoljni sa onim što pročitate. HVALA VAM ZA POSJETU I ČITANJE!!!MosHerhttp://www.blogger.com/profile/08448669469961179191noreply@blogger.comBlogger89125tag:blogger.com,1999:blog-2055277276931331279.post-91030416248030122072024-01-16T17:19:00.005-06:002024-01-16T21:31:01.911-06:00Događaji koji su obilježili 2023. godinu<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><i><span style="font-family: times; font-size: large;"></span></i></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><i><span style="font-family: times; font-size: large;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjp59ylGp2letRHHMvLtRWS9YnBcCFFrCvrKPo1SjCVrhB6AyaGVUr1MHXUfzSkC9LKkpK1-jk8DhoXqW4peEPUMwIE4iOCr-BdQljDT39WwBQiP6NIQDs7CwbpvCvqsl7keVyKCSN1tM0TlgxPb6p43kJWt73Mg6awXP8c-xlJ2NS1OrCMEgelF0s5NA_9/s200/Earth.jpg" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="150" data-original-width="200" height="150" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjp59ylGp2letRHHMvLtRWS9YnBcCFFrCvrKPo1SjCVrhB6AyaGVUr1MHXUfzSkC9LKkpK1-jk8DhoXqW4peEPUMwIE4iOCr-BdQljDT39WwBQiP6NIQDs7CwbpvCvqsl7keVyKCSN1tM0TlgxPb6p43kJWt73Mg6awXP8c-xlJ2NS1OrCMEgelF0s5NA_9/s1600/Earth.jpg" width="200" /></a></span></i></div><i><span style="font-family: times; font-size: large;"> *NAPOMENA:
Izvor informacija za tekst koji slijedi je korišten sa portala
radiosarajevo.ba, federalna.ba, oslobodjenje.ba, klix.ba i mondo.ba, kao i sa
spagosmail.blogspot.com bloga!<o:p></o:p></span></i><p></p>
<p align="right" class="MsoNormal" style="text-align: right;"><i><span style="font-family: times; font-size: large;">Ensvid Hadžajlić - MosHer<o:p></o:p></span></i></p>
<p class="MsoNormal"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Iza cijelog svijeta je
još jedna, 2023. godina, koju su obilježile mnoge stvari. Nažalost, većina je
bila vezana uz - negativne stvari.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Bilo da je riječ o
nastavcima prijašnjih, buđenju starih ili eskalaciji onih koji traju već
decenijama, ratovi i sukobi su, nažalost, potpuno obilježili ovu 2023. godinu u
cijelom svijetu. Pored njih, tu je bila i serija razornih zemljotresa u Turskoj
i Siriji, koja je odnijela desetine hiljada života, kao i masovne pucnjave u
regionu i Evropi koje su šokirale društvo do temelja.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Ipak, bilo je i
pozitivnih stvari. Tehnologija je napravila još jedan veliki korak naprijed sa vještačkom
inteligencijom, koja sada već pomaže ljudima u mnogim branšama. Ovo je i godina
kada smo se izborili s korona virusom i kada su mjere širom svijeta napokon
ukinute.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Ovo su najvažniji
događaji, po mjesecima, koji su obilježili godinu iza nas:<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>Januar<o:p></o:p></b></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Odmah 1. januara, jedan
veliki događaj se desio u našem susjedstvu. Nakon 9.5 godina članstva u Evropskoj
uniji, Hrvatska je i zvanično prihvatila euro kao svoju službenu valutu. Famozna
kuna otišla je u prošlost.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Početak prvog mjeseca
obilježili su i izbori u Brazilu, gdje je Lula Da Silva s vlasti skinuo
populističkog, sada već bivšeg, predsjednika Jaira Bolsonara. Nažalost,
pristalice Bolsonara nisu prihvatile poraz. Uslijedili su napadi velike grupe
ljudi koje podržavaju ovog političara na predsjedničku palaču, nacionalni
kongres i vrhovni sud. Više od 1400 ljudi je uhapšeno, a više od 80 ljudi je
povrijeđeno.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Kako bi proslavio 60.
godišnjicu Jelisejskog sporazuma o francusko-njemačkom prijateljstvu, francuski
predsjednik Emmanuel Macron pozvao je njemačkog kancelara Olafa Scholza u
njegov omiljeni pariski restoran „La Rotonde“. Dostojan ambijent, jer su Pikaso
i Hemingvej već večerali tamo.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Bizaran spomenik
ljudskom nerazumijevanju kružio je svijetom iz Štajerske. U neprirodno ugodnom
januaru, blistave plahte vještačkog snijega djelile su blatnjavu, sivo-smeđu
popularnu destinaciju za zimske sportove Rohrmoos.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><b><span style="font-family: times; font-size: large;"> Februar<o:p></o:p></span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Ovaj mjesec je
obilježila serija razornih zemljotresa koja je 6. februara pogodila Tursku i
Siriju. Prvo je zabilježen zemljotres od 7.8 stepeni po Richterovoj skali, a
ubrzo je došao i zemljotres od 7.7 stepeni. Rezultat ove nepogode je bila
brojka od čak 59 hiljada poginulih, a više od 121 hiljade je bilo povrijeđeno.
Materijalna šteta ovih potresa mjeri se u milijardama.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Grad Kahramanmaras, na
jugu Anatolije, cijenjen je zbog svog bogatstva kulturnih spomenika. Koliko ih
je još ostalo cijelih u februaru? Tursku i Siriju pogodili su zemljotresi
jačine 7,8 stepeni. Bataljoni spasilaca tragali su danima za preživjelima sa
sve slabijim nadama. Na kraju je bilo 59.000 mrtvih.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Evropska unija je 14.
februara donijela odluku da će se dizel i benzinska auta moći proizvoditi samo
do 2035. godine, što je dio borbe EU protiv klimatskih promjena.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Vrijedi spomenuti i da
su u ovom mjesecu već počele mjere protiv inflacije, i to u Velikoj Britaniji,
SAD-u i u EU. Nažalost, ovaj ekonomski šok osjetit će se kroz cijeli svijet,
tokom cijele 2023. godine.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Pripadnici američke
mornarice pronašli su ostatke oborenog kineskog balona u Atlantskom okeanu u
blizini obale savezne države Južne Karoline. Dok je Washington sumnjao u
špijunažu, Peking je govorio o čisto istraživačkim ciljevima. Kasnije se ispostavilo
da je balon bio opremljen američkom tehnologijom kojom se slobodno trguje.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>Mart<o:p></o:p></b></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> U trećem mjesecu 2023.
godine imamo potvrdu finansijkih problema koji su počeli mnogo ranije, ali čiji
efekti su se počeli osjećati u februaru. Silicon Valley Bank, ogromna
investiciona banka sa zapada SAD-a, bankrotira i totalno krahira. Tako postaje
najveća banka koja je propala još od 2008. godine i finansijske krize i
recesije koja je tada zadesila cijeli svijet. Ubrzo iza SVB bankrot proglašava
i Credit Suisse.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Isto tako, u
Silikonskoj dolini se pokreće nešto što će mnogima postati dio svakodnevnog
života - Chat GPT. Ovaj model koji koristi vještačku inteligenciju prvi je
svoje vrste namijenjen za masovnu upotrebu, te do samog kraja godine, a
vjerovatno i još mnogo godina u budućnost, milioni ljudi širom svijeta će koristiti
ovu aplikaciju.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Vrijedi istaći i nalog
za hapšenje ruskog predsjednika Vladimira Putina, kojeg je Međunarodni krivični
sud objavio 17. marta 2023. godine. Imajući u vidu da Rusija nije potpisnica
sporazuma koji je uspostavio MKS, Putin je još na slobodi.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Uzbudljiva filmska
adaptacija antiratnog romana „Ništa novo na zapadu“ Edwarda Bergera bila je nominovana
za Oscara devet puta, a od toga je osvojila četiri Oscara, na primjer kao „Najbolji
međunarodni film“. I to - duboko na zapadu Amerike - bila je nešto vrlo novo za
filmsku njemačku kinematografiju.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>April<o:p></o:p></b></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Četvrti mjesec opet
otvaramo s vijestima iz regiona. Nakon 20 godina na vlasti, što kao
predsjednik, što kao premijer, Milo Đukanović gubi izbore u Crnoj Gori. Na
mjestu predsjednika ga mijenja Jakov Milatović, i to ubjedljivom pobjedom u
drugom krugu.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Samo dva dana poslije
izbora u ovoj zemlji, u jednoj drugoj državi se slavi - Finska postaje 31.
članica NATO-a. Ruska invazija Ukrajine i prijetnje koja je odašiljala zemljama
s kojima dijeli granicu natjerale su Fince da ipak prestanu biti vojno
neutralna zemlja.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Osim toga, vrijedi
spomenuti i lansiranje rakete Starship firme SpaceX. Radi se o najsnažnijoj
raketi ikada napravljenoj, koja je ipak eksplodirala samo četiri minute poslije
lansiranja.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> U februaru je
zemljotres potresao sirijski grad Alep. U aprilu su se stanovnici okuplili
usred ruševina za dugim stolovima i slave Bajram, prekid mjeseca posta:
trenutke zajedništva koji jačaju solidarnost među muslimanima. Ovo je važnije
nego ikada, posebno u trenucima potrebe.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>Maj<o:p></o:p></b></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Nažalost, peti mjesec
počinje s dva užasna događaja iz susjedstva. Masovne pucnjave, prvo u školi
Vladislav Ribnikar u Beogradu, a zatim i u selu Mladenovac, odnose 19 života u
Srbiji. Ovaj događaj je obilježio možda čak i cijeli region za ovu godinu, a
susjednu Srbiju bez ikakve sumnje.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> U maju je Ujedinjeno
Kraljevstvo i formalno dobilo svoje nove monarhe - kralja Charlesa III i
kraljicu Camillu. Iako je kraljica Elizabeta preminula još u septembru 2022.
godine, pripreme za masovnu ceremoniju trajale su mjesecima.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> First Republic Bank iz
San Francisca obara rekord Silicon Valley Banka kao najvećeg bankarskog kraha
za 2023. godinu, te takođe potpuno bankrotira još na početku mjeseca.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> U maju se održava i
Eurosong, gdje pobjeđuje Loreen s pjesmom Europhoria, a održavaju se i izbori u
Turskoj, gdje suverenu vlast potvrđuju Recep Tayyip Erdogan i njegova AK
stranka.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Egzistencijalni strah
izazvan generativnom vještačkom inteligencijom u kreativnoj ekonomiji širi se
Hollywoodom 2023. godine, gdje su pisci scenarija započeli štrajk sredinom maja
tražeći ograničavanje upotrebe tehnologije u filmovima, kao i povećanje plata.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>Juni<o:p></o:p></b></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Šesti mjesec
obilježavaju dvije tragedije na moru. Prije svega, 14. juna najmanje 82
migranta umire kada je, u blizini Grčke, došlo do prevrtanja broda. Još
najmanje 500 ljudi je proglašeno nestalim.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Samo četiri dana
poslije, katastrofa u SAD. Podmornica Titan gubi svaki kontakt s vanjskim svijetom.
Uskoro cijeli svijet saznaje da je došlo do implozije, te pet putnika gubi
život.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Krajem mjeseca, tačnije
23. juna, cijela planeta je gledala Rusiju. Jevgenij Prigožin, vođa zloglasne
Wagner plaćeničke grupe, kreće sa svojim trupama na Moskvu, nezadovoljan
podrškom koju dobija od Rusije. Usput osvaja nekoliko gradova, ali se u roku 24
sata od početka pobune ipak povlači uz preseljenje u Bjelorusiju.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Brana Kahovka na jugu
Ukrajine, koja je pod ruskom kontrolom, pukla je nakon eksplozije. 18 milijardi
kubnih metara vode poplavilo je čitava zemljišta nizvodno, nanijela hemikalije
i mine - humanitarna i ekološka katastrofa, čije su posljedice još uvijek
primjetne.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>Juli<o:p></o:p></b></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Sedmi mjesec 2023.
godine nije bio pretjerano zanimljiv. Od važnih događaja vrijedi istaći izlazak
filmova Oppenheimer i Barbie. Ova ostvarenja su vodila 'rat' cijelu godinu, te
se rodio termin koji će ostati zapamćen - Barbieheimer.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Nizozemska na
biralištima ne daje povjerenje koaliciji okupljenoj oko najdugovječnijeg
premijera u cijeloj EU, Marka Ruttea. On navodi da će se iz politike povući,
ali još nema njegove zamjene.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Holivudski glumci
pridružili su se scenaristima u julu, u najvećoj obustavi rada u Tinseltownu od
1960-ih, dijelom zbog straha da bi se vještačka inteligencija mogla koristiti
za kloniranje njihovih glasova i likova.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Štrajk je odgodio
stotine popularnih serija i filmova prije nego što će studiji i glumci postići
dogovor u novembru 2023. godine, dva mjeseca nakon što su se scenaristi vratili
na posao.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>Avgust<o:p></o:p></b></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Na tačno dva mjeseca od
njegove pobune protiv Putina i Rusije, u avgustu je, pod sumnjivim okolnostima
umro Jevgenij Prigožin. Iako je smanjio medijsku eksponiranost nakon što je
vojni udar završio, čini se da 'sudbinu' nije mogao izbjeći. Ubijen je u padu
aviona, a sumnja se da je iza svega bila Putinova vlast u Rusiji, mada Kremlj
to negira.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Lana Pudar je u 2023.
godini osvojila devet evropskih i svjetskih medalja, pet zlatnih, dvije
srebrene i dvije bronzane medalje. Učestvovala je u 12 velikih finala, ostvarila
dvije olimpijske norme za nastup na Olimpijskim igrama u Parizu 2024. godine.
Postigla je šest rekorda, dva evropska juniorska rekorda, tri rekorda
juniorskih prvenstva, jedan rekord svjetskih prvenstava i osvojila pehar za
najbolju plivačicu Svjetskog juniorskog prvenstva. Izdvajaju se dvije zlatne
medalje na Svjetskom juniorskom prvenstvu u Izraelu i tri zlatne medalje na Evropskom
juniorskom prvenstvu u Beogradu, te seniorska bronza sa nedavno održanog
Evropskog prvenstva u kratkim bazenima.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Niz državnih udara koji
su označili brutalno demokratsko nazadovanje u frankofonskoj Africi nastavio se
i u 2023. godini, a Niger i Gabon su posljednje zemlje koje su svrgnule
izabranog predsjednika.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Nepopularna Francuska
prisiljena je povući i svog ambasadora i svoje trupe iz Nigera što je treći put
da se njene snage povlače iz bivše afričke kolonije u manje od dvije godine.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> U međuvremenu, u avgustu,
gabonski predsjednik Ali Bongo Ondimba, nasljednik dinastije koja je vladala 55
godina, svrgnut je s vlasti poslije predsjedničkih izbora koje su vojska i
opozicija proglasile lažnim.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Suša pogoršana
klimatskim promjenama navodi se kao jedan od faktora iza najsmrtonosnijeg
šumskog požara u Sjedinjenim Državama u vijeku koji je u avgustu odnio najmanje
115 života na havajskom ostrvu Mauiju.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Svemirska utrka se
zahuktava 2023. godine, kada će zvijezda u usponu Indija postati prva nacija
koja je uspješno spustila letilicu bez posade na Mjesečev južni pol u avgustu,
samo nekoliko dana nakon što se rusko lunarno vozilo srušilo na njegovoj
površini.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Više od pola vijeka
nakon što je američki astronaut Neil Armstrong postao prvi čovjek koji je hodao
po Mjesecu, nekoliko se zemalja bori za povratak na Mjesec.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Pobjeda Španije nad
Engleskom u finalu Svjetskog prvenstva u fudbalu za žene u Sydneyu 20. avgusta
izazvala je scene veselja kod kuće.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Ali, euforija brzo
ustupa mjesto bijesu kada je šef španskog fudbalskog saveza Luis Rubiales
poljubio fudbalerku Jenni Hermoso nekoliko minuta poslije utakmice, što je bio
poljubac, za koji je kasnije ona rekla da ga je doživjela kao „napad“.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Rubiales od početka
insistira na tome da je poljubac bio dobrovoljan, ali suočen s velikim
negodovanjem na kraju je podnio ostavku.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>Septembar<o:p></o:p></b></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> U devetom mjesecu imamo
prvi veći sukob u ovoj godini, pored ruske agresije na Ukrajinu. U regiji
Nagorno-Karabakh dolazi do eskalacije sukoba između Armenaca i Azerbejdžanaca,
gdje Azerbejdžan pokreće vojnu ofanzivu. Kroz nekoliko dana, 100 hiljada
Armenaca napušta ovu teritoriju, dok Azerbejdžan proglašava pobjedu.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Ovaj mjesec obilježio
je i nastavak finansijskih problema. Evropska centralna banka je podigla
kamatne stope na čak 4 posto, što je najviše u istoriji. Mnogi se pripremaju na
jake finansijke udare do kraja godine.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> “White Men Can’t Jump”
naziv je vrlo smiješnog košarkaškog filma. Da to uopšte nije tako, njemački tim
predvođen NBA zvijezdom Francom Wagnerom dokazao je osvajanjem Svjetskog
prvenstva u Aziji. U polufinalu, visokoletači su čak pobijedili i jako
favorizirani američki tim.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> U kasnoj sezoni u
Grčkoj, apokalipsa je izbila nad rajem za odmor: između 4. i 8. septembra,
oluja neviđene jačine zahvatila je centralnu Grčku. Poginulo je 15 ljudi, a
među žrtvama je kasnije identifikovan i jedan novopečeni austrijski par, koji
je bio na bračnom putovanju. Šteta je bila neprocjenjiva: 200.000 domaćih
životinja se utopilo, a samo u Tesaliji je izgubljena petina poljoprivredne
proizvodnje.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>Oktobar<o:p></o:p></b></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Pripadnici palestinske
grupe Hamas 7. oktobra pokreću napad na Izrael, koji u prvom danu rezultira s više
od 1000 ubijenih Izraelaca. Nažalost, ovo eskalira u najveći sukob u ovoj
regiji u prethodnih nekoliko decenija. Ubijeno je na desetine hiljada
Palestinaca, a najgori među napadima Izraela na Pojas Gaze desio se 17.
oktobra, kada je u Al-Ahli Arab bolnici, prema procjenama, ubijeno više stotina
ljudi.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Van novih sukoba na
Bliskom Istoku, vrijedi spomenuti i razorne zemljotrese u Afganistanu. Na isti
dan kada je Hamas pokrenuo sukob u Izraelu, serija jakih zemljotresa pogađa
Afganistan, a život gubi više od 1000 ljudi. Stotine hiljada ostaje bez svojih
domova.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>Novembar<o:p></o:p></b></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Ovim mjesecom su
dominirale vijesti iz Palestine. U Pojasu Gaze je ginulo stotine ljudi dnevno,
ali su barem Izrael i Hamas došli do kratke pauze od četiri dana, koja je
počela 22. novembra.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Osim toga, vrijedna
spomena je i posjeta kineskog predsjednika Xi Jinpinga SAD-u, gdje ga je
dočekao predsjednik Joe Biden. Dogovorene su mnoge stvari, među kojima je
najvažnija borba protiv efekata klimatskih promjena.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Takođe treba spomenuti
i promjenu u Argentini, gdje vlast preuzima ekscentrični Javier Milei, koji
odmah obećava ukidanje mnogih državnih ministarstava.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> „Novembar 2023. godine
bio je najtopliji novembar do sada, sa prosječnom temperaturom prizemnog
vazduha od 14,22 stepena Celzijusova, što je za 0,85 stepeni iznad novembarskog
prosjeka u periodu od 1991. do 2020. godine i za 0,32 stepena iznad temperature
prethodnog najtoplijeg novembra iz 2020. godine“, navedeno je u saopštenju službe
EU za klimatske promjene Kopernik.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> U saopštenju se ističe
da je u novembru zabilježena i rekordna prosječna temperatura u gornjem sloju
Atlantskog okeana, koja je bila za 0,25 stepeni Celzijusovih viša od prethodne
maksimalne temperature. Podaci ove službe za klimatske promjene pokrivaju
period od januara 1940. godine.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>Decembar<o:p></o:p></b></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Za kraj godine je Gaza
opet bila top tema u cijelom svijetu. Ipak, i pored strašnog sukoba u ovom
dijelu svijeta, tragedija je bilo i u regionu. Cijeli Balkan je šokiralo
svirepo ubistvo djevojčice Vanje (14), koja je ubijena u Sjevernoj Makedoniji
početkom decembra. Uskoro su navodni počinitelji uhapšeni, a posebno je bila
šokantna činjenica da je u otmicu koja je prethodila ubistvu bio uključen i
njen otac.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Tragedija je pogodila i
Češku Republiku, i to na samom kraju mjeseca. 21. decembra je napadač David
Kozák (24) ubio 13 ljudi i ranio 25, te na kraju izvršio samoubistvo. Svoj
masovni zločin je uradio na Univerzitetu u Pragu, a policija u Češkoj još rasvjetljava
ovaj slučaj.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Vrijedi istaći i
parlamentarne izbore u Srbiji, gdje ogromnu većinu opet osvaja SNS i vlast
učvšćava predsjednik ove zemlje Aleksandar Vučić.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Gotovo 200 zemalja na
samitu o klimatskim promjenama COP28 postiglo je dogovor koji po prvi put
poziva sve nacije da pređu sa fosilnih goriva kako bi spriječili najgore
posljedice klimatskih promjena.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Najvažniji segment
sporazuma upravo se odnosi na smanjenje upotrebe fosilnih goriva. Naime,
sporazum poziva zemlje da odustanu od fosilnih goriva u energetskim sistemima,
na pravedan, uredan i pravičan način, ubrzavajući akciju u ovoj kritičnoj
deceniji, kako bi se postigla neto nula do 2050. godine.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Godina je završila
burno, a klimatska agencija Evropske unije predviđa da će 2023. godina biti
najtoplija godina od kako se vodi evidencija o temperaturama u svijetu, a to je
od 1880. godine.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal"><b><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></b></p>
<p align="center" class="MsoNormal" style="text-align: center;"><b><span style="font-family: times; font-size: large;">POZNATE JAVNE LIČNOSTI KOJE SU
NAS NAPUSTILE 2023. GODINE<o:p></o:p></span></b></p>
<p class="MsoNormal"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> U prošloj godini ostali
smo bez mnogo poznatih lica. Evo ko nas je sve napustio u 2023. godini!<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Na kraju svake godine
dođe vrijeme kada se svedu računi, sabere i oduzme šta smo sve prethodnih
dvanaest meseci doživjeli. Neke lijepe stvari ćemo ponijeti u narednu 2024.
godinu, a neke manje lijepe ostavit ćemo u 2023. godini. Dosta poznatih
ličnosti napustilo nas je ove godine, ali njihova djela i poruke koje su
prenijeli kroz film, muziku, sport, umjetnost i ostale društvene sfere ostat će
da žive. Ovo su poznate ličnosti bez kojih smo ostali ove godine:<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>Tina Tarner<o:p></o:p></b></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Legendarna pjevačica
Tina Tarner, jedna od najvećih muzičkih zvijezda svih vremena, preminula je u
84. godini života 24. maja 2023. godine. Imala je buran život, obilježen
velikom slavom ali i problematičnim brakom i zlostavljanjem. Bila je kraljica
rokenrola, a napustila nas je poslije duge bolesti u svom domu u Kusnahtu kod
Ciriha, u Švajcarskoj. Njeni hitovi, poput „What's love got to do with it“, „Private
dancer“, „We don't need another hero“ i mnogi drugi, ostaće za generacije koje
dolaze.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>Šinejd O' Konor<o:p></o:p></b></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Buntovna umjetnica
moćnog glasa, preminula je nedugo nakon sinovljeve smrti. Muzika je bila njen
spas, njeno buntovništvo je bilo podstaknuto mahom gnjevom zbog toga što je
bila zlostavljana kao dijete, i svega što je doživila u ustanovi u Dablinu.
Iako detalji smrti slavne pjevačice još nisu poznati, mediji pišu o njenom
problematičnom djetinjstvu, izjavama koje su šokirale svijet, ali i incidentima
koje je pravila tokom karijere.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Šinejd je tokom nastupa
u emisiji „SNL“ (Saturday Night Live), bez znanja producenata pocijepala sliku
pape Ivana Pavla II, a svojevremeno je odbila i Gremi nagradu za pjesmu koja
ju je proslavila „Nothing compares 2 U“, jer se bunila protiv materijalizma u
muzičkoj industriji. Preminula je u 56. godini života 26. jula 2023. godini, a
ostaće upamćene njene suze u spotu za pomenutu pjesmu, za koje je u svojim
memoarima otkrila da su prave, ali i zašto se rasplakala. Njene suze kreću zbog
stihova o majci: „All the flowers that you planted mama, In the back yard, All
died when you went away“. Ranije je pričala da ju je majka zlostavljala i da je
imala „sobu za mučenje“ u kojoj je uživala da joj nanosi bol. Njena majka je poginula
u saobraćajnoj nesreći 1985. godine.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>Majkl Gembon<o:p></o:p></b></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Britanski glumac ser
Majkl Gembon, čuveni Dambldor iz filmova o „Hariju Poteru“, umro je u bolnici
sa navršene 82 godine života. Bio je najpoznatiji po ulozi profesora Albusa
Dambldora u šest od osam filmova iz serijala o čarobnjaku Hariju Poteru.
Njegova supruga i sin su saopštili da je „njihov voljeni suprug i otac“
preminuo mirno uz članove porodice poslije borbe sa upalom pluća.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Za glumačka dostignuća
dobio je četiri Bafta nagrade, a odlikovan je 1998. godine viteškom titulom za
doprinos industriji zabave.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>Metju Peri<o:p></o:p></b></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Vijest da je preminuo
čuveni Čendler Bing rastužila je cijeli svijet. Legendarni Metju Peri napustio
nas je 28. oktobra 2023. godine u 55. godini života. Glumac koji je tokom
života vodio borbu s narkoticima i alkoholom, pronađen je u đakuziju svog doma,
a sada je otkriven konačni uzrok smrti Metjua Perija.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Smrt zvijezde „Prijatelja“
proglašena je nesretnim slučajem zbog „akutnih efekata ketamina“, saopštilo je
Odjeljenje za sudsku medicinu okruga Los Anđeles. Njega su na vječni počinak
ispratili najbliži članovi porodice, prijatelji, saradnici, ali i cijela ekipa iz serije
„Prijatelji“, koji su se i javno oprostili od kolege i prijatelja.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>Rakel Velč<o:p></o:p></b></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Slavna glumica je
preminula u 83. godini života, a za sada uzrok smrti nije poznat javnosti.
Poznato je da je Rakel bila simbol ljepote i seksipila sedamdesetih godina
prošlog vijeka, a njeni filmovi gledani su i dan danas. Najpoznatija je po
ulogama u „Fantastic Voyage“ i „One Million Years B.C.“ iz 1966. godine.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>Đina Lolobriđida<o:p></o:p></b></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Čuvena italijanska
glumica Đina Lolobriđida (Gina Lollobrigida) preminula je u 95. godini života,
javila je italijanska agencija Ansa. Italijanska diva stekla je slavu 1950-ih
godina kao mediteranski seks simbol, prenio je Rojters. Nakon što je napustila
svijet filma, kasnije je radila kao fotoreporterka i vajarka.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Filmsku karijeru je
počela 1946. godine i do kraja svog života je živjela u Rimu. Neki od njenih
najzapaženijih filmova su: „Hljeb, ljubav i snovi“, „Kralj, kraljica i sluga“, „Servantes“,
„Trapez“, „Carska Venera“, „Zvonar iz Notre Dame“. Glumila je s poznatim i
velikim glumačkim imenima, među kojima su: Frenk Sinatra, Šon Koneri, Marčelo
Mastrojani i Hemfri Bogart.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Đina Lolobriđida je u
septembru prošle godine imala uspješnu operaciju nakon preloma kuka.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>Pako Raban<o:p></o:p></b></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Fransisko Rabaneda
Kuervo, poznatiji pod pseudonimom Pako Raban, bio je španski modni dizajner
baskijskog porijekla. Bio je jedan od najpoznatijih modnih dizajnera na svijetu.
Modni dizajner Pako Raban preminuo je u 89. godini života. Raban je bio poznat
po svojim ekscentričnim izjavama na televiziji. Tvrdio je da je proživio
nekoliko života (uključujući i život prostitutke u vrijeme Luja XV), da je
poznavao Isusa u prethodnom životu, da je vidio Boga tri puta, da su ga
posjetili vanzemaljci, da je ubio Tutankamona i da je star 75.000 godina.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>Lisa Meri Prisli<o:p></o:p></b></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Lisa Meri Prisli
preminula je iznenada u 54. godini života, a njena životna priča mnoge ostavlja
bez daha. Proživjela je gubitke, smrti, zlostavljanje, i bila u braku sa jednim
od najpoznatijih pjevača na svijetu Majklom Džeksonom. Lisa Meri je imala devet
godina kada je Elvis umro i navodno je vidjela njegovo tijelo u kupatilu prije
nego što su je odveli iz prostorije.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Poslije njene smrti 12.
januara 2023. godine mnogi svjetski mediji prenjeli su informaciju da su njena
majka Prisila i ćerka Rajli završile na sudu, zbog nasljedstva. Kako se navodi,
ona nikada nije prežalila tragediju koja se desila 2020. godine kada je njen
sin Bendžamin Kio izvršio saomoubistvo.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>Džeri Springer<o:p></o:p></b></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Legendarni voditelj
„talk show-a“, Džeri Springer, preminuo je u 79. godini života, a vijest koja
je rastužila svjetsku javnost objavila je njegova neutješna porodica. U
saopštenju porodice potvrđeno je da je preminuo „mirno“, u svom domu u Čikagu.
Objasnili su da mu je prije nekoliko mjeseci dijagnostikovan karcinom, a da mu
se zdravlje naglo pogoršalo. Kako prenosi TMZ, Springer je preminuo od raka
pankreasa 27. aprila 2023. godine.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Među poznatim
ličnostima koji su nas napustili 2023. godine su i glumci <b>Rajan o Nil</b>, <b>Bili Miler</b>,
<b>Andre Kit Brater</b>, kao i pjevač
kultnog benda The Pogues - <b>Šejn Mekgovan</b>.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Takođe u 2023. godini
smo, nažalost, ostali bez mnogih poznatih bosanskohercegovačkih i regionalnih
ličnosti koje su dale značajan doprinos umjetnosti, filmu, fudbalu, nauci itd.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Vijest da je preminuo
legendarni glumac <b>Saša Petrović</b> nas
je sve ostavila bez riječi. Nemoguće je zamisliti glumačku scenu u kojoj on ne
postoji. Između ostalog ćemo ga pamtiti po ulozi u kultnoj „Audiciji“,
predstavi „Sjećaš li se Dolly Bell?“ te filmovima „Teško je biti fin“, „Ničija
zemlja“, „Ovo malo duše“, „Nafaka“..., kao i u popularnoj seriji „Lud, zbunjen,
normalan“.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> „U ovim vremenima, kada
se mržnja ponovo budi, nestaju dobri ljudi. Sa Sašom je nestao još jedan
osmijeh. Saša Petrović je bio spoj energije, razigranosti, duhovitosti i
osjećanja. Kamerni teatar 55 je bio privilegovan što je imao takvog glumca u
svom ansamblu“, poručile su njegove kolege iz spomenutog teatra.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Odlazak legendarnog <b>Mirsada Tuke</b> je takođe nenadoknadiv
gubitak za bh. umjetničku scenu. U njegovoj biografiji se izdvajaju predstave „Hasanaginica“,
„Sjećaš li se Dolly Bell?“, „Žaba“, „Tri sestre“... Tu su i filmovi „Žaba“, „Nafaka“,
„Remake“, „Underground“ i drugi.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Iako se dugo borio s
opakom bolešću, ni u jednom trenutku nije skidao osmijeh s lica niti gubio nadu
u bolje sutra. Njegova prijateljica, prvakinja Drame Sarajevskog ratnog teatra
Selma Alispahić je tada za Klix.ba navela:<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> „Mirsad Tuka je
dostojanstveno živio, dostojanstveno je i otišao boreći se do posljednjeg daha
za ljepotu života. Bio je čudesan glumac i predivan partner na sceni, svaka
uloga je za njega bila svečanost, kao i za nas koji smo imali časti igrati s
njim. Mirsad je moj drug iz djetinjstva, zajedno smo rasli u teatru i zajedno
smo rasli kroz život, uvijek podrška i s puno ljubavi. Očajna sam zbog odlaska
dragog čovjeka i kolege, ali ponosna na činjenicu da mi je obogatio život. Mirno
plovi, dragi druže, nekim drugim morima.“<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Ostali smo i bez <b>Žarka Lauševića</b>. Iznimnu popularnost
donijela mu je uloga u televizijskoj seriji „Sivi dom“. Uslijedile su
Lauševićeve uloge koje je sve ostvario u uglavnom srbijanskim filmovima: „Šmeker“,
„Dogodilo se na današnji dan“, „Braća po materi“, „Boj na Kosovu“, „Kaži zašto
me ostavi“, „Bolje od bekstva“…<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Postao je jedan od
najpriznatijih glumaca u svim republikama i pokrajinama bivše SFRJ. U knjizi „Godina
prođe, dan nikad“ opisao je šta se događalo u kobnoj noći kada je iz
samoodbrane ubio dvojicu mladića.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Srbijanska glumica <b>Jelena Čvorović Paunović</b>, koja je
prepoznatljiva po specifičnoj boji glasa, nas je takođe napustila u 2023.
godini. Mnogi je pamte po ulogama Žakline u seriji „Srećni ljudi“ te Kasandre u
„Porodičnom blagu“. Glumila je i Tankosavu u „Beloj lađi“.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Otišla je i srbijanska
glumica <b>Ljiljana Sedlar</b>. Publika je
najviše pamti po ulozi Dude Pavlović u kultnoj seriji „Bolji život“.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Bosanskohercegovačka
književnost je pretrpila velike gubitke. Istaknuti bosanskohercegovački i
crnogorski književnik <b>Marko Vešović</b>
je izgubio bitku za život.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> On je jedan od
najpriznatijih hroničara života građana Sarajeva pod opsadom. Upravo iz tog
perioda izdvaja se i knjiga „Poljska konjica“ koja govorio o granatiranju
glavnog grada BiH i svim ratnim strahotama koje su građani proživljavali.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> „Poezija 'Poljska
konjica', posvećena jednoj ubijenoj sarajevskoj djevojčici, prijateljici
pjesnikove kćeri, ostat će kao blistavi spomenik jednoj jezivoj pomrčini
rođenoj u glavama provincijalne balkanske inteligencije na koncu dvadesetog
stoljeća“, navedeno je u opisu knjige.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Preminuo je i istaknuti
književnik <b>Hadžem Hajdarević</b>.
Objavio je 12 knjiga poezije, među kojima su: „Seobe obala“, „Koje nuhove lađe“,
„Žive vode“, „Priče sa Dobrinje“ i druge. Knjige odabranih Hajdarevićevih
stihova objavljene su na bugarskom, francuskom, engleskom, slovenskom, poljskom
i njemačkom jeziku. Prevođen je i na arapski, flamanski, mađarski, makedonski,
danski, ruski, italijanski, turski, ukrajinski i druge jezike.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Jedan je od autora
Rječnika bosanskog jezika, te koautor Pravopisnog priručnika
bosanskog/hrvatskog/srpskog jezika s osnovama gramatike. Autor je, ili koautor,
više čitanki za osnovne i srednje škole u Bosni i Hercegovini.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Hrvatska književnica <b>Dubravka Ugrešić</b> je izgubila bitku s
bolešću. Najpoznatija je po romanu „Štefica Cvek u raljama života“ po kojem je
hrvatski režiser Rajko Grlić 1984. godine snimio film „U raljama života“.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Kada je riječ o
očuvanju bosanskog jezika, akademik <b>Senahid
Halilović</b> ima iznimno važnu ulogu. On je 1991. godine objavio „Bosanski
jezik“, prvu knjigu u kojoj je progovoreno o posebnostima bosanskog jezika kao
ravnopravnog idioma hrvatskom i srpskom jeziku.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Poslije ove knjige koja
je srušila barijere na putu afirmacije bosanskog jezika i nakon početka rata,
Halilović pristupa izradi kapitalnog djela: Pravopisa bosanskoga jezika. Iako
rađen u teškim uslovima u ratnom Sarajevu i bez podrške adekvatnog tima,
Pravopis objavljen 1996. godine postaje temelj standardizacije bosanskog
jezika. Nažalost, i Halilović je među onima koji su nas nakon teške bolesti
napustili u 2023. godini.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Bosanskohercegovačku
javnost je iznenadila i vijest da je preminuo legendarni <b>Dževad Karahasan</b>. Radio je kao dramaturg u teatrima u Zenici,
Salzburgu i Sarajevu. Bio je urednik časopisa „Odjek“ i „Izraz“. Predavao je na
univerzitetima u Sarajevu, Gottingenu, Salzburgu, Berlinu, Grazu, Baselu i
Klagenfurtu. Neki od njegovih romana i teorijskih i kritičkih studija su: „Stidna
žitja“, „Stid nedjeljom“, „Šahrijarov prsten“, „Kazalište i kritika“, „Model u
dramaturgiji“, „Dnevnik melankolije“...<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Dobitnik je više
međunarodnih nagrada - Herderove nagrade za književnost, Goetheove nagrade,
evropske nagrade za esej Charles Veillon, Leipziške književne nagrade za
evropsko razumijevanje, nagrade Vilenica, medalje Društva Heinrich Heine,
Goetheove medalje... Klix.ba je u saradnji s medijskom grupacijom Styria
(Kleine Zeitung, Die Presse i Die Furche) predstavio kratki dokumentarni film
posvećen Karahasanu. Režisirao ga je Davorin Sekulić.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Preminuo je i bosanskohercegovački
karikaturista <b>Hasan Fazlić</b>. Od 1973.
do 1992. godine radio je u dnevnom listu „Oslobođenje“, a upravo se ovo
razdoblje smatra njegovim najuspješnijim stvaralačkim periodom.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> U 2023. godini je umro
i <b>Aleksandar Saša Bukvić</b>, umjetnik i
bivši vlasnik kultne sarajevske slastičarne Jadranka. U aprilu 1982. godine je
sa Sejom Čizmićem, Biljanom Gavranović, Sadikom Hadžihasanovićem i Narcisom
Kantardžićem, a kojima će se kasnije pridružiti i Kemal Hadžić, osnovao likovnu
grupu Zvono, čiji se rad smatra pionirskim na planu konceptualne umjetnosti u
Bosni i Hercegovini. Danas jedina nagrada koja se dodjeljuje mladim umjetnicama
i umjetnicima u Bosni i Hercegovini, a čiji je pokretač za BiH Centar savremene
umjetnosti (SCCA) nosi naziv Zvono i u zemljama u kojima se dodjeljuje ime
dobija po pojedincima ili umjetničkim grupama koji su u vlastitim sredinama
pravili pomake na umjetničkoj sceni.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Pretrpjeli smo veliki
gubitak i na polju nauke. Umro je <b>Ismet
Dizdarević</b>, prvi doktor psiholoških nauka u BiH. Objavio je više od 200
naučnih i stručnih radova. Bio je potpredsjednik i predsjednik Društva
psihologa Bosne i Hercegovine, te predsjednik Saveza udruženja za profesionalnu
orijentaciju Jugoslavije. Dobio je nagradu Veselin Masleša i Šestoaprilsku
nagradu grada Sarajeva.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Ljubitelje sporta, ali
i one koji ga ne prate, je rastužila informacija o odlasku <b>Miroslava Ćire Blaževića</b>. Nadimak „trener svih trenera“ je dobio
nakon osvajanja bronze sa Hrvatskom na Svjetskom prvenstvu 1998. godine. U
igračkoj karijeri, koja je prema njegovom sopstvenom priznanju bila prosječna,
nastupao je za Travnik, zagrebačke Dinamo i Lokomotivu, Sarajevo, Rijeku, te švajcarske
Sion i Moutier.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Blaževiću je karcinom
prvi put dijagnostikovan 2011. godine. Dva puta ga je pobijedio, ali se treći
put vratio, a „trener svih trenera“ je izgubio najveću životnu bitku.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Kada govorimo o
političarima, <b>Beriz Belkić</b>, jedan od
istaknutih članova Stranke za BiH, je umro od posljedica moždanog udara. On je
od 1996. godine bio ministar rada, socijalne politike, raseljenih lica i
izbjeglica, a potom od 1998. godine i premijer Vlade Kantona Sarajevo. Osam
mjeseci tokom 2002. godine bio je i član Predsjedništva BiH.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Na opštim izborima
2000. godine izabran je za poslanika u Predstavničkom domu Parlamentarne
skupštine BiH, a svoj mandat u ovom tijelu nastavlja i nakon izbora 2006. i
2010. godine.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Što se tiče bosanskohercegovačke
muzičke scene, kako mlađim, tako i starijim generacijama je u lijepom sjećanju
ostala grupa Seven Up. <b>Damir Pašić Dadi</b>,
nekadašnji član spomenute grupe, se prošle godine hrabro borio protiv raka
pankreasa. Ni u jednom trenutku nije skidao osmijeh s lica. Napustio nas je u
46. godini života.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Umro je i <b>Vlado Pravdić</b>, nekadašnji
klavijaturista Bijelog dugmeta. Svirao je na njihova prva dva albuma „Kad bi'
bio Bijelo dugme“ i „Šta bi dao da si na mom mjestu“ prije nego što je u jesen
1976. godine otišao na obavezno odsluženje vojnog roka u JNA.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Na njegovom mjestu tada
ga je zamijenio Laza Ristovski. Vratio se u Bijelo dugme 1978. godine, čiji
član je bio sve do 1987. godine, kada se povlači iz muzike. Pravdić se
pridružio ostatku Bijelog dugmeta na njihovoj oproštajnoj turneji 2005. godine.
Neko vrijeme je živio u Sjedinjenim Američkim Državama, a onda se preselio u
Split.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Istaknuti bh.
kompozitor <b>Asim Horozić</b> je otišao na
bolje mjesto nakon problema s plućima. Komponovao je opere „Hasanaginica“, „Zmaj
od Bosne“, „Derviš i smrt“, dječiju operu „Aska i vuk“ itd. Komponovao je i
koncertni stav za klarinet i orkestar „Kapija“, posvećen stradanju tuzlanske
mladosti 25. maja 1995. godine.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Poslije duge i teške
bolesti je preminuo i svestrani umjetnik <b>Alija
Hafizović Haf</b>, koji se bavio ilustracijama, slikarstvom, karikaturom,
grafičkim dizajniranjem, komponovanjem i pisanjem tekstova za pjesme. Takođe je
bio i režiser pozorišnih djela, pisac priča i humoreski, radiodrama i
televizijskih drama. Napisao je stihove za neslužbenu himnu bh. prijestonice „Sarajevo,
ljubavi moja“, koju je otpjevao Kemal Monteno.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Hrvatski pjevač i
bubnjar <b>Jasmin Stavros</b> je umro od
raka kostiju. Sarađivao je s Josipom Lisac, Arsenom Dedićem, Duškom Lokinom,
Mišom Kovačem, Ivicom Šerfezijem, Nedom Ukraden, Ljupkom Dimitrovskom i brojnim
drugim muzičarima. Završio je privatnu jazz akademiju Stanley Spector u New
Yorku. Kao jedan od najboljih studenata je uspio dobiti „zelenu kartu“ za
ostanak u Americi, ali se ipak odlučio vratiti u Hrvatsku.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p align="center" class="MsoNormal" style="text-align: center;"><b><span style="font-family: times; font-size: large;">SPORTSKI DOGAĐAJI U 2023. GODINI<o:p></o:p></span></b></p>
<p class="MsoNormal"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Od januara do decembra
2023. godine. Od titule Danske u muškom rukometu do titule Francuske u ženskom
rukometu...<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>Januar: Danska treći put zaredom<o:p></o:p></b></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Početak 2023. godine
bio je u znaku rukometaša Danske koji su postigli impozantan uspjeh. Treći put
zaredom su šampioni svijeta, nakon što su u finalu Svjetskog prvenstva koje se
igralo u Švedskoj i Poljskoj savladali Francusku 34:29.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Danci su, u meču koji
se igrao u Stockholmu, dominirali tokom čitavog meča, a najbolji su bili Rasmus
Lauge sa deset i Simon Pytlick sa devet pogodaka. Zanimljivo je da Danska prije
2019. godine nikada nije bila šampion svijeta, a onda je osvojila tri
posljednja SP-a.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Treće mjesto osvojili
su rukometaši Španije, koji su u Stockholmu savladali domaćina Švedsku sa
39:36.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Prvi teniski Grand Slam
u godini tradicionalno se u januaru igra u Melbourneu. Novak Đoković je potvrdio da je kralj Australian Opena osvojivši rekordnu desetu titulu na ovom
turniru savladavši u finalu Grka Stefanosa Tsitsipasa 6:3, 7:6, 7:6.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Ovo je bila i 22. Grand
Slam titula srbijanskom teniseru, čime se izjednačio sa Špancem Rafaelom
Nadalom.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Australian Open koji se
igrao 2023. godine ostat će u posebnom sjećanju i Arini Sabalenki.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Bjeloruska teniserka
osvojila je prvi Grand Slam naslov u karijeri pobijedivši u finalu Kazahstanku
Jelenu Ribakinu 4:6, 6:3, 6:4 nakon dva sata i 28 minuta igre.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> U januaru se
tradicionalno završava novogodišnja turneja Četiri skakaonice. Norvežanin
Halvor Egner Granerud pobijedio je i na posljednjoj stanici u austrijskom
Bischofshofenu te tako s tri pobjede i jednim drugim mjestom prvi put u
karijeri osvojio to takmičenje.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Granerud je osvojio
1.191,2 boda, a Grand Slam, slavlje na sve četiri skakaonice, ukrao mu je Dawid
Kubacki pobjedom u Innsbrucku.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>Februar: Chiefsi osvojili Superbowl<o:p></o:p></b></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Evropski fudbalski šampion
iz sezone 2021./2022. godine Real iz Madrida postao je u februaru klupski šampion svijeta, peti put u istoriji, nakon što je savladao Al-Hilal iz Saudijske
Arabije.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Turnir najboljih ekipa
sa svih kontinenata igrao se u Maroku, a u finalnom meču koji se igrao u Rabatu
Real je bio bolji od Al-Hilala sa 5:3.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Po dva gola za
madridski klub postigli su Vinicius Junior i Federico Valverde, dok je Karim
Benzema postigao jedan. Vietto je bio dvostruki strijelac za saudijski klub,
dok je treći pogodak postigao Marega.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Real je tako u ovom
takmičenju pobijedio nakon 2014., 2016., 2017. i 2018. godine te je rekorder po
broju naslova. U utakmici za treće mjesto brazilski Flamengo je u Tangeru
savladao egipatski Al-Ahly sa 4:2.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Kanadski skijaš James
Crawford napravio je veliko iznenađenje i stigao do prve pobjede na velikim
takmičenjima osvojivši naslov svjetskog šampiona u superveleslalomu voženom u
Courchevelu.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Kod skijaša
najuspješniji je bio Švajcarac Marco Odermatt koji je osvojio dvije zlatne
medalje, u spustu i u veleslalomu.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Američka skijašica
Mikaela Shiffrin osvojila je prvu zlatnu veleslalomsku medalju. Do sada je
imala četiri zlata u slalomu te po jedno u superveleslalomu i kombinaciji, a
sada je svemu dodala i veleslalom.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Najgledaniji sportski
događaj, kao i obično, bio je finalni meč NFL lige (američki fudbal),
Superbowl.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Kansas City Chiefsi
stigli su do trećeg Superbowla, drugog u posljednje tri godine.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> U finalu su s 38:35 u
Arizoni savladali Philadelphia Eaglese. MVP finala bio je „quaterback“ Chiefsa
Patrick Mahomes.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>Mart: Shiffrin i Odermatt najbolji<o:p></o:p></b></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> U martu se održalo
dvoransko Evropsko prvenstvo u atletici. Za apsolutnu dominaciju pobrinuo se
donedavno anonimni Italijan Samuele Ceccarelli koji je osvojio zlatnu medalju u
utrci na 60 metara i pritom je još jednom pobijedio sunarodnjaka Marcella
Jacobsa, olimpijskog pobjednika iz Tokija na 100 metara.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Belgijanka Nafissatou
Thiam osvojila je zlatnu medalju s novim svjetskim rekordom u petoboju.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Britanka Laura Muir osvojila
je već peto evropsko dvoransko zlato, dva naslova ima na 3.000 m, a u Istanbulu
je osvojila treće zlato na 1.500 m. Do iznenađujuće pobjede u troskoku došla je
domaća predstavnica Tugba Danismaz.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Američka skijašica
Mikaela Shiffrin osigurala je nakon utrke super veleslaloma na završnici
Svjetskog kupa u francuskom Courchevelu veliki Kristalni globus.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Time je 27-godišnja
Shiffrin po četvrti put u karijeri postala pobjednica Svjetskog kupa i vlasnica
velikog Kristalnog globusa. Ranije je pobjeđivala 2017., 2018. i 2019. godine.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Kod skijaša Švajcarac
Marco Odermatt osvojio je Kristalni globus, tri utrke prije kraja sezone,
zauzevši drugo mjesto u posljednjem slalomu sezone, voženom u Courchevelu.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Olimpijski pobjednik u
veleslalomu je po prvi put u karijeri osvojio Kristalni globus, naslijedivši
pobjednika iz 2022. godine Alexisa Pintauraulta.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>April: Lajović osvojio Banjaluku<o:p></o:p></b></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Po prvi put u istoriji,
Bosna i Hercegovina je bila domaćin jednog ATP turnira iz serije 250, a on se
odigrao u Banjaluci, pod nazivom Srpska Open.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Na turniru je
učestvovao i najbolji teniser svijeta Novak Đoković, ali na kraju je trofej
osvojio Dušan Lajović, takođe teniser iz Srbije, koji je u finalu savladao
Rusa Andreja Rubljova 6:3, 4:6, 6:4.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Lajović je stigao kao
70. igrač svijeta, ali je vrhunski odigrao turnir. U četvrtfinalu savladao je
prvog nosioca Novaka Đokovića, u polufinalu četvrtog nosioca Miomira
Kecmanovića, dok je u finalu nadigrao drugog nosioca i branioca titule ovog
turnira koji se prethodne godine igrao u Beogradu pod nazivom Srbija Open.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Za trijumf u Banjaluci
Lajović je zaradio 85 hiljada eura, a ovo je bio drugi trofej koji je osvojio u
karijeri. Prethodno je u svojoj riznici imao osvojen samo turnir u Umagu 2019.
godine.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Fudbaler Barcelone
Lamine Yamal ulaskom u utakmicu Barcelone i Betisa u 83. minuti postao je
najmlađi igrač u istoriji koji je zaigrao za Barcelonu s 15 godina, devet
mjeseci i 16 dana.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Taj rekord je od davne
1922. godine držao Armand Martinez Sagi, koji je prilikom svog debija bio samo
dva mjeseca stariji. Yamal je i peti najmlađi igrač u istoriji španske elitne
fudbalske lige.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>Maj: Real na krovu Evrope<o:p></o:p></b></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Košarkaši Real Madrida
postali su po 11. put u istoriji šampioni Evrope nakon što su u finalnom meču
Eurolige savladali grčki Olympiacos 79:78.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Kraljeve je do trijumfa
predvodio Rodriguez sa 15 koševa, Tavares je postigao 13 uz 10 skokova, dok je
Hezonja meč završio sa 12. Bosanskohercegovački reprezentativac Džanan Musa je
na terenu proveo 15 minuta, ali je za to vrijeme postigao dvije trojke i meč
završio sa 6 poena.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Junak je bio ipak
Llull, on je tri sekunde prije kraja pogodio za pobjedu, a to su bili njegovi
jedini poeni na utakmici.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Put do trijumfa bio je
popločan velikim preokretima, bili su otpisani u četvrtfinalu protiv Partizana,
u finalu su gubili sa minus 12, ali madridski velikan pokazao je zašto je to
što jeste.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Fudbalske sezone u
najjačim evropskim ligama dolazile su do kraja, posebno je bilo zanimljivo u
njemačkoj Bundesligi, gdje je Bayern u posljednjem kolu stigao do 11. trofeja
zaredom.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> U posljednje kolo
Bundeslige Bavarci su ušli sa dva boda zaostatka za Borussijom iz Dortmunda i
očekivalo se da milioneri neće propustiti priliku da pred svojim navijačima
savladaju Mainz i prekinu niz Bayerna. Ipak, Borussia je odigrala 2:2, dok je
Jamal Musiala u 89. minuti pogodio za pobjedu Bayerna 2:1 na gostovanju u
Kölnu.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>Juni: Manchester city šampion<o:p></o:p></b></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Liga šampiona u fudbalu
bila je u centru pažnje u junu. Finalni meč igrao se u Istanbulu, a Manchester
City je ušao u istoriju prvim trofejom šampiona Evrope nakon što je savladao
Inter iz Milana sa 1:0.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> City je postao 23. klub
koji je osvojio ovo takmičenje, a junak engleskog šampiona je Rodri koji je
postigao jedini pogodak. U redovima Intera igrao je bosanskohercegovački
reprezentativac Edin Džeko, ali sjajna sezona njegovog kluba u elitnom
evropskom takmičenju ipak nije krunisana trofejom.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Trener Manchester
Cityja Pep Guardiola čekao je treću titulu šampiona Evrope od 2011. godine,
kada je to postigao sa Barcelonom, prethodno i 2009. godine, takođe sa
Barcelonom.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Denver Nuggetsi su po
prvi put postali šampioni NBA lige. Denver je na domaćem terenu u petoj
utakmici finala pobijedio Miami Heat 94:89 i s ukupnih 4:1 osvojio trofej
najjače košarkaške lige na svijetu. Nikola Jokić bio je MVP finalne serije.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Najbolji teniser
svijeta Novak Đoković slavio je u finalu Roland Garrosa protiv Caspera Ruuda
7:6, 6:3, 7:5 i došao je do rekordnog 23. Grand Slam naslova.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Njemački Magdeburg
priredio je senzaciju na finalnom turniru rukometne Lige šampiona u Kölnu.
Magdeburg je pobijedio Kielce 30:29 nakon produžetaka te je osvojio četvrti
naslov šampiona Evrope, prvi poslije 2002 godine.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>Juli: Alcaraz zaustavio Đokovića<o:p></o:p></b></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Novak Đoković je stigao
na Wimbledon kao glavni favorit da osvoji osmi naslov na travnatoj podlozi All
England kluba i izjednači se sa Rogerom Federerom, te da poveća prednost u
broju osvojenih Grand Slam naslova.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Zaustavio ga je čudesni
Španac Carlos Alcaraz koji ga je savladao u jednom od najboljih finala
Wimbledona ikada 1:6, 7:6 (6), 6:1, 3:6, 6:4. Alcaraz je tako postao prvi
osvajač Wimbledona izvan nekadašnje Velike četvorke (Đoković, Nadal, Federer,
Murray) od 2002. godine.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Oči ljubitelja sporta u
Bosni i Hercegovini bile su okrenute ka Beogradu, gdje se održalo Evropsko
juniorsko prvenstvo u plivanju. Najbolja bosanskohercegovačka plivačica Lana
Pudar kompletirala je sjajan nastup u Srbiji osvojivši tri zlatne medalje, u
disciplinama 50, 100 i 200 metara delfin.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Krajem jula Lana je
plivala i na Svjetskom seniorskom prvenstvu u Fukuoki (Japan), gdje je osvojila
četvrto mjesto u utrci 200 metara delfin te tako ostvarila najveći uspjeh u
istoriji plivanja Bosne i Hercegovine.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Mađarski vaterpolisti
osvojili su naslov svjetskih šampiona nakon što su u Fukuoki boljim izvođenjem
peteraca savladali Grčku 14:13.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Mađare je do četvrtog
naslova u istoriji odveo golman Soma Vogel, koji je odbranio čak četiri peterca
u raspucavanju.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>Avgust: Lyles u centru pažnje<o:p></o:p></b></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Američki sprinter Noah
Lyles postao je novi svjetski šampion na 100 metara, istrčavši u Budimpešti
najbolje vrijeme sezone i lični rekord od 9,83 sekunde.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Lyles, aktuelni
dvostruki svjetski šampion, ali na 200 m, u Budimpešti je pokazao da je
popravio start i suvereno je postao šampionom na sto metara.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Bila je ovo četvrta
pobjeda zaredom Amerikanaca na SP-ovima, a svaki put je šampion bio različiti
sprinter.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Muško finale na 100
metara na SP-u prošlo je bez aktuelnih vladara sprinta, olimpijskog šampiona
Italijana Marcela Jacobsa i svjetskog šampiona Amerikanca Freda Kerleya.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Lyles je u Mađarskoj
osvojio i svoj treći uzastopni naslov na 200 metara.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Amerikanka Sha’Carri
Richardson senzacionalna je nova svjetska šampionka na 100 metara. Ona je u
finalu istrčala lični rekord od 10,65 sekundi te iznenadila Jamajčanke Shericku
Jackson i legendarnu Shelly-Ann Fraser-Pryce, koje su s 10,72 i 10,77 osvojile
srebro i bronzu.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Manchester City
nastavio je da skuplja trofeje u 2023. godine. U evropskom Superkupu koji se
igrao u grčkom Pireju savladali su boljim izvođenjem jedanaesteraca Sevillu sa
6:5 (1:1). Marokanac Youseff En-Nesyri doveo je Sevillu u vodstvo u 25. minuti,
a izjednačio je Cole Palmer u 63. minuti. Englezi su bili bolji u izvođenju
penala.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>Septembar: Zlato za Tursku<o:p></o:p></b></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Turske odbojkašice
osvojile su titulu evropskog šampiona savladavši selekciju Srbije rezultatom
3:2 u setovima.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Srbijanke su trostruki
evropski šampion i aktuelni svjetski šampion, a Turkinje su osvajačice Lige
nacija.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Sajamska dvorana 12 u
Bruxellesu (Belgija) bila je domaćin velikog finala u kojem su snage odmjerile
stare rivalke Turska i Srbija, u svom petom meču na evropskim prvenstvima u
kojem su Turkinje tražile prvu pobjedu.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> U triler završnici
petog seta više snage, koncentracije i sportske sreće imale su odbojkašice
Turske koje su slavile sa 15:13 i tako osvojile zlato. U borbi za treće mjesto
selekcija Nizozemske savladala je Italiju sa 3:0 i osvojila bronzanu medalju.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Posljednji teniski
Grand Slam turnir u godini, US Open, završen je trijumfom Novaka Đokovića koji
je savladao Danila Medvedeva 6:3, 7:6, 6:3. Ovo je četvrta titula Đokoviću u
New Yorku i 24. Grand Slam trofej, čime se izjednačio sa Margaret Court.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Coco Gauff, 19-godišnja
američka teniserka, osvajačica je ženskog dijela US Opena. Ona je u sjajnom
finalnom susretu pobijedila Bjeloruskinju Arinu Sabalenku 2:6, 6:3, 6:2.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Osvojila je Gauff prvu
Grand Slam titulu u karijeri, nakon što je prošle godine u Roland Garrosu po
prvi puta igrala finale nekog Grand Slam turnira.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>Oktobar: Biles za istoriju<o:p></o:p></b></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Američke gimnastičarke
predvođene sjajnom Simone Biles osvojile su zlatnu medalju u ekipnom višeboju
na Svjetskom prvenstvu u Antwerpenu. Amerikanke su slavile sa 167.729 bodova
ispred Brazilki (165.530) i Francuskinja (164.064).<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Amerikanke su sedmi put
zaredom pobijedile u ekipnom takmičenju na Svjetskom prvenstvu, a Biles se
upisala u istoriju osvojivši već 20. zlatnu medalju na Svjetskim prvenstvima.
Ujedno je postigla i rekord po broju medalja na Olimpijskim igrama i Svjetskim
prvenstvima, s ukupno 33 medalje postala je najbolja ikada.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Biles, koja je prije
deset godina u Antwerpenu kao 16-godišnjakinja osvojila prvu medalju na SP-u u
karijeri, dosad je po broju medalja na OI i SP-u bila izjednačena s legendarnom
sovjetskom gimnastičarkom Larisom Latinjinom. Potonja i danas drži rekord po
broju olimpijskih medalja, osvojila ih je čak 18.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Uz Biles zlato u
ekipnom višeboju za Sjedinjene Američke Države su osvojile i Skye Blakely,
Shilese Jones, Joscelyn Roberson i Leanne Wong.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Max Verstappen je šest
utrka prije kraja sezone odbranio naslov svjetskog šampiona u Formuli 1 i došao
do treće uzastopne titule nakon sprint utrke u Kataru. Nevjerovatni Nizozemac
je došao do 407 bodova i drugoplasiran, njegov timski kolega iz Red Bulla,
Sergio Perez sa 223 boda ga više ni teoretski ne može stići.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>Novembar: Italija poslije 47 godina<o:p></o:p></b></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Teniserska
reprezentacija Italije osvojila je na završnom turniru u Malagi (Španija) Davis
Cup pobjedom nad Australijom u finalu.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Italijani su poslije
pobjede protiv Srbije u polufinalu u borbi za trofej bili bolji od Australije i
slavili nakon dva singl meča. Italija je poslije 47 godina stigla do osvajanja
Davis Cupa.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Pobjede su donijeli
Matteo Arnaldi i Jannik Sinner.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Arnaldi je u prvom
meču, nakon dva i po sata borbe, pobijedio Alekseja Popirina u tri seta 7:5,
2:6, 6:4.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> U drugom meču Jannik
Sinner je bio ubjedljiv protiv Alexa de Minaura i slavio je za 82 minute igre u
dva seta, a izgubio je samo tri gema, 6:3, 6:0.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Apsolutni junak bio je
Sinner koji je u polufinalu savladao Novaka Đokovića, nakon čega je Italija
izbacila Srbiju sa 2:1.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Revanširao se mladi
Italijan prvom teniseru svijeta za poraz u finalnom meču završnog ATP finala u
Torinu, koje se igralo prije Davis Cupa.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Đoković je u Torinu
postavio još jedan rekord osvojivši po sedmi put pobjednički trofej na ATP
finalu, a u meču za naslov je savladao Sinnera sa 6:3, 6:3 za jedan sat i 43
minute.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Srbijanski teniser je
iza sebe ostavio legendarnog Švajcarca Rogera Federera koji ima šest naslova.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Poljakinja Iga Swiatek
po prvi je put u karijeri osvojila naslov pobjednice WTA finala, završnog
turnira osam najboljih teniserkih svijeta, koji se održao u meksičkom Cancunu.
Ona je u finalu deklasirala Amerikanku Jessicu Pegulu sa 6:1, 6:0 za manje od
sat igre.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Trijumfom u Cancunu
Swiatek se vratila i na vrh poretka najboljih teniserkih svijeta te 2023.
godinu završava na prvom mjestu ispred Arine Sabalenke koju je savladala u
polufinalu Cancuna.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>Decembar: Sjajne Francuskinje<o:p></o:p></b></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Francuske rukometašice
osvojile su naslov svjetskih šampionki savladavši 31:28 braniteljice naslova
Norvežanke u finalu Svjetskog prvenstva igranom u danskom Herningu.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Lena Grandveau i Tamara
Horacek su sa po pet pogodaka predvodile Francuskinje, dok su Nora Mork s osam
i Stine Bredal Oftedal sa šest pogodaka vukle Norvežanke.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Ovo je bio četvrti put
kako su se Francuska i Norveška sastale u finalu SP-a za rukometašice, a
Francuskinje su prvi put stigle do pobjede.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Za Francusku, koja je i
aktuelni olimpijski pobjednik, ovo je treći naslov svjetskih šampionki, nakon
2003. i 2017. godine. Aktuelne evropske šampionke, Norvežanke su ostale na
četiri svjetska naslova (1999., 2011., 2015. i 2021. godine).<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Bronzu je osvojila
domaća reprezentacija Danske nakon što je u susretu za treće mjesto na domaćem
terenu u Herningu savladala Švedsku sa 28:27.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Fudbaleri Manchester
Cityja novi su klupski šampioni svijeta za sezonu 2022./2023. godinu nakon što
su u finalu u saudijskom gradu Jeddah pobijedili brazilski Fluminense 4:0.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Za oba kluba bilo je to
prvo finale klupskog svjetskog prvenstva, a City je do pobjede stigao rutinski
osvojivši tako peti trofej u ovoj godini.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Golove za „građane“
zabili su Julian Alvarez (1. i 88. minut), Nino (27. minut) i Phil Foden (72.
minut).<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Manchester City je ovom
pobjedom nastavio dominaciju evropskih klubova koji su osvojili 11 uzastopnih
naslova, a posljednji neevropski pobjednik bio je brazilski Corinthians 2012.
godine.<o:p></o:p></span></p>
<p style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Ovo
je bila najuvjerljivija pobjeda u finalu poslije 2011. godine, kada je
Barcelona sa identičnih 4:0 porazila brazilski Santos.</span> </p>MosHerhttp://www.blogger.com/profile/08448669469961179191noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-2055277276931331279.post-27706339565211899942024-01-14T13:03:00.001-06:002024-01-14T13:08:06.430-06:00Događaji koji su obilježili 2022. godinu<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><i><span style="font-family: times; font-size: large;"></span></i></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><i><span style="font-family: times; font-size: large;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgMtcBT0MhcSjVO_h-oe_z5JvIDe3W0F7ILkwP5jOG3GPE8JbjRgRboNDWJ-J5ff85XIp1ZbbOSgX1xzG3BMpK3QlfQXYQzvfo9PEf_sYY6_Pbh7vF8utg_Lyi08eNoSlKCfrbXcIf2dAvZfUELMqnXNRQXSpPvS8CaITqYX43Rgx_yKtmaQzX87XFksKVa/s200/Earth.jpg" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="150" data-original-width="200" height="150" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgMtcBT0MhcSjVO_h-oe_z5JvIDe3W0F7ILkwP5jOG3GPE8JbjRgRboNDWJ-J5ff85XIp1ZbbOSgX1xzG3BMpK3QlfQXYQzvfo9PEf_sYY6_Pbh7vF8utg_Lyi08eNoSlKCfrbXcIf2dAvZfUELMqnXNRQXSpPvS8CaITqYX43Rgx_yKtmaQzX87XFksKVa/s1600/Earth.jpg" width="200" /></a></span></i></div><i><span style="font-family: times; font-size: large;"> *NAPOMENA: Pošto duži
niz godina nisam bio aktivan na ovom mom blogu, želim da prvo nastavim
tradiciju sa tekstovima koji hronološki opisuju šta se sve dogodilo u jednoj
cijeloj godini, prije nego što nastavim sa pisanjem i objavljivanjem mojih
tekstova!<o:p></o:p></span></i><p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><i><span style="font-family: times; font-size: large;"> Tekst koji slijedi
sastavljen je od tekstova sa oslobodjenje.ba i balkans.aljazeera.net portala,
kao i spagosmail.blogspot.com bloga!<o:p></o:p></span></i></p>
<p align="right" class="MsoNormal" style="text-align: right;"><i><span style="font-family: times; font-size: large;">Ensvid Hadžajlić - MosHer<o:p></o:p></span></i></p>
<p class="MsoNormal"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Protekla
godina biće upamćena kao ona u kojoj je ponovo buknuo rat na teritoriji Evrope
i godina koja će oblikovati međunarodne odnose. Pamtit ćemo je i po krizama –
ekonomskoj, energetskoj, geopolitičkoj, ali i po smrti kraljice Elizabete II,
požarima, zemljotresima, štrajkovima, koroni...</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><b><span style="font-family: times; font-size: large;"> PREDSJEDAVANJE
EVROPSKOM UNIJOM<o:p></o:p></span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> S
prvim danom 2022. godine Francuska je pod sloganom “Oporavak, snaga,
pripadnost” preuzela polugodišnje vođenje Evropske unije od Slovenije.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> S
francuskim predsjedavanjem počeo je i novi predsjednički trio, koji čine Češka,
koja je predsjedavanje Evropskom unijom preuzela u drugoj polovini godine, i
Švedska, koja će predsjedavanje preuzeti 2023. godini.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Češkoj
je ovo bio drugi put da predsjedava Unijom otkako je 2004. godine postala
članicom, a proteklih mjeseci svoje vladavine bila je vođena citatom bivšeg
predsjednika Vaclava Havela: “Evropa kao zadatak” i postizanjem evropskog
jedinstva.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><b><span style="font-family: times; font-size: large;"> BIH IZGUBILA VELIKOG
PRIJATELJA<o:p></o:p></span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Predsjednik
Evropskog parlamenta, italijanski socijaldemokrat David Sassoli preminuo je u
Italiji 11. januara u 65. godini života. Sassoli je bio hospitaliziran od kraja
decembra 2021. godine, a u prošlosti je bolovao od leukemije.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Bivši
novinar, bio je na čelu parlamenta u Strasbourgu od 2019. godine. Mandat mu je
završio u januaru, na polovici mandata petogodišnjeg zakonodavnog tijela.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Sassoli
je bio drag prijatelj Bosne i Hercegovine i zagovarao je proširenje EU na
Zapadni Balkan. Njega je u EP-u zamijenila Roberta Metsola sa Malte, iz redova
kršćanskih demokrata.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><b><span style="font-family: times; font-size: large;"> RAT U UKRAJINI<o:p></o:p></span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <st1:place w:st="on">Po</st1:place> odobrenju ruskog predsjednika Vladimira Putina 24.
februara, ruske snage su u pet sati ujutro po lokalnom vremenu napale Ukrajinu.
Cijeli svijet osudio je rusku invaziju na Ukrajinu u kojoj su, prema zadnjim
informacijama visokog komesara UN-a za ljudska prava, ubijena 6.702 civila, a
ranjeno blizu 10.500 osoba. Prema istim podacima, život je izgubilo i 10.000
ruskih vojnika.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Zbog
napada na Ukrajinu, Rusija se više puta našla pod sankcijama EU. Ruski
predsjednik Vladimir Putin krajem godine je rekao da Rusija želi kraj rata u
Ukrajini i da svi oružani sukobi završavaju pregovorima.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><b><span style="font-family: times; font-size: large;"> MACRONU DRUGI MANDAT<o:p></o:p></span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Francuzi
su u aprilu dali povjerenje proevropskom predsjedniku, centristi i liberalu
Emmanuelu Macronu. Njemu je povjeren drugi petogodišnji mandat nakon što je
pobijedio Marine le Pen koja je ostvarila najbolji rezultat krajnje desnice od
početka V republike 1958. godine. Inače, Macron je prvi francuski predsjednik
kojem je pošlo za rukom osvojiti drugi mandat u proteklih 20 godina, otkako je
to ostvario Jacques Chirac 2002. godine, kada je pobijedio Jean-Marie le Pena,
oca sadašnje protukandidatkinje.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><b><span style="font-family: times; font-size: large;"> PREMINULA MADELEINE
ALBRIGHT<o:p></o:p></span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Madeleine
Albright, nekadašnja američka državna sekretarka i jedna od najuticajnijih
svjetskih državnica, preminula je 23. marta u 84. godini života.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Madeleine
Albright vršila je dužnost državne sekretarke do 2001. godine, u vrijeme
mandata američkog predsjednika Billa Clintona.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <st1:city w:st="on">Clinton</st1:city> ju je odabrao za
najvišeg američkog diplomatu 1996. godine, kao prvu ženu na poziciji državnog sekretara.
Prethodno je bila ambasadorica pri UN-u.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Zagovarala
je oštru vanjsku politiku SAD-a kada je riječ o Bosni i Hercegovini tokom
ratnih godina.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><b><span style="font-family: times; font-size: large;"> POBJEDA VIKTORA ORBANA<o:p></o:p></span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Aktuelni
mađarski premijer i čelnik desničarskog Fidesza Viktor Orban je proglasio
pobjedu na parlamentarnim izborima održanim u aprilu u Mađarskoj. Orbanova
partija Fidesz dobila je 54 posto glasova, dok je ujedinjena opozicija
podbacila sa 35 posto.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Opozicioni
kandidat Peter Marki-Zaj je priznao poraz i rekao: “Došli smo da ostanemo,
borimo se za svakog, disaćemo vlastima za vratom”.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Orban
je rekao da će ovu pobjedu pamtiti do kraja života, jer nisu dopustili da se
vrate sjenke prošlosti te da su štitili mir i stabilnost.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><b><span style="font-family: times; font-size: large;"> VJEŽBE JAPANA I SAD-A<o:p></o:p></span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> U
jeku napetosti zbog niza sjevernokorejskih raketnih testova SAD i <st1:country-region w:st="on">Japan</st1:country-region> više puta
su tokom godine izveli zajedničke vojne vježbe. Prve su održane u aprilu, a već
u maju ponovo je izvedena demonstracija sile zajedničkim letom borbenih aviona
iznad Japanskog mora.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Vježbe
koje su izvođene i u drugoj polovini godine su osmišljene kako bi poboljšale
sposobnost odgovora na sve veće podmorničke prijetnje Sjeverne Koreje,
uključujući i lansiranje balističkih raketa. Snagama SAD-a i Japana u septembru
se pridružila i južnokorejska mornarica.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><b><span style="font-family: times; font-size: large;"> ZEMLJOTRES U
AFGANISTANU<o:p></o:p></span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> U
zemljotresu magnitude 6,1 stepen po Richteru u Afganistanu i Pakistanu sredinom
godine poginulo je više od hiljadu, a povrijeđeno je preko 1.500 ljudi.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Zemljotres
je pogodio područje 44 kilometra od grada Khost, na jugoistoku Afganistana, a
epicentar je bio na dubini od 51 kilometar, prema USGS-u.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Prema
podacima UN-a, oko 2.000 kuća je uništeno u jednom okrugu.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Američki
predsjednik Joe Biden je naložio Američkoj agenciji za međunarodni razvoj USAID
i drugim federalnim agencijama da pruže pomoć onima koji su pogođeni
zemljotresom na istoku Afganistana.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Savjetnik
za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan rekao je da su Sjedinjene Američke Države
duboko ožalošćene zbog razornog zemljotresa u kojem je poginulo više od 1.000
ljudi.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><b><span style="font-family: times; font-size: large;"> TOPLOTNI VAL ŠIROM
EVROPE<o:p></o:p></span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Toplotni
val zahvatio je cijelu Evropu tokom ljetnih mjeseci. U Portugalu je vatrena
stihija uništila više od 30.000 hektara zemlje, što je najviše od 2017. godine,
kada je u razornim požarima stradalo oko 100 ljudi. U Velikoj Britaniji
temperatura je dostigla 40,2 stepena Celzijusa, što je najveća temperatura u
toj zemlji ikada.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Zabilježeni
su i poremećaji u željezničkom saobraćaju i snabdijevanju strujom. Takođe,
otkazani su i brojni ljekarski pregledi kako bi se smanjio pritisak na
zdravstveni sistem. Visoke temperature su uzrok i brojnih požara u Francuskoj,
a dva su velika požara u jugozapadnom departmanu uz Atlantski okean uništila
20.600 hektara šume.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><b><span style="font-family: times; font-size: large;"> PREMINULA KRALJICA
ELIZABETA II<o:p></o:p></span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> U
dvorcu Balmoral u Škotskoj 8. septembra je preminula kraljica Elizabeta II u
97. godini života. Elizabeta je provela više od sedam decenija na tronu.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Kraljica
Elizabeta II pokopana je u kapeli svetog Georgea pokraj dvorca <st1:city w:st="on">Windsor</st1:city>, zajedno sa suprugom koji je umro
2021. godine u 99. godini života, u krugu najbliže porodice. Događaj nije bio
emitovan na televiziji, a nisu bili prisutni ni predstavnici medija.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Na
državnom ispraćaju kraljice Elizabete II u Westminsterskoj opatiji
prisustvovalo je gotovo 2.000 zvanica, među njima brojni predsjednici,
državnici i monarsi. Poslije njene smrti, princ Charles imenovan je kraljem.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><b><span style="font-family: times; font-size: large;"> GODINA ŠTRAJKOVA<o:p></o:p></span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Zbog
recesije i velike globalne političke krize širom Evrope tokom godine radnici iz
sektora saobraćaja, obrazovanja, zdravstva, kao i oni koji rade na naftnim
platformama i pristaništima izrazili su svoje nezadovoljstvo izlaskom na ulice.
Štrajkovalo se u Njemačkoj, Belgiji, Francuskoj i Italiji. Brojni letovi u
Evropi su otkazani, željeznički saobraćaj je bio u kolapsu.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Štrajkovale
su i hiljade članova kraljevskog koledža medicinskih sestara u Engleskoj, Velsu
i Sjevernoj Irskoj. Izašli su na najveće proteste u 106-godišnjoj istoriji.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><b><span style="font-family: times; font-size: large;"> SUNAK <st1:place w:st="on">NOVI</st1:place> BRITANSKI PREMIJER<o:p></o:p></span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Rishi
Sunak u oktobru je izabran za lidera Konzervativne stranke i premijera Velike
Britanije nakon što je Liz Truss podnijela ostavku. Njegova protukandidatkinja
Penny Mordaunt, nije uspjela osigurati potrebnu podršku kolega i odustala je
dvije minute prije isteka službenog roka. Boris Johnson se nešto ranije povukao
poslije turbulentne godine obilježene skandalom sa zabavom u kancelariji
premijera dok su Britanci morali poštivati stroge mjere zbog Covid-19 (Korona
virusa).</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Sunak
na premijerskoj poziciji je prva tamnoputa osoba azijskog porijekla i prvi
Hindus koji će voditi Britaniju.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><b><span style="font-family: times; font-size: large;"> DOBRE VIJESTI IZ WHO-A<o:p></o:p></span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Generalni
direktor WHO-a (Svjetske zdravstvene organizacije) Tedros Adhanom Ghebreyesus
na kraju godine saopštio je dobre vijesti. Pandemija korone značajno je
oslabila u 2022. godini, kao i globalna epidemija majmunskih boginja i ebole u
Ugandi. Tedros je uvjeren da bi međunarodna zdravstvena vanredna situacija zbog
koronavirusa u novoj godini mogla biti ukinuta. Ali, još postoji previše
neizvjesnosti da bi se moglo reći da je pandemija završena.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> WHO
je veoma zabrinut zbog trenutne eksplozije korona infekcija u Kini poslije
ukidanja strogih mjera.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> -
Još postoje nejasnoće o tome šta je prije tri godine dovelo do izbijanja
pandemije - rekao je on.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><b><span style="font-family: times; font-size: large;"> IZBORI U SAD-U<o:p></o:p></span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Predsjednik
Sjedinjenih Američkih Država Joe Biden u novembru je na izborima na sredini
mandata donio najbolji rezultat demokrata za Kongres od 1998. godine, nakon što
se očekivani republikanski crveni talas nije uspio materijalizirati.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Demokrati
će zadržati kontrolu nad američkim Senatom nakon što je senatorica Catherine
Cortez Masto ponovo pobijedila na izborima u Nevadi i Raphael Warnock u
Georgiji.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Američki
predsjednik, kojem su predviđali težak poraz na izborima u sredini mandata,
izašao je ojačan iz ove izborne utrke.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Bivši
predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump suočio se s neuobičajenim
javnim napadima iz Republikanske stranke poslije niza poraza kandidata koje je
on sam odabrao i podržao.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><b><span style="font-family: times; font-size: large;"> U SEULU POGINULE 153
OSOBE<o:p></o:p></span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> U
Seulu u Južnoj Koreji 30. oktobra 153 uglavnom mladih ljudi poginulo je u
stampedu prilikom obilježavanja Noći vještica, dok su 82 osobe povrijeđene.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Do
stampeda je došlo nakon što je gomila ljudi koja je slavila u popularnoj
četvrti Itaewon pohrlila u jednu uličicu, rekli su dužnosnici.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Svjedoci
koji su preživjeli smrtonosni stampedo u Seulu progovorili su o užasu kojem su
svjedočili.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> -
Ljudi su se počeli gurati s leđa, bilo je poput vala, ništa se nije moglo
učiniti - rekao je Nuhyil Ahammed, jedan od svjedoka događaja.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Predsjednik
Yoon Suk-yeol zbog nezapamćene nesreće proglasio je sedmicu žalosti te je
sazvao vanredni sastanak vlade. Premijer Han Duck-sooa situaciju je opisao kao
tragediju koja se nije smjela dogoditi.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><b><span style="font-family: times; font-size: large;"> TERORISTIČKI NAPAD U
ISTANBULU<o:p></o:p></span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> U
terorističkom napadu u istanbulskoj ulici Istiklal u Turskoj u drugoj polovini
godine život je izgubilo šest osoba, dok je 81 povrijeđena.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Za
napad je osumnjičena teroristkinja Ahlam Albashir koja je poslije hapšenja
priznala da je prošla obuku terorističke organizacije PKK/PYD/YPG za
obavještajce te da je iz sirijskog Afrina ilegalno ušla u Tursku.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Prije
napada Albashir je u Istanbulu bila u izvidnici devet dana.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> U
međuvremenu je utvrđeno da je sa terorističkom organizacijom povezan i Ferhat
H, vlasnik radionice u Esenleru, u kojoj su zajedno boravili teroristkinja
Ahlam Albashir i odbjegli osumnjičeni Bilal H. Istragom je utvrđeno da je
Ferhat H, prema uputama terorističke organizacije, svoju kuću ustupio Albashiri
i Bilalu H.</span></p>
<p class="MsoNormal"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p align="center" class="MsoNormal" style="text-align: center;"><b><span style="font-family: times; font-size: large;">POZNATE JAVNE LIČNOSTI KOJE SU NAS NAPUSTILE 2022. GODINE<o:p></o:p></span></b></p>
<p class="MsoNormal"><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Od
britanske kraljice Elizabete II, do francuskog modnog kreatora Thierryja
Muglera i posljednjeg vođe Sovjetskog Saveza Mihaila Gorbačova, mnoge značajne
javne ličnosti napustile su nas u 2022. godini.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>Sidney Poitier<o:p></o:p></b></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> “Izgubili
smo ikonu, heroja, mentora, borca, nacionalno blago”, napisao je na svom
Twitter nalogu zamjenik bahamskog premijera Chester Cooper objavljujući smrt
američkog glumca i filmskog režisera Sidneya Poitiera, koji je preminuo 6.
januara u 94. godini života.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Rođen
za vrijeme porodičnog putovanja u južnu američku državu Floridu 1927. godine,
Poitier je odrastao u siromaštvu s roditeljima, koji su uzgajali paradajz na
Bahamima. Njegovo interesovanje za film i kinematografiju počinje u ranoj
mladosti, a nakon što se pridružio starijem bratu u Miamiju u dobi od 15
godina, počeo je pohađati časove glume u American Negro Theatre – plaćajući ih
radeći tamo kao strojar. Njegovo prvo pojavljivanje na pozornici nije bilo baš
uspješno. Ali, nakon što je proveo mjesece radeći na tome da se riješi svog
bahamskog naglaska, konačno je primijećen i dobio je glavnu ulogu u brodvejskoj
produkciji “Lizistrate”. Dobio je svoj prvi filmski posao 1950. godine, glumeći
u filmu “No Way Out” Josepha L. Mankiewicza, koji se bavio pitanjima rasizma i
rasističkog nasilja.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>Thierry Mugler<o:p></o:p></b></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Thierry
Mugler, francuski dizajner, koji je bio vodeća ličnost u modi od 1970-ih do
2000-ih, umro je “prirodnom smrću” u svom domu u pariškom predgrađu <st1:city w:st="on">Vincennes</st1:city> 23. januara u
73. godini života.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Rođen
u Strasbourgu u decembru 1948. godine, Mugler nije počeo karijeru u svijetu
mode već u svijetu plesa, pridruživši se baletnoj grupi Opéra national du Rhin
kao tinejdžer prije studija na Školi primijenjenih umjetnosti.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Od
malih nogu kreirao je vlastitu odjeću, prilagođavajući stvari kupljene na
buvljacima. Preselio se u Pariz s 20 godina, isprva kako bi radio s drugom
baletnom grupom, ali je bio uspješniji u kreiranju odjeće i ubrzo je počeo
raditi kao “freelancer” za razne modne kuće u Parizu, Londonu i Milanu.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Za
10. godišnjicu svog branda 1984. godine organizovao je prvu javnu modnu reviju
u Evropi, sa 6.000 posjetilaca na događaju koji je bio poput rock koncerta.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>Madeleine Albright<o:p></o:p></b></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> “Snaga
za slobodu, demokratiju i ljudska prava”, rekao je bivši američki predsjednik
Bill Clinton nakon što je saznao da je Madeleine Albright, prva žena koja je
obavljala dužnost državne sekretarke, preminula 23. marta u 84. godini života.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Rođena
u Pragu 1937. godine, njena porodica koja je bila jevrejska iako je ona to
saznala tek kasnije u životu, pobjegla je uoči nacističke invazije na
Čehoslovačku 1939. godine, selivši se prvo u Englesku, a zatim u SAD, gdje će
nastaviti svoju karijeru kao diplomata.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Poslije
studija političkih nauka, Albright je ušla u politiku kao osoba koja se bavi
prikupljanjem sredstava za organizacije, zatim pomoćnica u Kongresu, te je ušla
u administraciju predsjednika Jimmyja Cartera radeći za Zbigniewa Brzezinskog,
koji je bio Carterov savjetnik za nacionalnu bezbjednost.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Albright
je preuzela kormilo State Departmenta poslije “Hladnog rata” iz kojeg su se SAD
pojavile kao jedina supersila, vodeći ključne rasprave sa svjetskim čelnicima o
kontroli naoružanja, trgovini, terorizmu i budućnosti NATO-a. Od kad je
Margaret Thatcher vladala Britanijom, nijedna žena nije imala takav položaj
globalnog uticaja.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Njena
porodica ju je opisala kao “neumornu pobornicu demokratije i ljudskih prava”,
koju je predsjednik Barack Obama 2012. godine odlikovao najvećim civilnim
odlikovanjem u zemlji, “Predsjedničkom medaljom slobode”.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>Shinzo Abe<o:p></o:p></b></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Shinzo
Abe, japanski premijer s najdužim stažem, umro je 8. jula u 67. godini života
nakon što je upucan tokom kampanje u gradu <st1:city w:st="on">Nara</st1:city>.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Abe
je opisan kao jedna od najuticajnijih političkih ličnosti u Japanu posljednjih
decenija. Zapamćen je po tome što je revitalizovao ekonomiju zemlje svojom
formulom “Abenomics” i svojim kontroverznim stavom da je <st1:country-region w:st="on">Japan</st1:country-region> nepravedno
osuđen zbog njegove brutalne prošlosti. Dugi niz godina radio je i kao
savjetnik sadašnjem japanskom premijeru Fumiu Kishidi.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>Olivia Newton-John<o:p></o:p></b></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> “Tvoj
od trenutka kad sam te vidio i zauvijek”, napisao je John Travolta, kada je
saznao da je Olivia <st1:city w:st="on">Newton</st1:city>-John,
njegova partnerica u hit filmu iz 1978. godine “Briljantin”, preminula u svom
domu u južnoj Kaliforniji 8. avgusta u 73. godini života.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Olivia
Newton-John rođena je u Britaniji a odrasla u Australiji, gdje je počela
nastupati kao dijete, poslije osnivanja
svoje prve grupe sastavljene isključivo od djevojčica u dobi od 14 godina. Kao
djevojčica, učestvovala je u brojnim televizijskim emisijama. Snimila je svoj
prvi singl, “Till You Say You’ll Be Mine,” 1966. godine, ali je njena karijera
doživjela boom nakon što se preselila u Sjedinjene Američke Države početkom
1970-ih, gdje je imala svoj prvi hit s pjesmom Boba Dylana, “If Not For You”.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Između
1973. i 1983. godine, Newton-John je bila među najpopularnijim svjetskim
zvjezdama. Imala je 14 “Top 10” singlova u SAD-u, osvojila je četiri Grammyja i
glumila u “Briljantinu”. Duet Travolta - Newton-John, “You’re the One That I
Want”, bila je jedna od najpopularnijih pjesama tog doba i prodana je u više od
15 miliona primjeraka.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Poslije
prve od tri dijagnoze raka 1992. godine, takođe je postala istaknuta aktivistkinja
za borbu protiv raka dojke.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>Mihail Gorbačov<o:p></o:p></b></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Mihail
Gorbačov, posljednji predsjednik Sovjetskog Saveza i čovjek koji je odigrao
ključnu ulogu u padu “Željezne zavjese”, preminuo je 30. avgusta u 91. godini
života “poslije teške i duge bolesti”, objavile su ruske novinske agencije.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Gorbačov
je postao sinonim za pokrete restrukturisanja i otvorenosti, uvodeći Rusiju u
pluralističku politiku, liberalizirajući ekonomiju i značajno poboljšavajući
diplomatske veze zemlje sa Zapadom.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Njegova
odluka da ne mobilizuje sovjetsku vojsku nakon pada Berlinskog zida 1989.
godine smatrana je ključnom za očuvanje hladnoratovskog mira. Dobitnik je
Nobelove nagrade za mir 1990. godine za njegovu ulogu u okončanju “Hladnog rata”
i za igranje “vodeće uloge” u redefinisanju odnosa između Istoka i Zapada. Iako
su ga na Zapadu cijenili zbog tih nastojanja, Gorbačov je bio puno manje
popularan kod kuće, gdje su ga mnogi krivili za ono što su smatrali nesretnim
raspadom Sovjetskog Saveza.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>Kraljica Elizabeta II<o:p></o:p></b></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Elizabeta
II, kraljica Ujedinjenog Kraljevstva i Commonwealtha, preminula je 8. septembra
u dvorcu Balmoral u Škotskoj u 96. godini života.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Imala
je samo 25 godina kada joj je otac umro, te je ona, kao najstarije dijete,
postala kraljica Elizabeta II, 6. februara 1952. godine. Od tada do kraja svoje
vladavine, kraljica Elizabeta ll posjetila je 117 zemalja u službenom svojstvu,
susrevši se sa 113 lidera, te imenovala 15 britanskih premijera. Za vrijeme
njene vladavine, promijenilo se 14 američkih i 10 francuskih predsjednika.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Elizabeta
je 2015. godine postala najdugovječniji britanski monarh u istoriji nakon što
je oborila rekord svoje praprabake Victorije, koja je bila na tronu 63 godine.
U februaru je Britanija proslavila njenih 70 godina na tronu platinastim
jubilejom.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Njena
smrt potresla je Britaniju, a proglašena je 10-dnevna žalost za vrijeme koje su
hiljade ljudi iz cijeloga svijeta pohrlile u <st1:city w:st="on">London</st1:city> odati joj počast.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>Jean-Luc Godard<o:p></o:p></b></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Jean-Luc
Godard, jedan od najuticajnijih režisera 20. vijeka i najznačajniji predstavnik
Francuskog novog talasa, preminuo je u svom domu u Rolleu u Švajcarskoj 13.
septembra u 91. godini života. Francusko-švajcarski režiser nije umro prirodnom
smrću, već se odlučio na eutanaziju ili potpomognuto samoubistvo, koja je
obavljena u Švajcarskoj, gdje je to u nekim okolnostima legalno.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Godard
je živio boemskim životom i počeo pisati scenarije i filmske kritike, te se
sprijateljio s budućim velikim režiserima, kao što su André Bazin, François
Truffaut, Éric Rohmer i Claude Chabrol.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Godard,
jedan od suosnivača francuskog novog filmskog talasa, kasnije je snimio i
“Prezir” s Brigitte Bardot i “Pierrot le Fou” s Belmondom, koja se oba smatraju
remek-djelima francuske kinematografije.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><b><span style="font-family: times; font-size: large;"> Coolio<o:p></o:p></span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Coolio,
jedno od najvećih imena hip-hopa 1990-ih, preminuo je od srčanog udara u Los
Angelesu 28. septembra u 59. godini života.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Coolioov
uspon do slave započeo je kao član rap grupe WC i <st1:street w:st="on">Maad Circle</st1:street>, ali 1994. godine odlučio je
krenuti solo i izdao je svoj debitantski album, “It Takes a Thief”. Njegova
uvodna pjesma, “Fantastic Voyage”, dobila je velike pohvale kritičara. Godinu
dana kasnije, objavio je “Gangsta’s <st1:place w:st="on">Paradise</st1:place>”
pjesmu za film “Dangerous Minds” u kome glavnu ulogu igra Michelle Pfeiffer,
koja će postati jedna od najuspješnijih rap pjesama svih vremena, sedmicama je
bila na vrhu lista u nekoliko zemalja. Godine 1996. Coolio je dobio nagradu
Grammy za najbolju solo rap izvedbu. Ukupno je bio nominovan za Grammy šest
puta tokom svoje karijere.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>Jerry Lee Lewis<o:p></o:p></b></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> “Ovaj
čovjek ne svira rock ‘n’ roll. On je rock ‘n’ roll!”, jednom je rekao Bruce
Springsteen o Jerryju Lee Lewisu, koji je preminuo prirodnom smrću u državi <st1:state w:st="on">Mississippi</st1:state> 28. oktobra
u 87. godini života.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Rođen
29. septembra 1935. godine u <st1:place w:st="on"><st1:city w:st="on">Ferridayu</st1:city>,
<st1:state w:st="on">Louisiana</st1:state></st1:place>, Lewis je počeo svirati
klavir u dobi od sedam godina, održavši svoj prvi javni koncert prije nego što
je došao u tinejdžerske godine.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Sa
svojim nevjerovatnim talentom i nezaustavljivom energijom, Lewis se brzo
proslavio uspješnim hitovima, kao što su “Great Balls of Fire” i “Whole Lotta
Shakin’ Goin’ On”, očaravajući publiku sviranjem klavira jednako kao i svojim
pjevanjem. Njegovi nastupi, koji su često uključivali sviranje klavira dok je
stajao i udaranje po tipkama šakama ili potpeticama, takođe su mu donijeli
reputaciju rock buntovnika. Na jednom je nastupu čak zapalio svoj klavir. Tokom
karijere, osvojio je četiri nagrade Grammy, uključujući onu za životno djelo,
te je primljen u Kuću slavnih rock and rolla.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>Pelé<o:p></o:p></b></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Brazilska
fudbalska legenda Pelé, punim imenom Edson Arantes do Nascimento, preminuo je
29. decembra u bolnici Albert Einstein u Sao Paulu, u 83. godini života. Bio je
jedan od najboljih fudbalera svih vremena.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Rođen
je 23. oktobra 1940. godine u mjestu Três Corações i odrastao je u siromaštvu,
kao i većina brazilskih fudbalera. Sa 16 godina debitovao je za prvu ekipu
Santosa i već na prvoj utakmici postigao je pogodak, poslije čega ga je
selektor Silvio Pirila pozvao na utakmicu protiv Argentine u Rio de Janeiru.
Pelé je odmah osvojio navijače pogotkom i atraktivnim potezima.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Svojom
koordinacijom pokreta i brzinom je odskakao od prosjeka; pretrčao bi 100 metara
za 11 sekundi, skakao je 650 cm u dalj i 180 cm u vis. U karijeri je postigao
više od 1.200 pogodaka, iako su u tu brojku uračunate i prijateljske utakmice,
kao i golovi postignuti na služenju vojnoga roka. U ligaškim takmičenjima
postigao je ukupno 589 golova u 605 odigranih utakmica. Trostruki je svjetski šampion
s Brazilom.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>Vivienne Westwood<o:p></o:p></b></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Britanska
dizajnerica Vivienne Westwood, jedno od najvećih imena britanske mode poznata
po buntovništvu i izazivanju autoriteta, umrla je 29. decembra u 81. godini
života.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> “Umrla
je mirno i okružena svojom porodicom u Londonu”, objavila je njena modna kuća u
službenom saopštenju.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Karijera
Vivienne Westwood bila je obilježena buntovništvom i političkim angažmanom.
Bila je poznata kao velika aktivistkinja i na modne je piste donijela stvari
koje je ona smatrala važnim, poput borbe protiv klimatskih promjena, zagađenja,
ili podrške osnivaču WikiLeaksa Julianu Assangeu. Protestne majice s porukama,
ili transparente nosili su njeni modeli na pistama.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Westwood
je izgradila ime na kontroverznom “punk” i novom stilu 70-tih godina prošlog
vijeka.</span></p>
<p class="MsoNormal"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p align="center" class="MsoNormal" style="text-align: center;"><b><span style="font-family: times; font-size: large;">SPORT U 2022. GODINI: Odlazak Kralja, sjaj Katara i veličanstveni Messi<o:p></o:p></span></b></p>
<p class="MsoNormal"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Protekla
godina donijela nam je sjajne trenutke sa dva najveća sportska događaja -
Zimskih olimpijskih igara i Svjetskog prvenstva u fudbalu, ali sve je zasjenila
smrt Peléa.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Trebala
je to biti godina u kojoj bi se saželo sve što život čini lijepim, pa tako i
sve ono što nam daje sport, najljepša svakodnevna razbibriga mnogih žitelja
naše planete.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Ali,
neki drugi događaji od nje su napravili godinu suza.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Samo
dva dana prije isteka 2022. godine, došla nam je informacija da je svijet
napustio Pelé. <st1:place w:st="on">Po</st1:place> mnogima najbolji fudbaler
svih vremena, jedini osvajač tri titule svjetskog šampiona u istoriji i čovjek
koji zbog kojeg su zaustavljani ratovi kako bi se u miru uživalo u njegovim
majstorijama, u bolnici u Sao Paulu izgubio je najvažniju utakmicu. Odlazak
brazilskog majstora cijeli je svijet zavio u tugu, ali njegova ostavština bit
će neizbrisiva.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Peléova
smrt, uz tragediju koja je zadesila Ukrajinu, bacila je sjenu na godinu kojoj
je kalendar dodijelio dva najveća i najpopularnija sportska događaja - Zimske olimpijske
igre u Pekingu i Svjetsko prvenstvo u fudbalu u Kataru.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Spektakularno
spuštanje zavjese na Svjetsko prvenstvo u Kataru, prvi Mundijal u istoriji igran
na tlu jedne arapske zemlje, u decembru je ispisalo savršeno poglavlje kojim su
zaključene borbe u 2022. godina, prepunoj istorijskih događaja.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Od
drame sa Novakom Đokovićem i njegove deportacije iz Australije i olimpijskog
sjaja Pekinga sa početka godine, do oproštajnih suza Rogera Federera i
slavljeničke euforije Lionela Messija sa blistavog Mundijala u Kataru, godina
je bila krcata događajima za pamćenje, u koje se 29. decembra, ali ne po
lijepom, upisao i odlazak Peléa.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>Đokovićeva australijska drama<o:p></o:p></b></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Uvod
u sportsku 2022. godinu ponudila je drama sa Đokovićem i njegovim nastupom na
Australian Openu.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Đoković,
jedan od najboljih tenisera u istoriji, u Australiju se, po deseti trofej
Melbournea, zaputio sa obrazloženjem da će mu medicinsko izuzeće od vakcinacije
protiv COVID-a 19 pomoći da prođe karantinska pravila za ulaz u državu, ali
završilo je tako da je poslije višednevnog boravka u neuglednom hotelu za
azilante i migrante i niza saslušanja, bio prisiljen vratiti se kući.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>24. Zimske olimpijske igre<o:p></o:p></b></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Mediji
su mnogo pisali o tome da je ruski predsjednik Vladimir Putin sa invazijom na
Ukrajinu čekao dok ne prođu Zimske olimpijske igre u Pekingu kako svom
savezniku Kini ne bi pokvario spektakl. Koliko je u tome bilo istine, teško je
reći, ali činjenica je da je zavjesa na spektakl u Pekingu spuštena samo četiri
dana prije nego što će ruski lider narediti svojoj vojsci upad u susjednu
zemlju.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Igre
u Pekingu, njihovo 24. zimsko izdanje, odvijale su se kroz čak 109 takmičenja u
15 različitih disciplina. Nastupio je 2.871 sportista iz 91 zemlje, sa
debitantima sa Haitija i Saudijske Arabije, koji su prvi put ponijeli zastave
svojih zemalja na Zimskim olimpijskim igrama.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Ono
što će ostati zapisano na sportskom planu je što je Norveška sa 16 zlatnih medalja
postavila novi rekord Igara, ali van borilišta, pamtit će se i po diplomatskom
bojkotu ceremonije otvaranja predstavnika nekoliko zemalja predvođenih SAD-om,
zbog kršenja ljudskih prava u Kini, tačnije - represije prema Ujgurima i u Hong
Kongu.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Dok
su na globalnom planu Norvežani ispisali istoriju i <st1:place w:st="on">Peking</st1:place>
napustili sa 37 olimpijskih medalja, na regionalnom će Igre po dobrom pamtiti
samo Slovenci, koji su u Kini osvojili sedam medalja, od čega dvije zlatne, tri
srebrene i dvije bronzane.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>Odlazak Federera i Serene Williams<o:p></o:p></b></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Ako
izuzmemo Đokovićeve probleme sa vizom, teniska godina je i na terenu bila više
nego uzbudljiva. Novakovo neigranje u Australiji omogućilo je Rafaelu Nadalu da
lakše dođe do 21. trofeja sa Grand Slam turnira. Uz 22., koji je kasnije osvojio
na Roland Garrosu, španski teniser sada je rekorder po broju osvojenih naslova
na četiri najjača svjetska turnira. Đokoviću je, za utjehu, ostao naslov
osvajača Wimbledona, što mu je bila 21. Grand Slam titula i sedma na londonskom
turniru.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> A
onaj ko drži rekord sa jednim naslovom više u Londonu, Roger Federer, ove je
godine stavio tačku na veličanstvenu karijeru jednog od najvećih ikada. S
obzirom na to da se u posljednje vrijeme više liječio nego što je igrao, te da
je već zašao u petu deceniju života, Federerov oproštaj malo je koga mogao
iznenaditi, ali njegov odlazak ipak je u svijetu prihvaćen kao šok, zbog
praznine koju će nakon decenija vladavine terenima ostaviti iza sebe.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Suze
švajcarskog tenisera, osvajača 103 ATP turnira, od kojih 20 Grand Slamova,
nakon posljednjeg nastupa u karijeri na Laver cupu, u paru sa dugo vremena
najljućim rivalom Rafaelom Nadalom, koji je Federerov oproštaj takođe dočekao u
suzama, kadar je koji može konkurisati za sportski prizor godine.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Osim
Federera, napustilo nas je još jedno veliko tenisko ime. Nekoliko sedmica prije
njega, oprostila se Serena Williams. Iako sa 23 osvojene Grand Slam titule nije
uspjela stići rekord <st1:street w:st="on">Margaret
Court</st1:street> (24), mnogi su je sa terena ispratili kao
najveću teniserku ikada.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>Košarkaško Svjetsko prvenstvo za žene<o:p></o:p></b></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Košarku
je u 2022. godini obilježilo Svjetsko prvenstvo za žene u Sydneyu, kojim je
selekcija SAD-a protutnjala kao uragan. Na putu do titule, svoje ukupno
četvrte, Amerikanke su bez problema savladale i selekcije Bosne i Hercegovine,
te Srbije.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Nakon
što su godinu ranije na Evropskom prvenstvu došle do četvrtfinala, košarkašice
Bosne i Hercegovine u Australiju su otputovale sa velikim optimizmom, ali tamo
su potpuno podbacile i izgubile svih pet mečeva u grupi, uz koš-razliku od
minus 196. Selekcija Srbije je bila uspješnija, ali selekcija SAD-a bila im je
previsoka prepreka u četvrtfinalu.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>Odbojkaško Svjetsko prvenstvo za žene<o:p></o:p></b></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Srbija
je najveći uspjeh proslavila u odbojci. Na Svjetskom prvenstvu za žene, srpske
odbojkašice su odbranile naslov osvojen u Japanu, u finalnom meču ostvarivši
ubjedljiv trijumf nad Brazilom. Reprezentacija Hrvatske nije se proslavila, već
je u grupnoj fazi pretrpjela poraz u svih pet utakmica.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>Odbojkaško Svjetsko prvenstvo za muškarce<o:p></o:p></b></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Kod
muškaraca, Sloveniji je na Svjetskom prvenstvu u odbojci izmakla bronza, pa se
morala zadovoljiti sa četvrtom pozicijom. Srbija je takmičenje završila u
osmini finala.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>‘Najbolji Mundijal do sada’</b></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> I
na kraju: Katar. Iako dugo osporavana i kritikovana na Zapadu, mala zaljevska
zemlja organizovala je sjajno Svjetsko prvenstvo koje je predsjednik
Međunarodne fudbalske asocijacije (FIFA) Gianni Infantino nazvao najboljim do
sada. Na kraju, kada je spuštena zavjesa na turnir, sve kritike postale su
prošlost.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Prvi
Mundijal na tlu Bliskog istoka, prvi u arapskom svijetu, prvi na kojem je jedan
susret vodila žena, prvi odigran na kraju kalendarske godine…, prvi po mnogo
čemu, ali ono što će ostati uklesano u istoriji - prva titula za Lionela
Messija.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Nakon
16 godina snova o trofeju i četiri sušna Mundijala, argentinski as konačno je
uspio doći do zlatnog kipića, nakon sjajnog pohoda koji je Argentinu bacio u
euforiju, a njemu stavio krunu na veličanstvenu karijeru i postavio ga rame uz
rame sa legendarnim Diegom Maradonom.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Messi
je odigrao fantastičan turnir i sa dirigentskom palicom, asistencijama i
golovima nosio svoju selekciju na putu do treće titule svjetskog šampiona te
pritom oborio čitav niz mundijalskih rekorda.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>Ronaldov bijes i povratak Erikssena<o:p></o:p></b></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Za
razliku od Messia, nastup još jednog asa koji je vapio za svjetskim naslovom,
Cristiana Ronalda, završio je neslavno. Njegov <st1:country-region w:st="on">Portugal</st1:country-region> završio je nastup u
četvrtfinalu, gdje ga je izbacio Maroko, a sam Ronaldo imao je neslavan nastup
na turniru, čiji je dio presjedio na klupi. Svoju vjerovatno posljednju šansu
da <st1:place w:st="on">Portugal</st1:place>
vodi do prve titule šampiona svijeta, Ronaldo je ispratio sa suzama u očima i
izljevima bijesa.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Završni
turnir prepun šokantnih ishoda, za koje je u najvećoj mjeri bila zaslužna
selekcija Maroka, u dobroj mjeri je obilježila i reprezentacija Hrvatske, koja
je u četvrtfinalu izbacila <st1:country-region w:st="on">Brazil</st1:country-region>,
ali koju je upravo <st1:country-region w:st="on">Argentina</st1:country-region>
zaustavila u pohodu na drugo finale zaredom. Ipak, „Vatreni“ su se kući vratili
sa bronzanom medaljom, ponovivši uspjeh generacije iz 1998. godine.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Srbija
je ostala kratkih rukava, pošto je eliminisana već u grupnoj fazi.</span></p>
<p style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Iako
njegova selekcija nije napravila ništa, jedan od junaka turnira svakako je bio
Danac Christian Eriksen. Sjajni veznjak, koji je prošle godine na Evropskom
prvenstvu doživio kolaps i zastoj rada srca, vratio se na svjetsku scenu. Iako
je Danska ispala u grupnoj fazi, Erikssenov nastup mogao bi se svrstati u
najljepše trenutke turnira.</span> </p>MosHerhttp://www.blogger.com/profile/08448669469961179191noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-2055277276931331279.post-42528416017567156392024-01-13T20:30:00.001-06:002024-01-13T20:30:20.980-06:00Događaji koji su obilježili 2021. godinu<p><span style="font-family: times; font-size: large;"></span></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><span style="font-family: times; font-size: large;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiYNPDN23CAW2zZ4Yo_3C7ugv5d6Oib4yrlpHBTO7EA-_Lqh_a3aGWRpRIYXcltt9Fpz6rFRKJ2ub2VZ2pcQIUgzVtgapZEL87QzjztNjOvNxN7bm26OZpCy1AG4WFrFzSkJK4wrZ7jZjGNiABmnffSvX5YS6wA760DCvuk9ojL8xIwT6DOpQJxpkOKXIWy/s200/Earth.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="150" data-original-width="200" height="150" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiYNPDN23CAW2zZ4Yo_3C7ugv5d6Oib4yrlpHBTO7EA-_Lqh_a3aGWRpRIYXcltt9Fpz6rFRKJ2ub2VZ2pcQIUgzVtgapZEL87QzjztNjOvNxN7bm26OZpCy1AG4WFrFzSkJK4wrZ7jZjGNiABmnffSvX5YS6wA760DCvuk9ojL8xIwT6DOpQJxpkOKXIWy/s1600/Earth.jpg" width="200" /></a></span></div><span style="font-family: times; font-size: large;"> <i style="text-align: justify;"> *NAPOMENA: Pošto duži
niz godina nisam bio aktivan na ovom mom blogu, želim da prvo nastavim
tradiciju sa tekstovima koji hronološki opisuju šta se sve dogodilo u jednoj
cijeloj godini, prije nego što nastavim sa pisanjem i objavljivanjem mojih
tekstova!</i></span><p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><i><span style="font-family: times; font-size: large;"> Tekst koji slijedi
preuzet je sa spagosmail.blogspot.com bloga!<o:p></o:p></span></i></p>
<p align="right" class="MsoNormal" style="text-align: right;"><i><span style="font-family: times; font-size: large;">Ensvid Hadžajlić - MosHer<o:p></o:p></span></i></p>
<p class="MsoNormal"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Tokom
2021. godine svijet su obilježili brojni politički i drugi događaji, čije su
posljedice znatno odredile kako kretanja određenih zemalja tako i cjelokupnu
sliku svijeta.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Ukoliko
se osvrnemo na godinu iza nas, gotovo da se ne može izdvojiti dio planete koji
nisu pratila burna politička dešavanja, državni udari, previranja pa i ratovi
kojih, nažalost, nije manjkalo ni ove godine.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>Napad na Kongres, dolazak Bidena i vojni
udar u Mijanmaru<o:p></o:p></b></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Početak
2021. godine obilježila su dva važna događaja u Sjedinjenim Američkim Državama.
Dok su Amerikanci, ali i ostatak svijeta čekali inauguraciju novog predsjednika
Bidena, 6. januara dogodio se napad na zgradu Kongresa Sjedinjenih Američkih
Država.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Hiljade
demonstranata, uglavnom pristalica politike Donalda Trumpa, opkolilo je zgradu
Kongresa u Washingtonu te su tražili od američkih zvaničnika da obustave
imenovanje Joea Bidena na predsjedničku funkciju te da na to mjesto imenuju
“jedinog i pravog pobjednika izbora” Donalda Trumpa.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Demonstracije
su se vrlo brzo pretvorile u nasilje i otvoreni sukob policije i demonstranata,
a mnogi su napad na Capitol Hill ocijenili kao “pucanj” u američku demokratiju
i nezapamćen napad na demokratski sistem Sjedinjenih Američkih Država.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Nekoliko
sedmica kasnije, nakon što se situacija koliko-toliko smirila, Sjedinjene
Američke Države zvanično su dobile novog predsjednika. Tokom ceremonije održane
20. januara Joe Biden je položio zakletvu i postao 46. predsjednik Sjedinjenih
Američkih Država.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Pored
brojnih gostiju i bivših američkih zvaničnika koji su pratili inauguraciju,
Bidenovo imenovanje obilježilo je i raspoređivanje rekordnog broja policijskih
službenika i više od 20.000 pripadnika Nacionalne garde koja je osiguravala
događaj.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Februar
je započeo burno na području Azije. Prvih dana februara, vojska u Mijanmaru
uhapsila je funkcionere vladajuće stranke, ali i istaknutu političarku i
liderku države Aung San Suu Kyi, čime je započeo vojni udar u ovoj azijskoj
zemlji.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Dane
nakon toga obilježile su masovne demonstracije nezadovoljnih građana, ali i
sukobi između stanovnika s jedne te policije i vojske s druge strane. Tokom
demonstracija vojska je uhapsila hiljade građana, a više stotina njih je
ubijeno. Uprkos brojnim protestima, vojna hunta je i dalje na vlasti, a vojna
vladavina je “zaokružena” i odlukom da se Aung San Suu Kyi osudi na četiri
godine zatvora.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>Odlazak posljednjeg Castra, sukob Izraela i
Hamasa<o:p></o:p></b></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Iako
ne tako bitan događaj za cjelokupna kretanja u svijetu, stanovnici Kube su
krajem aprila ove godine svjedočili istoriji. Tokom Kongresa Komunističke
partije Kube potvrđeno je kako Raul Castro, brat kubanskog revolucionara Fidela
Castra, odstupa s funkcije predsjednika države i predsjednika Komunističke
partije.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Poslije
60 godina vladavine porodice Castro Kuba je prvi put nastavila svoj put bez
članova ove porodice na čelu države, a za novog predsjednika imenovan je Miguel
Diaz Canel.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Nažalost,
vjerovatno najupečatljiviji događaj koji se u svijetu dogodio tokom maja jeste
novi sukob između Izraela i palestinskih snaga na čelu s organizacijom Hamas.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Sukob
je počeo protestima Palestinaca u istočnom dijelu Jeruzalema, nakon čega su
pripadnici militantne organizacije Hamas ispalili nekoliko raketa prema
Izraelu. Ovaj čin pokrenuo je niz izraelskih vojnih operacija koje su
uključivale bombardovanje gotovo cijelog područja Pojasa Gaze. Dok su s jedne
strane Palestinci tvrdili kako Izrael napadima čini ratne zločine, izraelski
zvaničnici su napade pravdali snimcima koji pokazuju da se unutar civilnih
objekata kriju pripadnici Hamasa.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Sukob
je okončan krajem maja. Na području Izraela poginulo je 12 osoba, dok je u
Pojasu Gaze poginulo njih 256, a najmanje 2.000 stanovnika je ranjeno.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>Pad Netanyahua i dolazak talibana na vlast
u Afganistanu<o:p></o:p></b></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Područje
Izraela početkom juna bilo je poprište još jednog važnog političkog događaja. Poslije
12 godina vladavine izraelski premijer Benjamin Netanyahu prestao je obnašati
funkciju prvog čovjeka Izraela.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Postizbornim
dogovorom opozicionih partija na čelo Izraela došao je premijer Naftali
Bennett, koji će na ovoj funkciji ostati do 2023. godine, kada će se na tom
mjestu, prema dogovoru, zarotirati s trenutnim šefom diplomatije Izraela Yairom
Lapidom.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Ljetni
period 2021. godine obilježila su dva važna događaja za azijske zemlje, ali i
cijeli svijet. Krajem juna, poslije održanih predsjedničkih izbora, <st1:country-region w:st="on">Iran</st1:country-region> je dobio
novog predsjednika. Poslije Hassana Rouhanija na mjesto prvog čovjeka Irana
stigao je Ebrahim Raisi. Njegovo imenovanje naišlo je na veliko negodovanje
izraelskih zvaničnika koji ga nazivaju “Gospodin smrt” s obzirom na njegova
djelovanja u nekadašnjem kontroverznom iranskom “Vijeću smrti”.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Tokom
avgusta svijet je mogao svjedočiti nevjerovatnim dešavanjima u Afganistanu.
Iako je ranije bilo poznato kako će vojska SAD-a, ali i drugi zapadni saveznici
napustiti Afganistan zaključno sa 11. septembrom, niko nije očekivao kako će
talibani vrlo brzo vratiti vlast u ovoj državi.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Povlačenjem
američkih, britanskih i drugih trupa talibani su vrlo lako osvajali brojne
dijelove države, a kao “šlag na tortu” uslijedilo je osvajanje Kabula koje se
dogodilo 15. avgusta.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Ulaskom
talibana u <st1:city w:st="on">Kabul</st1:city>,
dotadašnji predsjednik Ashraf Ghani pobjegao je iz države, a talibani su kroz
nekoliko mjeseci potpuno ovladali teritorijom Afganistana.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Iako
su najavili kako će njihova vladavina biti znatno drugačija i nešto “liberalnija”
u odnosu na period do 2001. godine, izvještaji pokazuju kako se talibanske
metode vladanja nisu znatno promijenile pa tako Afganistan i u narednoj godini
očekuje izuzetno težak period prilagodbe na talibanski način upravljanja
državom.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>Vojni udar u Sudanu i odlazak Angele Merkel<o:p></o:p></b></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Događaj
koji je obilježio jesen u Africi svakako je bio vojni udar u Sudanu, gdje je
vojska predvođena generalom Al-Burhanom svrgnula i uhapsila sudanskog premijera
Abdallu Hamdoka i druge civilne dijelove vlasti. Vojni udar pokrenuo je
demonstracije u kojima je poginulo nekoliko stanovnika Sudana.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Uprkos
dogovoru civilne vlasti i vojske, građani i dalje strahuju kako se <st1:country-region w:st="on">Sudan</st1:country-region> odlukama
vojske vraća u mračni period prošlosti, kada je ova zemlja bila sinonim za
vojnu diktaturu i vojne udare.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Naravno,
najvažniji događaj koji se tiče Evrope odvijao se krajem godine u Njemačkoj. “Vječna”
kancelarka Angela Merkel ranije je tokom godine najavila povlačenje iz
politike, a poslije održanih parlamentarnih izbora do tada vladajuća koalicija
CDU - CSU izgubila je vlast.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Na
njihovo mjesto stigla je “semafor” koalicija, koju predvode SPD, FDP i Zeleni.
Poslije 16 godina vladavine Angele Merkel kancelarsku funkciju preuzeo je lider
SPD-a Olaf Scholz.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>Gabriel Borić na vlasti u Čileu i dvije
velike evropske krize<o:p></o:p></b></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Sami
kraj godine pripao je Južnoj Americi, gdje se kao događaj vrijedan pažnje mogu izdvojiti
predsjednički izbori u Čileu. Poslije dva kruga izbora pobjedu u ovoj državi
odnio je Čileanac dalmatinskih korijena Gabriel Borić.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Tako
će Čile u narednom periodu predvoditi 35-godišnji ljevičar koji je najavio
izmjene brojnih zakona kojima će se nastojati napraviti otklon od zaostavštine
nekadašnjeg čileanskog lidera i diktatora Augusta Pinocheta.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Događaji
koji se ne mogu vezati za jedan mjesec, ali su nažalost obilježili cijelu
godinu, odnose se na krize na istoku Evrope. Migrantska kriza na granici
Bjelorusije i Poljske postala je način hibridnog ratovanja između EU i
Aleksandra Lukašenka, a žrtve svega su, kao i obično, migranti koji se već
mjesecima nalaze na “ničijoj zemlji”, dok Brisel i <st1:city w:st="on">Minsk</st1:city> okrivljuju jedni druge za eskalaciju
krize.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Druga
kriza na istoku Evrope tiče se Ukrajine i Rusije. Ruske trupe se već mjesecima
stacioniraju u blizini istočne ukrajinske granice, zbog čega mnogi
pretpostavljaju kako Ruska Federacija planira izvršiti invaziju na Ukrajinu,
naročito na njene istočne dijelove.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Posljednjih
nekoliko mjeseci pažnja velikih sila upravo je usmjerena na ovo područje, a
većina državnika poziva na deeskalaciju tenzija. Iako ruski zvaničnici tvrde
kako Rusija nema namjeru da napada Ukrajinu, mnogi zapadni političari smatraju
kako je ovaj događaj moguć već u januaru 2022. godine.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Cijeloj
krizi dodatno je doprinjela i eskalacija tenzija na relaciji Rusija - NATO, a
Moskva je krajem godine objavila nacrte dokumenata u kojima od NATO saveza i
SAD-a traži sigurnosne garancije za to da se NATO neće širiti na istok Evrope,
tačnije Ukrajinu, zemlje Kavkaza i centralne Azije.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Iako
svi pozivaju na dijalog, očigledno je da će se “hladnoratovska” kriza prenijeti
i u 2022. godinu, a epilog svega mogao bi biti poznat već početkom naredne godine,
kada bi se NATO zvaničnici i ruski predstavnici trebali sastati i razgovarati o
sigurnosnim mjerama i mogućoj deeskalaciji tenzija koje su zabrinule sve
građane Evrope.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>Odlasci poznatih u 2021. godini<o:p></o:p></b></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Iza
nas je druga pandemijska godina koju ćemo, između ostalog, pamtiti i po
odlascima poznatih s muzičke i glumačke scene, ali i iz oblasti sporta,
politike i mnogih drugih sfera.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Početkom
2021. godine, u januaru, napustili su nas legendarni voditelj Larry King,
radijski i televizijski voditelj Tarik Helić, junakinja pjesme “<st1:city w:st="on">Selma</st1:city>” Bijelog Dugmeta
Selma Borić, legendarna Marija iz “Žikine dinastije” Rialda Karić, te
fantastična Mira Furlan.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Godinu
je nesumnjivo obilježio odlazak legendarnog Đorđa Balaševića, za kojim je
sedmicama nakon njegovog odlaska tugovao cijeli region. Đole nas je napustio u
februaru, a isti mjesec ispratili smo i gradonačelnika Zagreba Milana Bandića,
kao i bh. rukometašicu Adelu Merdžanić.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> U
martu je preminuo Želimir Altarac Čičak, jedan od najznačajnijih i najutjicajnijih
kreatora sarajevske muzičke pozornice. Isti mjesec umro je i glumac Vlasta
Velisavljević, kao i legendarni komentator Formule 1 Murray Walker, glumac
Boris Komnenić i glumica Darinka Čalenić, najpoznatija po ulozi Dare u “Žikinoj
dinastiji”.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Vlasnik
prvog registrovanog kafića u Sarajevu Damir Lisac napustio nas je u aprilu, a
tokom tog istog mjeseca umrli su i princ Philip, Jovan Divjak, Predrag Živković
Tozovac, montažer Miralem Zubčević, supruga legendarnog Kirka Douglasa - Anne,
te bh. režiserka Vesna Ljubić.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Mjesec
kasnije preminuo je srbijanski pjevač Đorđe Marjanović, režiser “Balkanskog
špijuna” Božidar Nikolić, glumac i režiser Saša Anočić i pjesnikinja Ljubica
Ostojić. U junu i julu preminuli su: tvorac “Supermana” Richard Donner, autor
omota kultnih jugoslavenskih albuma Branko Gavrić i mlada glumica Amra Prutina.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Milan
Lane Gutović napustio nas je u avgustu, a nedugo zatim preminuli su i bubnjar
Stonesa Charlie Watts, član Mostar Sevdah Reuniona Milutin Sretenović Sreta i
legendarni Brico iz “Našeg malog mista” Mišo Martinović.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Septembar
su obilježile smrti velikog broja ljudi, napustili su nas: Glumica Sanja Burić,
jedna od najpoznatijih tekstopisaca na prostorima bivše Jugoslavije Marina
Tucaković, pjevač i kompozitor sevdaha Edin Pandur, legendarni glumac Jean-Paul
Belmondo, umjetnik Senad Pezo, popularni televizijski voditelj Minja Subota,
Kemal Kurspahić, legendarni Boycie iz Mućki John Challis, poznati košarkaški
trener Dušan Ivković i zvijezda “Sexa i grada” Willie Garson.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Pred
kraj godine obožavatelje “Prijatelja” rastužila je vijest o odlasku Jamesa
Michaela Tylera, koji je u ovoj seriji tumačio lik simpatičnog konobara Gunthera.
Pored njega u oktobru je preminuo i doajen bh. filma Jasmin Dodik, kao i
legendarni golman Dragan Pantelić. Tokom ovog mjeseca preminuo je i Vjekoslav
Mandić.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Kraj
ove sezone Formule 1 je pored pobjede Maxa Verstappena obilježila i smrt
legendarnog Franka Williamsa. U novembru je preminuo i Tom Stoddart, fotograf
koji je u svijet slao snimke iz opkoljenog Sarajeva.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Isti
mjesec preminuli su i Marinko Rokvić, bubnjar YU grupe Raša Đelmaš, Merima
Njegomir, Muamer Zukorlić, akademik Abdulah Šarčević i jedan od osnivača SDA
Hasan Čengić. U decembru je preminula Davorka Ručević Kasandra, a posljednjeg
dana 2021. godine oprostili smo se od legendarne američke glumice Betty White,
koja je preminula u 99. godini, dvije sedmice prije svog 100. rođendana.<br />
<!--[if !supportLineBreakNewLine]--><br />
<!--[endif]--></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>Sport u 2021. godini<o:p></o:p></b></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>Bronzana Lana, odbojkaši prvaci Evrope i
bronzani na Olimpijadi, košarkašice pete u Evropi i ljetna bajka FK Velež!<o:p></o:p></b></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Nakon
što je 2020. godina bila obilježena pandemijom koronavirusa, zbog koje je čitav
svijet stao, sva velika sportska dešavanja su prebačena za 2021. godinu te smo
uz već planirana takmičenja dobili 365 dana u kojim su ljubitelji sporta mogli
skoro svakodnevno uživati.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Januar
je tradicionalno rezervisan za veliko rukometno takmičenje, a neparne godine su
rezervisane za svjetska prvenstva.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Domaćin
Svjetskog rukometnog prvenstva bio je Egipat, koji je u potpunosti pao na
ispitu. Organizacija turnira je bila haotična te je samo dan pred početak
Češkoj i SAD-u zabranjeno učešće zbog nekoliko igrača pozitivnih na koronavirus
te su umjesto njih na turnir upali Sjeverna Makedonija i Švajcarska. Tokom
turnira i reprezentacija Zelenortskih Ostrva se morala povući zbog slučajeva
korone u njihovim redovima.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Da
prvenstvo ne bi prošlo samo u znaku ružnih vijesti pobrinuo se pivot
Demokratske Republike Kongo, Gauthier Mvumbi Thierry, koji je osvojio simpatije
zbog svog izgleda, ali i rukometnih vještina.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Prvak
je postala Danska, koja je u finalu pobijedila Švedsku rezultatom 26:24.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> U
februaru je u Melbourneu održano drugo izdanje teniskog ATP Cupa, a prvak je
postala Rusija.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Italijanska
Cortina d’Ampezzo je bila domaćin Svjetskog prvenstva u skijanju, na kojem su
najuspješniji bili Austrijanci sa pet zlata. Individualno je najuspješnija bila
Lara Gut-Behrami sa dva zlata i jednom bronzom.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Teniski
Australian Open je osvojio Novak Đoković u muškoj te Naomi Osaka u ženskoj
konkurenciji.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Centralni
događaj u martu bilo je Evropsko dvoransko prvenstvo u atletici, koje je
održano u poljskom Torunu, na kojem je najuspješnija zemlja bila Nizozemska.
Prva zvijezda bio je Šveđanin Armand Duplantis, koji je postavio rekord
evropskih prvenstava preskočivši s motkom 6,05 metara.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> U
aprilu se u bugarskoj Sofiji održavalo Evropsko prvenstvo u taekwondou. Ekipno
su slavili Rusija u muškoj, te Velika Britanija u ženskoj konkurenciji, a
prvenstvo ćemo pamtiti i po tome što su naši Nedžad Husić i Marija Štetić
osvojili srebra.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Ruski
Jekaterinburg je osvojio titulu u košarkaškoj Euroligi za žene pobjedom nad
španskom Avenidom na “Final Fouru” održanom u Istanbulu. Zanimljivo, dvije bh.
reprezentativke su se u finalu našle na suprotnim stranama - Jonquel Jones na
pobjedničkoj, a Marica Gajić na gubitničkoj.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Maj
je tradicionalno rezervisan za finale evropskih fudbalskih kupova. Najprije je
odigrano finale Lige šampiona za žene, u kojem se <st1:city w:st="on">Barcelona</st1:city> ponijela trofej, a potom su
uslijedili finali u muškim takmičenjima. Evropsku ligu je osvojio Villarreal, a
Ligu šampiona <st1:city w:st="on">Chelsea</st1:city>.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Košarkaši
Anadolu Efesa su suvereno osvojili Euroligu zahvaljujući najviše maestralnom
Vasiliju Miciću.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Novak
Đoković je osvojio Roland Garros u muškoj, a Barbara Krejčikova u ženskoj
konkurenciji.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Njemačka
je pobjedom nad Portugalom rezultatom 1:0 osvojila U21 Evropsko prvenstvo u fudbalu.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Početkom
juna je italijanski Pro Recco osvojio Ligu šampiona u vaterpolu, a Kanađani su
trijumfovali na Svjetskom prvenstvu u hokeju.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <st1:city w:st="on">Barcelona</st1:city> je osvojila
Ligu šampiona u rukometu, dok su košarkašice Srbije trijumfovale na Evropskom
prvenstvu u Francuskoj i Španiji. Na tom takmičenju reprezentacija BiH je
zauzela peto mjesto.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Novak
Đoković je osvojio i treći Grand Slam u sezoni - <st1:place w:st="on">Wimbledon</st1:place>,
dok je Ashleigh Barty trijumfovala u ženskoj konkurenciji.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> U
junu su počela, a u julu završila dva velika kontinentalna fudbalska takmičenja
– Evropsko prvenstvo i Copa <st1:country-region w:st="on">America</st1:country-region>.
Šampion Evrope je postala reprezentacija Italije, a Lionel Messi je prvi put
odveo Argentinu do titule u Južnoj Americi.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Evropsko
prvenstvo će ostati upamćeno kao prvo u istoriji koje je bilo održano neparne
godine, ali nažalost i po tome što je na njemu tokom utakmice Christian Eriksen
doživio infarkt, a samo brzom reakcijom ljekara je izbjegnut najcrnji scenarij.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Saznali
smo i šampione u dvije velike američke lige. Milwaukee Bucksi su postali
šampioni košarkaške NBA lige, a Tampa Bay Lightning hokejaške NHL lige.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Jedna
MMA borba je privukla dosta pažnje prošle godine. Conor McGregor je sredinom
jula izgubio od Dustina Poiriera prekidom nakon što je Amerikanac slomio nogu
Ircu.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Ljetne
olimpijske igre, koje su takođe kao i Evropsko prvenstvo u fudbalu prvi put
održane neparne godine, su počele krajem jula, a završile početkom avgusta.
Najuspješnija država u Tokiju je bila Sjedinjene Američke Države sa 113
medalja, od kojih je 39 zlatnih.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Bermudi,
Filipini i Katar su stigli do svojih prvih olimpijskih zlata u istoriji, a <st1:country-region w:st="on">Burkina Faso</st1:country-region>, <st1:country-region w:st="on">San
Marino</st1:country-region> i <st1:country-region w:st="on">Turkmenistan</st1:country-region>
su prvi put osvojili bilo koju medalju na olimpijskim igrama.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <st1:city w:st="on">Chelsea</st1:city> je svoju evropsku
sezonu počela osvajanjem UEFA Superkupa.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Tokom
jula i avgusta FK Velež je pisao stranice ljetne bajke, plasmanom u Evropske
kupove poslije 33 godine. Na tom putu, u Konferencijskoj ligi su iz daljnjeg
takmičanja u prvom kolu izbacili ekipu Coleraine iz Sjeverne Irske pobjedom na
Grbavici 2:1 i u Irskoj 1:2. U drugom kolu su iz daljnjeg takmičenja izbacili
AEK iz Atine, pobjedom na Grbavici 2:1, te nakon što su doživjeli poraz u Atini
od 1:0, i identičnog rezultata poslije produžetaka, plasirali su se u
treće kolo pobjedom na penale od 3:2. Rođeni su u trećem kolu zaustavljeni od
švedske ekipe Elfsborg iz Borasa, poslije nerješenog rezultata 1:1 u gostima i
porazom na Grbavici 1:4.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> U
septembru smo još jednom dobili potvrdu da je Italija odbojkaška velesila nakon
što su Azzurri i Azzurrine u obe konkurencije osvojili Evropska prvenstva.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Reprezentacija
Bosne i Hercegovine u sjedećoj odbojci osvojila je bronzanu medalju na
Paraolimpijskim igrama u Tokyu.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Novak
Đoković nije uspio osvojiti i četvrti Grand Slam u prošloj sezoni, jer ga je u
finalu US Opena pobijedio Rus Daniil Medvedev. Na taj način je najboljem
teniseru svijeta “za dlaku” izmakao kalendarski Grand Slam, dostignuće kakvo je
uspio ostvariti samo Rod Laver. U ženskoj konkurenciji je trijumfovala Emma
Raducanu.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Krajem
septembra smo vidjeli i najiščekivaniji boks meč godine u kojem je Oleksandr
Usyk odlukom sudija pobijedio Anthonyja Joshuu i oduzeo mu titule u teškoj
kategoriji u verzijama WBA, IBF, WBO i IBO.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> U
oktobru je Francuska postala drugi osvajač fudbalske Lige nacija, dok je <st1:country-region w:st="on">Portugal</st1:country-region>
osvojio Svjetsko prvenstvo u futsalu.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Reprezentacija
Bosne i Hercegovine u sjedećoj odbojci pobijedila je Rusiju i postala šampion
Evrope.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> San
Francisco Giantsi su postali šampioni najjače bejzbol lige svijeta - MLB.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Carlos
Alcaraz je otvorio novembar pobjedom na Next Gen turniru najboljih mladih
tenisera svijeta, poslije kojeg su uslijedili i završni Masters turniri u obe
konkurencije na kojima su slavili Garbine Muguruza i Alexander Zverev.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> U
tom mjesecu je i Bosna i Hercegovina bila domaćin jednog velikog takmičenja. U
Sarajevu se od 12. do 15. novembra održalo Evropsko juniorsko prvenstvo u
taekwondou na kojem su najuspješniji bili Rusi sa sedam zlata.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Na
kraju novembra održana je ceremonija dodjele Zlatne lopte koju je sedmi put u
karijeri dobio Lionel Messi.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Teniska
reprezentacija Rusije je početkom decembra osvojila Davis Cup, dok su
Norvežanke osvojile Svjetsko prvenstvo u rukometu za žene.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Max
Verstappen je 12. decembra pobjedom na Velikoj nagradi Abu Dhabija u direktnom
dvoboju s Lewisom Hamiltonom osvojio svoju prvu titulu šampiona u Formuli 1.<o:p></o:p></span></p>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><div style="text-align: justify;"> Krajem
posljednjeg mjeseca 2021. godine u Abu Dhabiju je održano i Svjetsko plivačko
prvenstvo u malim bazenima. Sjedinjene Američke Države su bile najbolje, a Lana
Pudar je osvojila bronzu i na taj način se upisala u istoriju
bosanskohercegovačkog plivanja.</div></span>MosHerhttp://www.blogger.com/profile/08448669469961179191noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-2055277276931331279.post-3468285228794066332024-01-13T19:03:00.000-06:002024-01-13T19:03:42.977-06:00Događaji koji su obilježili 2020. godinu<p><span style="font-family: times; font-size: large;"></span></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><span style="font-family: times; font-size: large;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjHozIY1GkWYsLLfUmfpSZABNllG9lyUGs4Fq5_1Kk4b4eFH_HX1_i5rdOgI_JyNc7CBjFHAd-gF7lndWlazmPEoIQUTi-xI-cnQS56tSXc5uKkG0Qehtv2QMkq5sn_-DLP3P6EnItJyf7RuOevaJn1YocHCGu-Uf1GYmFnnqvaRVe0JDiXJzv9lTLDjidr/s200/Earth.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="150" data-original-width="200" height="150" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjHozIY1GkWYsLLfUmfpSZABNllG9lyUGs4Fq5_1Kk4b4eFH_HX1_i5rdOgI_JyNc7CBjFHAd-gF7lndWlazmPEoIQUTi-xI-cnQS56tSXc5uKkG0Qehtv2QMkq5sn_-DLP3P6EnItJyf7RuOevaJn1YocHCGu-Uf1GYmFnnqvaRVe0JDiXJzv9lTLDjidr/s1600/Earth.jpg" width="200" /></a></span></div><span style="font-family: times; font-size: large;"> <i style="text-align: justify;"> *NAPOMENA: Pošto duži
niz godina nisam bio aktivan na ovom mom blogu, želim da prvo nastavim
tradiciju sa tekstovima koji hronološki opisuju šta se sve dogodilo u jednoj cijeloj
godini, prije nego što nastavim sa pisanjem i objavljivanjem mojih tekstova!</i></span><p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><i><span style="font-family: times; font-size: large;"> Tekst koji slijedi
preuzet je sa spagosmail.blogspot.com bloga!<o:p></o:p></span></i></p>
<p align="right" class="MsoNormal" style="text-align: right;"><i><span style="font-family: times; font-size: large;">Ensvid Hadžajlić - MosHer<o:p></o:p></span></i></p>
<p class="MsoNormal"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Godina
na izmaku je donijela promjene u svijetu, nakon kojih ništa više neće biti kao
što je bilo. Ako bi birali fotografiju koje je obilježila i po ćemu će ostati u
pamćenju, je slika iz karantina, iz jednog staračkog doma u Španiji, pod
naslovom: Preživjeli i ostali zajedno.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Prepune
bolnice, mrtvački sanduci: Španija je početkom godine bila žestoko pogođena
pandemijom korona virusa. Poduzete su mjere koje su trebale dovesti do poboljšanja.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Slika
napravljena u junu pokazuje bračni par, u braku punih 59 godina, koji žive u
jednom staračkom domu. Poslije 102 dana izolacije jedno drugom su poklonili
poljubac, sa maskama na licu i kroz plastičnu foliju.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Ovdje
donosimo pregled samo nekih događaja koji su obilježili proteklu godinu, za
koju mnogi tvrde da se nema po čemu upamtiti. Ipak je iza nas, a šta se desilo,
desilo se.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>Australijska apokalipsa.</b> Nebo je
crveno, prekriveno dimom koji ujeda, iznad New South Walesa područja. Izgorile
su bezbrojne kuće, kao i bespomoćni kenguri i koale. Ljudi su bježali u
područja kraj obale. Skoro je nestalo niskog rastinja i eukaliptusovih stabala.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>Karantin.</b> Riječ koja je odjednom uzela
zamaha u čitavom svijetu. Korona virus se munjevito proširio širom svijeta, bez
velikih saznanja i mjera protiv njega. Važno je bilo zaražene ljude izolovati,
kako bi se pandemija što manje širila. Putnici kruzera “Diamond Princess”, njih
oko 700, morali su se izvesti iz luke <st1:city w:st="on">Yokohama</st1:city>
u Japanu, i na otvorenom moru provesti dvije sedmice u izolaciji, a zatim su
pod strogom kontrolom prebačeni u njihove domovine.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>Grad u šoku.</b> Italijanski grad <st1:city w:st="on">Bergamo</st1:city>, i njegova
okolina, bili su epicentar korona krize u Italiji. Dolazak transporta
preminulih na groblje Cibisello potresao je čitav svijet. Tek tada su mnogi
ljudi u Evropi postali svjesni prisustva i opasnosti korona virusa.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>Prazne tribine.</b> Tribine stadiona su
zbog pandemije morale ostati prazne. Gledaoci su sa teškom mukom gledali tv
prenose utakmica, koje su igrane bez prisustva gledalaca. To je bio tek početak
onoga što je slijedilo. Prvenstva širom Evrope su prekidana, otkazano je
Evropsko prvenstvo, otkazana je Olimpijada.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>Socijalna distanca.</b> Poslije tvrdog “lockdowna”
u aprilu su otvarane prve radnje, i to one sa maksimalno 400 kvadratnih metara
površine. Ispred radnja su se redali redovi kupaca na obilježenim distancama. Nakon toga je
slijedila takozvana socijalna distanca u svim sferama života, pa čak i u
međusobnim sustretima.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>Sve drugo zatvoreno.</b> Restorani, kina,
koncertne dvorane, usluge frizera i brijača. Ljudi su prije zatvaranja
počistili regale samoposluga. Posebno su na udaru bile tjestenine i toaletni
papir(?).<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>Protesti.</b> Poslije određenog vremena
zbog mjera izolacije, nastavljeni su protesti u Hongkongu, protiv zakona
sigurnosti u Hongkongu, kojeg je donijela kineska vlada. Pri donošenju ovog
zakona je zaobiđen parlament Hongkonga i sve aktivnosti protiv toga zakona su
kažnjavane, kao subverzivne i separatističke. Ni to nije zaustavilo
demonstrante od daljnih protesta.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>Black Lives Matter.</b> Desetine hiljada
ljudi širom SAD su protestovali nakon ubistva afroamerikanca Georga Floyda
prilikom jedne policijske akcije u Mineapolisu. Protesti su se proširili širom
svijeta pod motom “Black Lives Matter”.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>Formula1.</b> Korona je zaustavila i trke
Formule1. Sezona je počela tek u julu. Kasniji pobjednik sezone je bio Lewis
Hamilton.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>Apokalipsa u Libanu.</b> U lučkoj četvrti
Bejruta jedno skladište je potpuno izgorilo u požaru. Ekspolodiralo je 2.500
tona neosiguranog amonijum nitrata. Detonacija je opustošila centar grada, a
posljedice su se osjećale i na 270 kilometara udaljenom Kipru. Više od 200
ljudi je poginulo, a 6.500 povrijeđeno.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>Testiranje.</b> Širom Evrope započelo je
masovno testiranje ljudi na koronu, i u tu svrhu su u skoro svim gradovima
formirani “drive-in”, ili “walk-in” stanice za testiranje.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>Fudbal.</b> Tek krajem avgusta odigran je
prvo turnir, a zatim i finale Lige šampiona. U finalu je Bayern München
pobjedio Paris saint Germnen sa 1:0, čime je osvojio triple, prvenstvo, kup i
ligu šampiona. To je bila nada za ljubitelje fudbala širom Evrope da će se
fudbal vratiti na terene. Prvenstva su nastavljena, ali bez gledalaca na tribinama.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>Budući pobjednici.</b> Izborna kampanja u
SAD je obavljana pod maskama. Joe Biden i Kamala Hariss, kandidati demokrata su
se pokazali kao jak par, što je rezultiralo kasnijom pobjedom na izborima.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>Promjene klime</b> i protestne akcije
“Fridays for Future”, “Petci za budućnost” su odjednom, tokom pandemije,
postale sporedna tema. Poslije ljetne pauze, protesti su nastavljeni, ali sa
zaštitnim maskama na licu i distancom među demonstrantima.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>Požar na Kilimandžaru.</b> Na južnom krilu,
skoro 6.000 metara visokog Kilimandžara, izbio je veliki požar. Hiljade
vatrogasaca i dobrovoljaca su se borili protiv vatre. Oko 100 kvadratnih
kilometara površine je potpuno opustošeno. Požar je izbio u 3.700 metara
visokom Nacionalnom parku. Uzrok požara: Posjetioci nisu sa dovoljno pažnje
ugasili vatru na jednom odmorištu. Pješačku rutu preko Mandara i Horomba, na
kojoj se nalazi ovo odmorište, svake godine propješači blizu 50 hiljada
posjetilaca.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>Izabran novi predsjednik.</b> Joe Biden je
novi predsjednik SAD. Donald Trump to još nije priznao i brani se nedokazaniim
tvrdnjama o izbornoj prevari. Kamala Hariss je prva žena u istoriji SAD,
izabrana na mjesto potpredsjednice SAD.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>Vakcina protiv korone je tu.</b> Prva osoba
na svijetu koja je primila vakcinu protiv korone je Britanka Margarte Keenan
(90). Primila je vakcinu Pfizer/Biontech. Poslije primljene vakcine je izjavila
kako se osjeća nevjerovatno privilegovana. Velika Britanija i SAD su među
prvima odobrile uportrebu vakcina, a zemlje EU su to učinile 21. decembra.</span></p>
<p class="MsoNormal"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p align="center" class="MsoNormal" style="text-align: center;"><b><span style="font-family: times; font-size: large;">Kako je 2020. godina promjenila svijet<o:p></o:p></span></b></p>
<p class="MsoNormal"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Sve
na svijetu ima svoje dvije oštrice, pozitivnu i negativnu stranu, pa tako i ova
pandemija. Na površinu je isplivalo toliko ozbiljnih problema koji se ne smiju
zanemariti, ali će ih ovaj tekst ipak zaobići. Ipak je kraj godine, čemu se svi
radujemo, ako ni zbog čega drugog onda barem što će 2020. godina ostati iza
nas. Hajde onda da se u vidu odbrojavanja podsjetimo 10 stvari koje su, nadamo
se, promjenile svijet nabolje.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>1. Uvidjeli smo šta je zaista važno<o:p></o:p></b></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Ova
godina ukazala je na to koliko je zdravstveni sistem važan, i šta se desi kada
on kolapsira. Naučnici, ljekari i zdravstveni radnici, sa pravom su dobili na
značaju. Primjetili smo da politički, ekonomski, monetarni i svi drugi sistemi
mogu i treba da se promjene. Vježbali smo solidarnost, uvidjeli da bliskost i
toplina dolaze u raznim formama i oblicima.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>2. Počeli smo da cjenimo „obične stvari”<o:p></o:p></b></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Sjetite
se svakog spontanog rukovanja, zagrljaja, i poljupca prije korone. Sjetite se
kako je bilo normalno otići na ručak kod roditelja, u posjetu baki i deki, na
piće sa prijateljima, i u “klabing” do jutra. Sve to se iznenada promjenilo, pa
se samim tim pokazalo koliko nam je zapravo bitno.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>3. Rad na sebi postao je imperativ<o:p></o:p></b></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Bez
ironije treba gledati na sve novo što smo naučili, i svega starog čega smo se
podsjetili. Čitali smo više, gledali filmove i serije, isprobavali recepte,
naučili neki zanat, zasvirali koji instrument, meditirali… Sve to pomoglo nam
je da se izborimo sa izolacijom, stresom, strahovima, depresijom, i
anksioznošću.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>4. Naučili smo da živimo sa manje resursa<o:p></o:p></b></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"><b> </b>Činjenica je da
smo solidno uvježbani kao potrošačko društvo. Pandemija je, međutim, pokazala
da nam toliko toga zapravo nije potrebno. Naučili smo da se snalazimo, štedimo,
improvizujemo, i pronađemo smisao van materijalnih vrijednosti.<b><o:p></o:p></b></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>5. Kolektivno i individualno nisu više tako
razdvojeni<o:p></o:p></b></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> „Svako
muči svoju muku”, što bi se reklo u narodu, ali ova pandemijska muka nas je sve
zadesila. I dok je svačija lična priča specifična, kolektivno se nalazimo u
istoj situaciji. Bilo ko može da se razboli, jer u očima virusa svi smo
jednaki.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>6. Desile su se istorijske pobune i
promjene<o:p></o:p></b></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Nije
se samo mirno sjedilo u kući, nego su se širom svijeta održavali značajni
protesti i demonstracije. Svi oni imali su svoje opravdane motive i razloge.
Ljudski duh i želja za promjenom nikada ne nestaje, bez obzira na uslove. I
zato podsjetnik – <b>#BlackLivesMatter!</b><o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>7. Priroda se oporavila<o:p></o:p></b></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Kada
je sve stalo, priroda je konačno procvjetala. Zagađenje se smanjilo, vazduh se
pročistio, mora su se razbistrila, a životinje su se slobodnije kretale.
Pokazalo se da je potrebno samo malo više svjesti i discipline kako bismo
očuvali planetu Zemlju.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>8. Komunikacija se intenzivirala<o:p></o:p></b></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Bili
smo primorani da više vremena provedemo sa svojim ukućanima, što nije uvjek
bilo lijepo i lako. Ali, ponovo smo se upoznali i proveli kvalitetno vrijeme
zajedno. Inače, iscrpljujuća komunikacija putem telefona i aplikacija ispala je
korisna, jer smo tako bili tu jedni za druge iako možda razdvojeni hiljadama
kilometara.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>9. Umjetnost je našla nove vidove
kreativnosti<o:p></o:p></b></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Pošto
su kulturne institucije radile ograničeno, većina aktivnosti prebacila se na
internet, a sa njim su neke ranije nedostupne stvari postale dostupne. Mogli
ste da pratite online filmske festivale i koncerte, striminge predstava,
biblioteke su otvorile svoje digitalne arhive, a galerije i muzeji virtualne
obilaske.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>10. Moda je postala inventivnija<o:p></o:p></b></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Ko
kaže da je moda nevažna, griješi. Ona je pokazatelj u kakvim vremenima živimo.
I dok se lični stil u 2020. godini sveo na boravak u udobnoj trenerci,
dizajneri i brendovi našli su inventivne načine da promovišu svoje kolekcije.
Od marioneta umesto manekenki na modnoj pisti, pa sve do virtualnog prisustva
publike.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> A
istorija nas uči da koliko god je teško, sposobni smo da idemo dalje. Tako da,
hajde 2021. godino, što bi se reklo – <b>Show
us what you’ve got!</b><o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> (<b>news</b>)<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><b><span style="font-family: times; font-size: large;"> Smail Špago<o:p></o:p></span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<span style="font-family: times; font-size: large;"> (<b>NovaSloboda.ba</b>)</span>MosHerhttp://www.blogger.com/profile/08448669469961179191noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-2055277276931331279.post-76112069284740123142024-01-07T14:06:00.000-06:002024-01-07T14:06:08.460-06:00Događaji koji su obilježili 2019. godinu<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><i><span style="font-family: times; font-size: large;"></span></i></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><i><span style="font-family: times; font-size: large;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiLHpeAuUF-PmU1L8n5gUbJRcsyA3FMlxnpWmf0EL2QuPTu_nOggPBiqWGtipzFUJqFcuDx8358UOK9eUb9OkJI9EByoBn7LrjA6T3RahYh3HZCqBJZbFvClIgnZ9xWrlQJm77jCoYHoBTDmNuIVKUJQPs1fxZAa1JL2yHvPLMxwY7299cI_Qn3wo8ie0Wz/s200/Earth.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="150" data-original-width="200" height="150" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiLHpeAuUF-PmU1L8n5gUbJRcsyA3FMlxnpWmf0EL2QuPTu_nOggPBiqWGtipzFUJqFcuDx8358UOK9eUb9OkJI9EByoBn7LrjA6T3RahYh3HZCqBJZbFvClIgnZ9xWrlQJm77jCoYHoBTDmNuIVKUJQPs1fxZAa1JL2yHvPLMxwY7299cI_Qn3wo8ie0Wz/s1600/Earth.jpg" width="200" /></a></span></i></div><i><span style="font-family: times; font-size: large;"> *NAPOMENA: Pošto duži
niz godina nisam bio aktivan na ovom mom blogu, želim da prvo nastavim
tradiciju sa tekstovima koji hronološki opisuju šta se sve dogodilo u jednoj
cijeloj godini, prije nego što nastavim sa pisanjem i objavljivanjem mojih
tekstova!<o:p></o:p></span></i><p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><i><span style="font-family: times; font-size: large;"> Tekst koji slijedi
preuzet je sa spagosmail.blogspot.com bloga!<o:p></o:p></span></i></p>
<p align="right" class="MsoNormal" style="text-align: right;"><i><span style="font-family: times; font-size: large;">Ensvid Hadžajlić - MosHer<o:p></o:p></span></i></p>
<p class="MsoNormal"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"><b><span style="background: white;"> 3.
januara</span></b><span style="background: white;">: Više od 50 godina poslije
prvog slijetanja na mesec, kineska svemirska agencija “CNSA” izvršila je prvo
slijetanje na drugu stranu Mjeseca, okrenutu od zemlje. Lander “Chang'e 4” i <st1:country-region w:st="on"><st1:place w:st="on">mali</st1:place></st1:country-region> rover
poslali su prve slike na Zemlju odmah poslije slijetanja.<o:p></o:p></span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"><b><span style="background: white;"> Tokom
marta:</span></b><span style="background: white;"> Pokret “Petkom za budućnost”,
„Friday for Future“, organizuje štrajkove širom svijeta protiv klimatskih
promjena. Stotine hiljada ljudi demonstriraju u preko 100 zemalja. Masovne
demonstracije su se nastavile održavati tokom čitave godine.<o:p></o:p></span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="background: white;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>15.
marta:</b> Jedan 28-godišnji australijski desničarski ekstremista ustrijelio je
51 osobu u terorističkom napadu na dvije džamije u novozelandskom gradu
Christchurchu. Vlada Novog Zelanda i premijerka Jacinda Ardern poslije toga su
pooštrili zakone o oružju.<o:p></o:p></span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"><b><span style="background: white;"> Krajem
marta:</span></b><span style="background: white;"> Američki specijalni
istražitelj Robert Mueller predao je svoj konačni izvještaj o ruskoj aferi,
ministru pravde SAD. Predsjednik Donald Trump oslobođen je optužbi za tajne
dogovore sa Rusijom, tokom izbora. Ostaje otvoreno, hoće li Trump zapravo
spriječavati pravosuđe.<o:p></o:p></span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="background: white;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>15.
aprila:</b> Uveče izbio jak požar u katedrali “Notre-Dame” u srcu Pariza. Za
kratko vrijeme zapaljena je krovna konstrukcija ovog istorijskog objekta. Oko
600 vatrogasaca satima je pokušavalo ugasiti vatru, ali najviša struktura “Notre-Dame”,
“prelazni toranj”, postao je žrtva plamena. Troškovi obnove katedrale
procjenjuju se na oko 600 miliona eura.<o:p></o:p></span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="background: white;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>21.
aprila:</b> U uskrsnoj nedelji, u seriji bombaških napada u Šri Lanki, poginulo
je 253 ljudi. Još 485 ljudi je bilo povrijeđeno. Ukupno se desilo osam
detonacija, uključujući i one u crkvama i hotelima. Vlasti su za napade
okrivile radikalne islamističke grupe. U međuvremenu se takozvana Islamska
država oglasila sa preuzimanjem odgovornosti za izvršenje tih napada.<o:p></o:p></span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="background: white;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>17.
maja:</b> Njemačke novine Süddeutsche Zeitung i Spiegel Online objavljuju
odlomke iz sada čuvenog “Strache-Video”. Snimke iz 2017. godine prikazuju
austrijskog vicekancelara Hans-Christiana Strachea (FPÖ) na mediteranskom
ostrvu Ibica u razgovoru sa “zloslutnim Rusom”. Govorili su o potencijalnim
velikim donacijama FPÖ-u i mogućem učešću u „Kronen Zeitungu“ od kojeg su se nadali
pozitivnim izvještajima. Kao rezultat afere korupcije i zaobilaženja zakona o
finansiranju stranaka, Hans-Christian Strache podnio je ostavku sa svih
političkih položaja. Objavljivanje podataka je rezultiralo ostavkom vlade i
novim izborima u Austriji. Čitav incident ušao je u istoriju kao “afera na
Ibizi”.<o:p></o:p></span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="background: white;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>18.
maja:</b> YouTuber Rezo objavljuje video u kojem je bio posebno oštar sa
političkim pozicijama stranaka CDU i SPD Njemačke. Videozapis pod nazivom “Uništavanje
CDU-a” do danas je kliknut milionima puta, a poslije toga izazvao je raspravu u
cijeloj zemlji. Budući da je doprinos YouTubera objavljen neposredno prije evropskih
izbora, istraživači pretpostavljaju da je video imao veliki uticaj na glasačko
ponašanje, posebno glasača koji prvi put glasaju.<o:p></o:p></span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="background: white;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>24.
maja:</b> Britanska premijerka Theresa May najavila je svoju ostavku. Tako je
povukla liniju rascjepa, nakon što je njen “Brexit Deal” ponovo propao u
parlamentu. Loši rezultati partije Therese May na proteklim evropskim izborima
i sve veći pritisak stanovništva, kao i iz vlastitih redova na kraju su
ostavili vrlo malu, ili skoro nikakvu, alternativu.<o:p></o:p></span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="background: white;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>2.
juna:</b> Predsjednik vlade pokrajine Hessen u Njemačkoj, Walter Lübcke (CDU),
upucan je ispred njegove kuće. Desničarski ekstremista Stephan Ernst smatra se osumnjičenim.
Ernst je nekoliko dana poslije hapšenja prvo dao priznanje, koje je kasnije
opozvao. Slučaj ubistva Lübcke izazvao je javnu raspravu u Njemačkoj o
desničarskim ekstremistima i organizacijama.<o:p></o:p></span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="background: white;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>16.
jula:</b> Nakon što se šefovi država i vlada EU-a nisu mogli dogovoriti o
jednom od kandidata za mjesto šefa komisije EU, Ursula von der Leyen (u to
vrijeme ministrica odbrane Njemačke) izabrana je za Junkerovu nasljednicu. Njen
izbor je 16. jula potvrdio Parlament EU, čime je postala prvi njemački komesar
u istoriji Evropske unije. Zvanično je na funkciji od 1. decembra 2019. godine.<o:p></o:p></span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="background: white;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>19.
jula:</b> Investicioni bankar Jeffrey Epstein uhapšen je zbog navodne trgovine
djecom na Floridi i u New Yorku. Epstein, koji se redovno kretao u ekskluzivnim
krugovima, konačno je osuđen na 18 mjeseci zatvora. Onda je 23. jula Epstein
nađen u besvjesnom stanju u njegovoj ćeliji sa povredama vrata. Nije bilo u
potpunosti razjašnjeno da je li to bio pokušaj samoubistva. A onda su 10. avgusta,
Epsteina pronašli mrtvog u ćeliji. Njegova smrt i okolnosti doveli su do
pravosudnog skandala u Sjedinjenim Državama.<o:p></o:p></span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="background: white;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>29.
jula:</b> Naizgled mentalno bolesni muškarac iz Eritreje gurnuo je
osmogodišnjeg Lea i njegovu majku na željeznički kolosjek ispred dolazećeg
brzog voza ICE-a na središnjoj stanici u Frankfurtu. Majka je još mogla spasiti
sebe, ali je za bilo kakvu pomoć za dijete bilo prekasno. Slučaj je izazvao
užas širom zemlje. Prikupljeno je više od 110.000 eura donacija. Suđenje
počinitelju će početi 2020. godine.<o:p></o:p></span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="background: white;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>Tokom
avgusta:</b> Opozicioni aktivisti iz Hong Konga pokreću generalni štrajk u znak
protesta protiv uticaja Kine. Tokom gotovo svakodnevnih demonstracija, sukobi
su postajali sve žešći.<o:p></o:p></span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="background: white;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>Tokom
ljeta:</b> U amazonskoj prašumi izbili su veliki šumski požari. Posebno u
Brazilu, ali i Kolumbiji, Boliviji i drugim zemljama Južne Amerike, ukupno je
izgorilo 471.000 hektara šume, za samo pet dana. Bit će potrebno mnogo decenija
da se uništena područja oporave.<o:p></o:p></span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="background: white;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>Septembar:</b>
Nakon što je anonimni pošiljaoc uputio ozbiljne pritužbe protiv američkog
predsjednika Donalda Trumpa, započinje “Impeachment” istraga (za opoziv). Trump
je bio optužen da je zloupotrebio svoj položaj kako bi pribavio inkriminirajuće
informacije protiv svojih političkih protivnika. U međuvremenu, američki
Kongres je pokrenuo službeni postupak opoziva. Donald Trump tek je treći
predsjednik protiv kojeg je poveden ovakav postupak.<o:p></o:p></span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="background: white;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>14.
septembra:</b> Napadi bespilotnih letilica na dvije rafinerije nafte Saudijske
Arabije paralizovale su polovinu proizvodnje u toj zemlji. Jemenski pobunjenici
Houthi su se oglasili da su odgovorni za te napade. Saudijska Arabija i SAD
optužuju <st1:country-region w:st="on"><st1:place w:st="on">Iran</st1:place></st1:country-region>.
Međutim, Teheran takve tvrdnje odbacuje.<o:p></o:p></span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="background: white;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>9.
oktobra:</b> Poslije povlačenja američkih trupa iz kurdske regije na sjeveru
Sirije, počela je takozvana „Operacija Izvor mira“ turska ofanziva protiv
kurdske milicije YPG. Sve dok primirje nije provedeno od strane SAD-a 17.
oktobra, nekoliko stotina Kurda je ubijeno, a oko 300.000 ljudi se nalazi u
bijegu.<o:p></o:p></span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="background: white;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>9.
oktobra:</b> Na Yom Kippur (najveći jevrejski praznik) desni ekstremista
Stephan Balliet pokušao je silom, uz pomoć oružja, ući u sinagogu u Halleu,
kako bi ubio okupljene posjetioce. Nakon što mu plan nije uspio, ubio je jednog
slučajnog prolaznika i jednog gosta u obližnjem doner restoranu. Tokom bijega
ozlijedio je još dvije žrtve, prije nego što ga je policija uhapsila.<o:p></o:p></span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="background: white;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>26.
oktobra:</b> Američki predsjednik Donald Trump i njegov štab proveli su tajnu
operaciju američkih specijalnih snaga. Američki elitni vojnici sukobili se sa
vođom takozvane Islamske države Abu Bakr al-Bagdadi u Siriji. Poslije nekoliko
vatrenih okršaja i neuspjelog pokušaja bijega, al-Bagdadi sam sebi oduzima
život sa jednim eksplozivnom prslukom.<o:p></o:p></span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="background: white;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>13.
decembra:</b> Boris Johnson je imao razloga za radovanje. Na novim izborima u
Velikoj Britaniji, koji su u potpunosti stajali u znaku Brexita, Johnsonova “Konzervativna
stranka” je osigurala apsolutnu većinu. Rezultat izbora jasan je mandat za
Johnsonove planove o Brexitu i trebao bi mu pružiti malo više manevarskog
prostora u domaćoj politici.<o:p></o:p></span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="background: white;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><b><span style="background: white;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Klimatske
promjene u 2019. godini<o:p></o:p></span></span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="background: white;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Klimatske promjene su bile očito
primjetnije širom svijeta, tokom 2019. godine. U serijalu “Das ‘Klimajahr’ 2019”,
Klimatska godina 2019. u Njemačkoj, istražena je tema klime sa tri aspekta:
politički, društveni i okolinski.<o:p></o:p></span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="background: white;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Njemački rekord temperature je pao
na neočekivanom mjestu: Emsland je prije svega bio poznat po vodotocima i
zelenim livadama, ali se tamo prošlog ljeta termometar popeo neviđeno visoko:
42,6 stepena Celzijusa, što je izmjereno 25. jula 2019. godine u mjestu
Lingenu, u pokrajini Donja Saksonija, toliko visoko, kao nikad do sada, u
cijeloj Nemačkoj.<o:p></o:p></span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="background: white;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <st1:place w:st="on">Novi</st1:place>
rekord premašuje prethodni za više od dva stepena Celzijusa. “To će biti
upisano u knjige meteorološke istorije”, rekao je portparol njemačke
meteorološke službe krajem jula.<o:p></o:p></span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="background: white;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Teško da postoji tema koja je ljude
više obuzimala tokom 2019. godine, kao što je to bila klima. Jedan od razloga
za to je i toplotni talas: Ljeto 2019. godine je treće najtoplije, otkad se
vode podaci o vremenu, započeti 1881. godine, i time dali još jedan znak da se
planeta zagrijava. Jedina još toplija ljeta zabilježena su 2003. i 2018.
godine.<o:p></o:p></span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="background: white;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="background: white;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>Ljeto
sa tamnim stranama<o:p></o:p></b></span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="background: white;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Nijemci su se nadali stabilnom
vremenu, vanjskim bazenima i roštilju u 2019. godini, voćari i vinogradari se
željeli dobru berbu. Međutim, prinos žitarica je bio 3,3 posto ispod prosjeka
iz 2013. i 2018. godine, a sveukupno pomanjkanje vode predstavlja problem u
poljoprivrednom sektoru.<o:p></o:p></span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="background: white;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> “Kiše u mnogim regijama Njemačke
nisu bile dovoljne za dopunu nedostajuće vode u tlu”, stoji u izvještaju o
usjevima iz Saveznog ministarstva poljoprivrede.<o:p></o:p></span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="background: white;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Toplota je bila primjetna svuda u
zemlji, i to već u junu: U Istočnoj Vestfaliji opštine su tražile od svojih
građana da se suzdrže od polijevanja travnjaka, zbog nedostatka vode. U
Saksoniji-Anhaltu na nekoliko dionica autoputeva brzine su bile ograničavane,
zbog opasnosti od urušavanja površine puta. U Brandenburgu je zapaljeno 100
hektara šume.<o:p></o:p></span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="background: white;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Nekoliko velikih <st1:city w:st="on"><st1:place w:st="on">rijeka</st1:place></st1:city> presušilo je do te mjere da je bio
otežan, ili čak zaustavljen, saobraćaj brodova. Primjer, <st1:place w:st="on">Elba</st1:place>
je krajem jula dostigla svoj istorijski minimum od 45 centimetara, u blizini
grada Magdeburga.<o:p></o:p></span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="background: white;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Uz to, ljeto 2018. godine bilo je
neobično vruće. Prema podacima reosiguravajuće kompanije Munich RE, tadašnji
toplotni talas u Njemačkoj je odnio 1.246 života. U decembru je organizacija
Germanwatch takođe digla uzbunu: njen indeks klimatskog rizika usporedio je,
koliko ozbiljno na države utiču ekstremni vremenski uslovi, poput vrućine, suše
i poplava. Njemačka je na toj ljestvici iz 2018. godine bila na trećem mjestu,
odmah iza Japana i Filipina.<o:p></o:p></span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="background: white;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="background: white;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>Vatra
uništava prašumu, koja je skladište CO2<o:p></o:p></b></span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="background: white;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Doslovno je sve gorilo u avgustu, u
Amazonskoj regiji, kada je zapaljeno 471 hiljada hektara prašume. Šumski požari
nisu rijetkost. Međutim, u 2019. godini njihov broj se u Brazilu povećao za
više od 80 posto u odnosu na prethodnu godinu. Mnogi požari nastaju zbog
ilegalne sječe i paljenja. Požari u ovoj regiji su dvostruko opasni:<o:p></o:p></span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="background: white;"><span style="font-family: times; font-size: large;">Oni
oslobađaju velike količine ugljičnog dioksida u atmosferu u vrlo kratkom
periodu. Uništavanjem prašume, dugoročno nestaju važna skladišta CO2, što bi
moglo dovesti do daljnjih klimatskih promjena.<o:p></o:p></span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="background: white;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> U decembru je takođe bilo dosta
priča o “mega požaru” na istoku Australije: u blizini Sydneya. Pojedinačni
požari prelazili su u nekontrolisani požar. Vlasti su zabilježile oko 140
požara u državama Novi Južni Wales i <st1:state w:st="on"><st1:place w:st="on">Queensland</st1:place></st1:state>.<o:p></o:p></span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="background: white;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Australijski ekolog Stefan Arndt
događaje vidi kao jasnu posljedicu klimatskih promjena. Od 1960-ih, naučnici su
saželi broj šumskih požara u zemlji u jedan indeks. Čak 50, od 70 dana s najvišim
temperaturama izmjerenih u čitavom tom periodu, dogodilo se nakon 2000. godine,
rekao je Arndt.<o:p></o:p></span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="background: white;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="background: white;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>Ciklone
u Africi, poplave u Veneciji<o:p></o:p></b></span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="background: white;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> U ostalim dijelovima svijeta,
ljudima je bilo i previše vode: U martu je ciklon Idai uništio oko 90 posto
lučkog grada <st1:city w:st="on"><st1:place w:st="on">Beira</st1:place></st1:city>
u Mozambiku, u Africi. Samo šest sedmica kasnije, još jedna tropska oluja,
Kenneth, protutnjala se širom regije. UN organizacija za pomoć djeci UNICEF
procjenjuje da gotovo 1,4 miliona ljudi na jugoistoku Afrike zavisi o
humanitarnoj pomoći, kao rezultat olujne štete i poplava.<o:p></o:p></span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="background: white;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> U Veneciji je zimska poplava “Acqua
alta” postala gotovo godišnja tradicija. I ovdje su zabilježena povećanja u
2019. godini: U gradu laguni, voda je krajem novembra bila veća nego ikad u
prethodnih 50 godina.<o:p></o:p></span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="background: white;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> U septembru je IPCC Ujedinjenih
naroda obnovio svoja upozorenja: Ako emisije plinova štetnih za klimu ostanu,
nivo mora bi se mogao povećati za 60 do 110 centimetara do kraja ovog vijeka.
Ako se ovaj scenarij dogodi, to bi pogodilo 680 miliona ljudi, koji žive u obalskim
regijama širom svijeta.<o:p></o:p></span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="background: white;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Glavni grad Indonezije, Džakarta, sa
oko 30 miliona ljudi koji žive u široj regiji, već doživljava takva
predviđanja. Grad doslovno tone u more godinama, dijelom i zato što neki
stanovnici ispumpavaju podzemne vode. U avgustu je indonezijska vlada najavila
da će krenuti sa preseljenjem u narednim godinama: želi da se glavni grad
preseli na ostrvo <st1:place w:st="on">Borneo</st1:place> - područje koje je
sada još uvijek prekriveno tropskim šumama.<o:p></o:p></span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="background: white;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><b><span style="background: white;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Sportski
događaji u 2019. godini<o:p></o:p></span></span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="background: white;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Smjena godina je vrijeme dobrih
namjera. Bilo je dosta prilika da se još više bavimo sportom, ali i da ga
gledamo. Jedno ili drugo, na prvi pogled, bilo je pomalo teško u godini koja je
upravo izmakla, jer Olimpijske igre, Svjetsko, ili Evropsko prvenstvo u fudbalu
nisu na programu u neparnim godinama. Ipak, sportski termini u 2019. godini
bili su prepuni sjajnih i uzbudljivih sportskih događaja.<o:p></o:p></span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="background: white;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Slijedi samo kratki pregled onoga
šta se dešavalo tokom 2019. godine u sportskom svijetu i podsjećanje na
događaje koje smo gledali, ili propustili:<o:p></o:p></span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="background: white;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>Januar
10. - 27. rukomet:</b> Svjetsko prvenstvo u Njemačkoj i Danskoj. Pobjednik je
bila reprezentacija Danske, koje je u finalu razbila Norvešku sa 31:22.<o:p></o:p></span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="background: white;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>Januar
14. tenis:</b> početak teniske godine na Australian openu u Melbourneu. U
muškoj konkurenciji pobjedio je Novak Đoković, Srbija, a u ženskoj, Simone
Halep iz Rumunije.<o:p></o:p></span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="background: white;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>Februar
3. Super Bowl NFL u Atlanti:</b> pobjednici su bili New England Patriotsi, koji
su pobijedili LA Ramse sa 13:3.<o:p></o:p></span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><b><span style="background: white;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Februar
5. - 17. Svjetsko prvenstvo u Alpskom skijanju, Areu, u Švedskoj.<o:p></o:p></span></span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="background: white;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>Februar
19. - 3. marta Svjetsko prvenstvo u Nordijskim disciplinama u skijanju,
Seefeld, Austrija.<o:p></o:p></b></span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="background: white;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>Mart
7.- 17. Svjetsko prvenstvo u biatlonu Ostersund, Švedska.<o:p></o:p></b></span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="background: white;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>April
21. - 28. Svjetsko prvenstvo u stonom tenisu, Budimpešta:</b> Dominirali su
kineski sportisti. Pobjednik kod muškaraca je bio Ma Long, a kod žena Liu
Shiwen.<o:p></o:p></span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="background: white;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>Maj
10. - 26. Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu, Bratislava, Slovačka:</b> svjetski
prvak Finska, drugo mjesto Kanada.<o:p></o:p></span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="background: white;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>Maj
11. - 2. juna Giro d Italia, biciklizam:</b> Poslije 21 etape i 3.518
kilometara pobjednik je bio Richard Carapaz iz Ekvadora, član Movistar tima.<o:p></o:p></span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="background: white;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>Maj
23. - 5. juna Svjetsko prvenstvo u fudbalu U20, Poljska:</b> svjetski prvak je
po prvi put postala Ukrajina, koja je u finalu pobijedila Južnu Koreju sa 3:1.<o:p></o:p></span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="background: white;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>Maj
26. - 9. juna tenis, French open, <st1:city w:st="on"><st1:place w:st="on">Paris</st1:place></st1:city>:</b>
pobjednik u muškoj konkurenciji je bio Rafael Nadal, Španija, a u ženskoj
Ashleigh Barty, SAD.<o:p></o:p></span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="background: white;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>Juni
1. fudbal:</b> Velež se nakon tri godine ponovo vraća u Premijer ligu BiH. U
zadnjem kolu Prve lige Federacije, Rođeni su pred domaćom publikom savladali
Igman rezultatom 4:2, uz hettrik Nusmira Fajića, koji je bio najbolji strijelac
Prve lige.<o:p></o:p></span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="background: white;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>Juni
1. fudbal:</b> finale Champions League, <st1:state w:st="on"><st1:place w:st="on">Madrid</st1:place></st1:state>.
FC Liverpool je u finalu pobijedio Tottenham Hotspur sa 2:0, u jednom engleskom
finalu.<o:p></o:p></span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="background: white;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>Juni
2. boks:</b> meč za svjetskog prvaka u teškoj kategoriji. Senzacija u Madison
Squer Gardenu u New Yorku. Andy Ruiz Jr. je u 7. rundi nokautirao svjetskog
prvaka Anthony Joshuu, i oduzeo mu sve titule. Meč koji je šokirao ljubitelje
boksa.<o:p></o:p></span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="background: white;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>Juni
7- 7. jula fudbal:</b> Svjetsko prvenstvo za žene, Francuska. Svjetske
prvakinje su postale fudbalerke SAD koje su u finalu savladale Holanđanke sa
2:0.<o:p></o:p></span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="background: white;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>Juni
14. - 7. jula fudbal:</b> <st1:place w:st="on"><st1:city w:st="on">Copa America
2019</st1:city>, <st1:country-region w:st="on">Brazil</st1:country-region></st1:place>.
Pobjednik južnoameričkog prvenstva u fudbalu je <st1:country-region w:st="on"><st1:place w:st="on">Brazil</st1:place></st1:country-region>, koji je u finalu savladao
Peru sa 3:1.<o:p></o:p></span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="background: white;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>Juni
16. - 13. jula fudbal:</b> <st1:place w:st="on">Africa</st1:place> Cup 2019,
Kamerun. Pobjednik afričkog prvenstva u fudbalu je Alžir, koji je u finalu
savladao Senegal sa 1:0.<o:p></o:p></span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="background: white;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>Juni
16. - 30. juni fudbal:</b> Evropsko prvenstvo U21, <st1:place w:st="on"><st1:city w:st="on">Italija</st1:city>, <st1:country-region w:st="on">San Marino</st1:country-region></st1:place>.
Pobjednik je bila Španija, koje je u finalu pobjedila Njemačku sa 2:1.<o:p></o:p></span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="background: white;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>Juli
1. - 14. juli tenis:</b> Wimbledon 2019, Vimbledon. Pobjednik u muškoj kategoriji
je bio Novak Đoković, Srbija, a u ženskoj kategoriji Angelique Kerber,
Njemačka.<o:p></o:p></span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="background: white;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>Juli
6. - 28. jula biciklizam:</b> Tour de France, Francuska. Pobjednik je bio Egan
Bernal iz Kolumbije.<o:p></o:p></span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="background: white;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>Juli
12. - 28. juli plivanje:</b> Svjetsko prvenstvo Južna Koreja. Amina Kajtaz u
Južnoj Koreji je na 100 metara delfin isplivala 12. vrijeme u Evropi, a
polufinale joj je izmaklo za 49 stotinki.<o:p></o:p></span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="background: white;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>Avgust
26. - 8. septembra tenis:</b> US open, <st1:state w:st="on"><st1:place w:st="on">New
York</st1:place></st1:state>, Pobjednik u muškoj kategoriji bio je Španac Rafael
Nadal, a ženskoj Rumunka Bianca
Andreascu.<o:p></o:p></span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="background: white;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>Avgust
31. - 15. septembar košarka:</b> Svjetsko prvenstvo, Kina. Svjestski prvak je
Španija, pobjedom nad Argentinom u finalu, sa 95:75.<o:p></o:p></span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="background: white;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>Septembar
7. - 21. boks:</b> Svjetsko prvenstvo, Soči. Uz ovo svjetsko prvenstvo, samo
podsjećanje na neka prošla vremena kada su naši bokseri osvajali titule
svjetskih i olimpijskih prvaka u boksu.<o:p></o:p></span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="background: white;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>Septembar
20. - 2. novembar ragbi:</b> Svjetsko prvenstvo, <st1:country-region w:st="on"><st1:place w:st="on">Japan</st1:place></st1:country-region>. Poslije skoro mjesec i po
dana, svjetski prvak je postala Južna Afrika, koja je u finalu savladala
Englesku sa 32:22.<o:p></o:p></span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="background: white;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>Septembar
27. - 6. oktobar laka atletika:</b> Svjetsko prvenstvo, <st1:place w:st="on"><st1:city w:st="on">Doha</st1:city></st1:place>. Ostaće upamćeno po srebrenoj medalji
koju je Bosni i Hercegovini donio naš najbolji atletičar Amel Tuka.<o:p></o:p></span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="background: white;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>Oktobar
12. triatlon:</b> Ironman <st1:place w:st="on"><st1:state w:st="on">Hawaii</st1:state></st1:place>.
U najnapornijem takmičenju na svijetu, sa 3,86 km plivanja, 180,2 km vožnje
biciklom i 42,2 km maratona, duplu pobjedu su odnijeli Nijemci: Jan Frodeno u
muškoj i Anne Haug u ženskoj konkurenciji.<o:p></o:p></span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="background: white;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>Novembar
18-.24. tenis:</b> <st1:city w:st="on">Davis</st1:city> Cup finale 2019, <st1:place w:st="on"><st1:state w:st="on">Madrid</st1:state></st1:place>. Pobjednik je
bila reprezentacija Španije koja je u finalu savladala Kanadu sa 2:0.<o:p></o:p></span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="background: white;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>Novembar
30. - 15. decembar rukomet:</b> Svjetsko prvenstvo za žene, <st1:place w:st="on"><st1:country-region w:st="on">Japan</st1:country-region></st1:place>. Svjetske prvakinje postale
su riukometašice Holandije pobjedom nad Španijom 30:29.<o:p></o:p></span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="background: white;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>Decembar
8. boks:</b> u revanš meču Anthony Joshua je na poene pobijedio Andy Ruiza i
vratio izgubljene titile, nakon poraza nokautom, u junu mjesecu ove godine.<o:p></o:p></span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="background: white;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>Decembar
11. - 21. fudbal:</b> FIFA klupsko svjetsko prvenstvo, Ujedinjeni Arapski
Emirati. Na prvenstvu su se sastali prvaci najjačih kontinentalnih takmičenja,
uz prvaka zemlje domaćina. U finalu je Liverpool FC pobijedio Flamenga
rezultatom 1:0.<o:p></o:p></span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="background: white;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <b>Decembar
29. - 6. januara 2020. godine skijaški skokovi:</b> Novogodišnja turneja,
skijaški skokovi, Njemačka, Austrija. Kao i svake godine preko novogodišnjih
praznika, i ove godine će se na četiri skakaonice u Njemačkoj i Austriji naći
elita skijaških skokova. Titulu brani lanjski pobjednik sa sve četiri
skakaonice, japanac Ryoyu Kobayashi.<o:p></o:p></span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="background: white;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="background: white;"><span style="font-family: times; font-size: large;">(<b>web</b>)<o:p></o:p></span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><b><span style="background: white;"><span style="font-family: times; font-size: large;">Smail Špago<o:p></o:p></span></span></b></p>
<p><span style="font-family: times; font-size: large;"><span style="background-color: white;">(</span><b>NovaSloboda</b><span style="background-color: white;">)</span></span> </p>MosHerhttp://www.blogger.com/profile/08448669469961179191noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-2055277276931331279.post-64555024776435159632024-01-07T11:31:00.000-06:002024-01-07T11:31:02.638-06:00Događaji koji su obilježili 2018. godinu<p><span style="font-family: times; font-size: large;"></span></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><span style="font-family: times; font-size: large;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgun1DyEkLFkv5ECCiJrKXnXUEa2sDbGxOR0s0KNC1l9jThUsZJjTb2h9UBsGOvP0ogoPvARlMEhIoAwn9iDks46YkpquwYI25iWqOfSQi4Ea9IzGvbm0ga7UMBgJwHXXRVM5PniMoyIZ4xmfppqgxkIUv8GDXNWfS6wZ1brWVF-BtSnL3IjOmLoj8DiFMr/s200/Earth.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="150" data-original-width="200" height="150" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgun1DyEkLFkv5ECCiJrKXnXUEa2sDbGxOR0s0KNC1l9jThUsZJjTb2h9UBsGOvP0ogoPvARlMEhIoAwn9iDks46YkpquwYI25iWqOfSQi4Ea9IzGvbm0ga7UMBgJwHXXRVM5PniMoyIZ4xmfppqgxkIUv8GDXNWfS6wZ1brWVF-BtSnL3IjOmLoj8DiFMr/s1600/Earth.jpg" width="200" /></a></span></div><span style="font-family: times; font-size: large;"> <i style="text-align: justify;"> *NAPOMENA: Pošto duži
niz godina nisam bio aktivan na ovom mom blogu, želim da prvo nastavim
tradiciju sa tekstovima koji hronološki opisuju šta se sve dogodilo u jednoj
cijeloj godini, prije nego što nastavim sa pisanjem i objavljivanjem mojih
tekstova!</i></span><p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><i><span style="font-family: times; font-size: large;"> Tekst koji slijedi
preuzet je sa oslobodjenje.ba portala!<o:p></o:p></span></i></p>
<p align="right" class="MsoNormal" style="text-align: right;"><i><span style="font-family: times; font-size: large;">Ensvid Hadžajlić - MosHer<o:p></o:p></span></i></p>
<p class="MsoNormal"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><strong><span style="background: white; letter-spacing: -0.25pt;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Istorijski
susret<o:p></o:p></span></span></strong></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> “Svijet
čeka velika promjena, odlučili smo ostaviti prošlost iza sebe”, rekao je vođa
Sjeverne Koreje Kim Jong-un nakon istorijskog samita sa Donaldom Trumpom u
Singapuru 12. juna. Podloga za ovaj samit bio je Kimov susret sa predsjednikom
Južne Koreje Moon Jae-inom, s kojim je u aprilu na granici između dvije Koreje
održao samit. Tada je Kim ušao u istoriju kao prvi vođa sjevera koji je od
Korejskog rata 1953. prešao granicu koja dijeli dvije zemlje. Kim i Moon su
kasnije potpisali niz sporazuma i dogovorili da će raditi na denuklearizaciji
Korejskog poluostrva i sprečavanju budućih sukoba.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><strong><span style="letter-spacing: -0.25pt;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></span></strong></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><strong><span style="letter-spacing: -0.25pt;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Marš
za povratak<o:p></o:p></span></span></strong></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="background: white;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Palestinci od 30. marta duž granice
pojasa Gaze i Izraela organizuju proteste “Veliki marš za povratak”. Izraelski
vojnici protiv civilnog stanovništva, koje traži povratak na teritoriju sa koje
su protjerani i ukidanje blokade Gaze, koja traje od 2006. godine, odgovaraju
vatrom. U izraelskim napadima tokom protesta ubijeno je više od 220, a ranjeno
hiljade Palestinaca. Najviše žrtava bilo je 14. maja, kada su palestinski
demonstranti obilježavali 70. godišnjicu Nakbe, odnosno Dan katastrofe, te
ujedno protestovali zbog preseljenja američke ambasade iz Tel Aviva u <st1:city w:st="on"><st1:place w:st="on">Jerusalem</st1:place></st1:city>.<o:p></o:p></span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="background: white;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"><strong><span style="background: white; letter-spacing: -0.25pt;"> Slučaj
Skripalj</span></strong><strong><span style="background: white; font-weight: normal; letter-spacing: -0.25pt;"><o:p></o:p></span></strong></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="background: white;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Nekadašnji dvostruki špijun Sergej
Skripalj i njegova kći Julija pronađeni su 4. marta u britanskom Salisburyju
otrovani nervnim otrovom novičokom. Bili su više sedmica u kritičnom stanju,
ali su se uspjeli oporaviti. <st1:city w:st="on"><st1:place w:st="on">London</st1:place></st1:city>
je krivcem označio rusku vojnu obavještajnu službu GRU i objavio nalog za
hapšenje za dvojicu Rusa osumnjičenih za napad. Moskva je upletenost odbacila,
a afera Skripalj izazvala je krizu i diplomatski rat Rusije i Zapada u kojem su
obje strane protjerivale diplomate. Rusiji su nametnute nove sankcije, što je
već hladne odnose rashladilo za još nekoliko stepeni.<o:p></o:p></span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="background: white;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"><strong><span style="background: white; letter-spacing: -0.25pt;"> Odlazak
Merkelove</span></strong><strong><span style="background: white; font-weight: normal; letter-spacing: -0.25pt;"><o:p></o:p></span></strong></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="background: white;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Nakon loših rezultata vladajuće
koalicije na pokrajinskim izborima najmoćnija žena svijeta, njemačka kancelarka
Angela Merkel objavila je krajem oktobra da se više neće kandidovati za šeficu
Kršćansko-demokratske unije i da će joj ovo biti posljednji kancelarski mandat.
“Dostojanstveno sam došla na ovu poziciju, dostojanstveno je želim i
napustiti“, rekla je Merkel. Za stranačku nasljednicu je na kongresu CDU u
decembru izabrana Annegret Kramp-Karrenbauer, koja je ujedno mogući kandidat za
kancelarku na sljedećim parlamentarnim izborima 2021. godine.<o:p></o:p></span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="background: white;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"><strong><span style="background: white; letter-spacing: -0.25pt;"> Tragedija
u Đenovi</span></strong><strong><span style="background: white; font-weight: normal; letter-spacing: -0.25pt;"><o:p></o:p></span></strong></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="background: white;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Vijadukt Morandi, dio autoputa A10
koji prolazi kroz Đenovu, srušio se 14. avgusta tokom jake oluje koja je
pogodila taj dio Italije. U ovoj nesreći poginulo je 43 ljudi. Preliminarna
istraga pokazala je da je za tragediju kriva kombinacija lošeg dizajna, upitne
građevinske prakse i nedovoljnog održavanja. Rušenje vijadukta u Đenovi nagnalo
je Italiju i druge države na veliku operaciju sigurnosne provjere mostova. Kako
je najavljeno, Đenova će dobiti novi vijadukt od čelika izgrađen u skladu sa
najmodernijim standardima.<o:p></o:p></span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="background: white;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"><strong><span style="background: white; letter-spacing: -0.25pt;"> Kerčki
incident</span></strong><strong><span style="background: white; font-weight: normal; letter-spacing: -0.25pt;"><o:p></o:p></span></strong></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="background: white;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Rusija je 25. novembra zaplijenila
tri ukrajinska vojna broda i uhapsila 24 člana posade kada su pokušali proći
kroz Kerčki prolaz iz Crnog u Azovsko more, optuživši ih da su nezakonito ušli
u njene teritorijalne vode. Ukrajinski pomorci, među kojima su trojica bila
lakše povrijeđena, pritvoreni su u Rusiji u očekivanju suđenja. Zbog incidenta
u Ukrajini su organizovani protesti te je proglašeno 30-dnevno ratno stanje.
Incident je bio prvi otvoreni sukob između Moskve i Kijeva od ruske aneksije Krima
2014. godine.<o:p></o:p></span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="background: white;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"><strong><span style="background: white; letter-spacing: -0.25pt;"> Stravični
požari</span></strong><strong><span style="background: white; font-weight: normal; letter-spacing: -0.25pt;"><o:p></o:p></span></strong></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="background: white;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> U Grčkoj je u istočnom atinskom
predgrađu Mati 23. jula izbio stravičan požar koji je odnio 100 života. Neki
ljudi su ostali zarobljeni u kućama, dok su putevi bili blokirani usljed
ogromnog broja ljudi koji su pokušali da se evakuišu vozilima. Neki su od vatre
bježali u more, usljed čega su se utopili. Na jesen su nezapamćeni šumski
požari pogodili američku saveznu državu Kaliforniju i gradić <st1:place w:st="on">Paradise</st1:place>
pretvorili u prah i pepeo. U požaru nazvanom <st1:place w:st="on"><st1:placetype w:st="on">Camp</st1:placetype> <st1:placename w:st="on">Fire</st1:placename></st1:place>
smrtno je stradalo gotovo 90 ljudi, dok ih se oko 200 smatra nestalim.<o:p></o:p></span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="background: white;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"><strong><span style="background: white; letter-spacing: -0.25pt;"> Hiroviti
Trump</span></strong><strong><span style="background: white; font-weight: normal; letter-spacing: -0.25pt;"><o:p></o:p></span></strong></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="background: white;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Istorijsko približavanje sa
Sjevernom Korejom, raskid nuklearnog ugovora s Iranom, trgovinski ratovi, svađe
s državnicima i novinarima učinili su Donalda Trumpa, američkog predsjednika,
osobom čiji su potezi i ove godine dominirali globalnom scenom. Trump je i u
2018. godini, koja je u Americi završila djelimičnom blokadom savezne vlade,
jer demokrati ne pristaju na Trumpov proračun za gradnju zida prema Meksiku,
svoje saradnike mijenjao kao na traci. Neke je smijenio on, poput državnog
sekretara Rexa Tillersona, kojeg je otpustio putem Twittera. Drugi su odlazili
sami ne mogavši se više nositi s njegovim hirovima pa je tako ministar odbrane
Jim Mattis, pošto je Trump objavio da povlači vojnike iz Sirije, podnio ostavku
s porukom Trumpu da mu “treba ministar odbrane čiji će mu stavovi biti bliži”.<o:p></o:p></span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="background: white;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"><strong><span style="background: white; letter-spacing: -0.25pt;"> Ubistvo
Khashoggija</span></strong><strong><span style="background: white; font-weight: normal; letter-spacing: -0.25pt;"><o:p></o:p></span></strong></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="background: white;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Drugog oktobra saudijski novinar i
kolumnista The Washington Posta Jamal Khashoggi ušao je u saudijski konzulat u
Istanbulu, gdje je trebao izvaditi dokumente za vjenčanje s turskom zaručnicom
koja ga je čekala vani. Khashoggi iz zgrade nikada nije izašao jer je brutalno
ubijen, raskomadan i rastopljen u kiselini. Saudijska Arabija prvo je tvrdila
da je izašao iz njenog konzulata u Istanbulu, a zatim je priznala ubistvo, ali
je kazala da su to učinili “odmetnički elementi” te da princ prestolonasljednik
Mohammed bin Salman, kojeg je Khashoggi oštro kritikovao, nije bio uključen u
taj surovi čin. Tvrdnjama Rijada proturječe snimka i drugi dokazi kojima
vjeruje CIA, ali ne i predsjednik Trump, koji oklijeva osuditi svoju saveznicu
Saudijsku Arabiju.<o:p></o:p></span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="background: white;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"><strong><span style="background: white; letter-spacing: -0.25pt;"> Spašavanje
dječaka</span></strong><strong><span style="background: white; font-weight: normal; letter-spacing: -0.25pt;"><o:p></o:p></span></strong></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="background: white;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Oči čitavog svijeta u julu su bile
uprte na Tajland, gdje su se grupa od 12 mladih fudbalera iz tima Veprovi i
njihov 25-godišnji trener našli zarobljeni u poplavljenoj pećini Tham Luang na
sjeveru zemlje. Dječaci i njihov trener planirali su nakon treninga 23. juna
istražiti kompleks špilja na sjeveru Tajlanda. Ali, monsunske kiše poplavile su
prolaze, pa su ostali zatočeni sve dok ih dvojica britanskih ronilaca nisu
otkrila 2. jula. Oni su poslije više od dvije sedmice spašeni u opasnoj
operaciji tajlandske vojske i međunarodnog tima ronilaca, što je izazvalo
radost i olakšanje u cijelom svijetu.<o:p></o:p></span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="background: white;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"><strong><span style="background: white; letter-spacing: -0.25pt;"> Kraj
rata</span></strong><strong><span style="background: white; font-weight: normal; letter-spacing: -0.25pt;"><o:p></o:p></span></strong></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="background: white;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Na sveopšte iznenađenje, Etiopija i
Eritreja su na ljeto 2018. godine ostvarile nevjerovatno popravljanje odnosa.
Predsjednik Eritreje Isaias Afwerki i premijer Etiopije Abiy Ahmed 9. jula su u
eritrejskoj prijestolnici potpisali zajedničku deklaraciju mira i
prijateljstva, čime su uspostavljeni zvanični diplomatski odnosi između dvije
države. Mirovni dogovor prekinuo je sukob od 1998. godine, koji je nastao zbog
pitanja granica. Ahmed i Afwerki su potom 16. septembra u Saudijskoj Arabiji
potpisali i mirovni sporazum. Od dugotrajnosti njihovog pomirenja zavisi
stabilnost čitavog Roga Afrike.<o:p></o:p></span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="background: white;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"><strong><span style="background: white; letter-spacing: -0.25pt;"> Kraljevsko
vjenčanje</span></strong><strong><span style="background: white; font-weight: normal; letter-spacing: -0.25pt;"><o:p></o:p></span></strong></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="background: white;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Jedan od događaja godine u Britaniji
bilo je vjenčanje britanskog princa Harryja i američke glumice Meghan Markle.
Oni su se vjenčali 19. maja u kapeli dvorca <st1:city w:st="on"><st1:place w:st="on">Windsor</st1:place></st1:city> u prisustvu britanske kraljevske
porodice i brojnih zvanica, obećavši da će se međusobno voljeti, poštovati i
čuvati. “Hoću”, odgovorio je princ Harry na pitanje hoće li uzeti Meghan Markle
za suprugu i voljeti je, poštovati i štititi. Jednako je na takvo pitanje
odgovorila i Meghan. Princ Harry je taj dan od kraljice dobio titulu vojvode od
Sussexa, a Meghan je udajom za njega postala vojvotkinja od Sussexa.<o:p></o:p></span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="background: white;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"><strong><span style="background: white; letter-spacing: -0.25pt;"> Teroristički
napadi</span></strong><strong><span style="background: white; font-weight: normal; letter-spacing: -0.25pt;"><o:p></o:p></span></strong></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="background: white;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Terorističkih napada bilo je i u
2018. godini, poput napada 11. decembra u francuskom gradu Strasbourgu, na
božićnom sajmu gdje je džihadista Cherif Chekatt ubio pet osoba. On je dva dana
nakon bjekstva ubijen u policijskoj akciji u Strasbourgu. Najmanje sedmero egipatskih
Kopta je ubijeno početkom novembra u napadu pripadnika ISIL-a na autobus kojim
su putovali ka udaljenom manastiru južno od Kaira. Najmanje 25 ljudi je
poginulo 24. septembra u napadu na vojnu paradu u iranskom gradu Ahvazu koja se
održavala povodom Nacionalnog dana oružanih snaga. Odgovornost za napad
preuzeli su pokret Nacionalni otpor Ahvaza i ISIL.<o:p></o:p></span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="background: white;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"><strong><span style="background: white; letter-spacing: -0.25pt;"> Sporazum
o migraciji</span></strong><strong><span style="background: white; font-weight: normal; letter-spacing: -0.25pt;"><o:p></o:p></span></strong></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="background: white;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Iako je odavno postalo jasno da je
eksplozija migranata neminovnost, da se ovakvi složeni procesi neće zaustaviti
sami po sebi, niti se mogu riješiti parcijalnim pristupima pojedinih zemalja i
bez rješavanja problema u samom korijenu, globalnog dogovora o migracijama do
sada nije bilo. Generalna skupština UN-a 19. decembra je usvojila Globalni pakt
o migraciji, prvi međunarodni dokument kojim pokušava da se reguliše ta oblast.
Ovaj sporazum jača i zajedničku odgovornost da se pomogne onima koji su
prisiljeni da izbjegnu iz svoje zemlje zbog rata ili progona. Protiv pakta su
glasali SAD, Izrael, Mađarska, Češka i Poljska zbog mišljenja da on narušava
nacionalni suverenitet. Ranije u decembru, na ceremoniji u Maroku, 164 zemlje
su zvanično potpisale ovu tzv. Marakešku deklaraciju.<o:p></o:p></span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="background: white;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"><strong><span style="background: white; letter-spacing: -0.25pt;"> Pregovori
o Brexitu</span></strong><strong><span style="background: white; font-weight: normal; letter-spacing: -0.25pt;"><o:p></o:p></span></strong></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="background: white;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Na kraju 2018. godine još se nije
dao naslutiti epilog pregovora Velike Britanije i Evropske unije o Brexitu.
Britanska premijerka Theresa May sklopila je 25. novembra sporazum o razvodu sa
EU nakon 17 mjeseci pregovora. Glasanje u britanskom parlamentu o tekstu
dokumenta predviđeno za 11. decembar morala je otkazati zbog dubokih podjela i
izglednog neuspjeha. Dan poslije preživjela je glasanje o nepovjerenju koje su
organizovali njeni torijevci. Novo glasanje o sporazumu u britanskom parlamentu
trebalo bi se održati sredinom januara. Pješčani sat curi do zakazanog razvoda
29. marta 2019. godine, ali još se ne zna šta će biti. May je upozorila
parlament da su alternative njenom sporazumu izlazak iz Evropske unije bez
sporazuma ili otkazivanje Brexita, a sve se češće spominje i novi referendum.<o:p></o:p></span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="background: white;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"><strong><span style="background: white; letter-spacing: -0.25pt;"> Odlasci
poznatih</span></strong><strong><span style="background: white; font-weight: normal; letter-spacing: -0.25pt;"><o:p></o:p></span></strong></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="background: white;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> SAD su se ove godine oprostile od
bivšeg predsjednika Georgea H. W. Busha i njegove supruge Barbare, koji su
preminuli u razmaku od nekoliko mjeseci. Na dan 25. avgusta je umro i
republikanski senator i ratni veteran John McCain. Bivši generalni sekretar
UN-a, nobelovac Kofi Annan umro je takođe u avgustu u 80. godini života. Isti
mjesec u 76. godini života preminula je
i legendarna kraljica soula Aretha Franklin. Globalna naučna zajednica dugo
neće prežaliti smrt svoje ikone, britanskog astrofizičara Stephena Hawkinga,
krhkog tijela i briljantnog uma, autora “Kratke istorije vremena”. Legenda
američkog stripa Stan Lee, otac likova kao što su Spider-Man, Hulk i x-Men umro
je u novembru. Svijet tehnologije pamtit će 65-godišnjeg Paula Allena, koji je
zajedno s Bilom Gatesom utemeljio Microsoft davne 1975. godine.<o:p></o:p></span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="background: white;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"><strong><span style="background: white; letter-spacing: -0.25pt;"> Prirodne
katastrofe</span></strong><strong><span style="background: white; font-weight: normal; letter-spacing: -0.25pt;"><o:p></o:p></span></strong></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="background: white;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Godinu 2018. obilježile su brojne
prirodne katastrofe, poput snažnog zemljotresa u indonezijskoj pokrajini <st1:place w:st="on">Sulawesi</st1:place> 28. septembra, gdje su cunami i klizišta
odnijeli više od 2.200 života. Zatim se tri dana prije Božića novi cunami
izazvan erupcijom vulkana Anaka Krakataua obrušio na Javu i Sumatru. Japan je
kao simbol koji obilježava 2018. godinu odabrao kineski znak za “katastrofu”,
pošto je zemlju pogodio niz prirodnih katastrofa, od poplava u kojima je
poginulo više od 200 ljudi, toplotnog talasa koji je prouzrokovao smrt najmanje
150 ljudi do zemljotresa koji su odnijeli desetine života.<o:p></o:p></span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="background: white;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"><strong><span style="background: white; letter-spacing: -0.25pt;"> GMO
bebe</span></strong><strong><span style="background: white; font-weight: normal; letter-spacing: -0.25pt;"><o:p></o:p></span></strong></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="background: white;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Kineski naučnik He Jianku objavio je
u novembru da je njegov tim stvorio genetski modificirane bebe, dvije zdrave
djevojčice Lulu i Nanu, koje su prirodno otporne na HIV. Učinjeno je to
izmjenama na genima embrija sedam parova podvrgnutih umjetnoj oplodnji na način
da postanu otporni na zrarazu HIV-om. Stručnjaci sumnjaju u istinitost njegovih
tvrdnji, jer vjeruju da je za takav poduhvat još prerano. Zgroženi etičkom
dimenzijom takvog postignuća, nazivaju ga monstruoznim eksperimentom. Nakon
objave vijesti i kritika naučnik He Jianku je nestao iz javnosti.<o:p></o:p></span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="background: white;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"><strong><span style="background: white; letter-spacing: -0.25pt;"> Curenje
podataka</span></strong><strong><span style="background: white; font-weight: normal; letter-spacing: -0.25pt;"><o:p></o:p></span></strong></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="background: white;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Osnivač Facebooka Mark Zuckerberg u
2018. godini je zapao u probleme pošto je otkrivena afera s korištenjem
privatnih podataka 50 miliona korisnika te društvene mreže za američku
predsjedničku kampanju, što je zloupotrijebila kompanija Cambridge Analytica.
Zuckerberg je zbog skandala u aprilu svjedočio pred američkim Senatom. Uputio
je lično izvinjenje i preuzeo odgovornost, jer nije na vrijeme shvatio do koje
mjere Facebook može biti zloupotrijebljen. Suočen s optužbama, padom dionica i
drakonskim kaznama, inernetski div poduzeo je ozbiljne korake da zaštiti
privatnost.<o:p></o:p></span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="background: white;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"><strong><span style="background: white; letter-spacing: -0.25pt;"> Istraživanje
svemira</span></strong><strong><span style="background: white; font-weight: normal; letter-spacing: -0.25pt;"><o:p></o:p></span></strong></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="background: white;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Svemirska letilica NASA New
Horizons, prva koja je istraživala Pluton, u februaru je poslala fotografije
Zemlje snimljene s najveće udaljenosti dosad, s ruba Sunčevog sistema. NASA je
u avgustu lansirala solarnu sondu Parker, koja bi se trebala približiti Suncu
na 6,1 milion kilometara i ući direktno u vanjsku atmosferu zvijezde našeg
sistema gdje je temperatura oko 1.300 stepeni. <st1:place w:st="on">Novi</st1:place>
korak u istraživanju svemira ostvaren je 26. novembra, kada je bespilotna letilica
NASA InSight sigurno sletila na Mars počevši dvogodišnju misiju kao prvi objekt
dizajniran da istraži dubinu Crvene planete.<o:p></o:p></span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="background: white;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"><strong><span style="background: white; letter-spacing: -0.25pt;"> Žuti
prsluci</span></strong><strong><span style="background: white; font-weight: normal; letter-spacing: -0.25pt;"><o:p></o:p></span></strong></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="background: white;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Popularnost francuskog predsjednika
Emmanuela Macrona strmoglavila se u 2018. godini. Birači su bili ogorčeni
reformama za koje tvrde da pogoduju bogatima. Širom Francuske, a posebno u
prijestolnici Parizu, od 17. novembra su održavani nasilni protesti. Pokret
nazvan žuti prsluci, prema fluorescentnim prslucima koje svaki vozač mora imati
u autu, isprva je krenuo s protestima protiveći se rastu cijena goriva, ali sve
je preraslo u traženje više socijalne pravde, praćeno vandalizmom i nasiljem. U
protestima je život izgubilo deset ljudi, povrijeđeno je preko hiljadu, dok je
uhapšena 4.341 osoba. Macron je bio primoran 10. decembra u obraćanju naciji
najaviti određene mjere kako bi riješio krizu nastalu nezadovoljstvom građana
opštom državnom politikom. Međutim, i nakon toga, protesti su nastavljeni.<o:p></o:p></span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="background: white;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"><strong><span style="background: white; letter-spacing: -0.25pt;"> Kongresni
izbori</span></strong><strong><span style="background: white; font-weight: normal; letter-spacing: -0.25pt;"><o:p></o:p></span></strong></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="background: white;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> U novembru su u SAD-u održani
kongresni izbori, koji su bili i svojevrsni referendum o predsjedniku Donaldu
Trumpu pošto su održani na pola njegovog mandata. Predstavnički dom SAD-a je
izborima dobio demokratsku većinu nakon osam godina, dok su Trumpovi
republikanci zadržali kontrolu nad Senatom. Ovo su bili istorijski izbori pošto
su dvije američke demokratkinje muslimanke ušle prvi put u američki Kongres. Ali,
to nije jedino po čemu će ovi izbori biti pamćeni. Na političkoj sceni pobjedu
su iznijele i Amerikanke indijanskog porijekla, političarke koje su prije živile
na bonovima za hranu, otvoreni homoseksualci... Izbori su označili prekretnicu
za žene koje su se kandidovale za Predstavnički dom. Žene su osvojile najmanje
93 mjesta, oborivši dosadašnji rekord od 84 zastupnice.<o:p></o:p></span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="background: white;"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"><strong><span style="background: white; letter-spacing: -0.25pt;"> Rat
u Jemenu</span></strong><strong><span style="background: white; font-weight: normal; letter-spacing: -0.25pt;"><o:p></o:p></span></strong></span></p>
<span style="background: white;"><div style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Jemen
je pogođen najvećom humanitarnom katastrofom u svijetu. Međunarodna organizacija
Save the Children 21. novembra je objavila kako se procjenjuje da je moguće da
je 85.000 djece u Jemenu umrlo od gladi u posljednje tri godine tokom brutalnog
rata. Koristeći podatke koje je prikupio UN, Save the Children je procijenio
stopu smrtnosti u slučajevima teške pothranjenosti djece mlađe od pet godina.
Rat između pobunjenih Huta i međunarodno priznate vlade Jemena počeo je 2014.
godine, a konflikti su pojačani u martu 2015. godine, kada je Saudijska Arabija
sa saveznicima počela izvoditi vazdušne napade na položaje pobunjenika. Mirovni
pregovori, koje mnogi smatraju odlučujućim za okončanje četverogodišnjeg rata,
počeli su u decembru u Stockholmu, u Švedskoj, pod pokroviteljstvom UN-a.</span></div></span>MosHerhttp://www.blogger.com/profile/08448669469961179191noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-2055277276931331279.post-31676070337771830682024-01-07T10:03:00.000-06:002024-01-07T10:03:06.369-06:00Događaji koji su obilježili 2017. godinu<p><span style="font-family: times; font-size: large;"></span></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><span style="font-family: times; font-size: large;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgp_JLUiXW6k2fz7QoQ4MrxMoHo7RH40ix5DR2MkzJrVXMNEsy2oE456oyRWR75_Yjjs3Bus9al6td_gAy_-Ki_N33jv9V6tHI8DtKSXRVmRaGcB9lOVTHHgkJl2J8EQ4FnTZMQWT04_1dou0zNVR7t5RTG5qQKEVZConpo6hzns4vMvY8Y11d4jnl4hWZQ/s200/Earth.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="150" data-original-width="200" height="150" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgp_JLUiXW6k2fz7QoQ4MrxMoHo7RH40ix5DR2MkzJrVXMNEsy2oE456oyRWR75_Yjjs3Bus9al6td_gAy_-Ki_N33jv9V6tHI8DtKSXRVmRaGcB9lOVTHHgkJl2J8EQ4FnTZMQWT04_1dou0zNVR7t5RTG5qQKEVZConpo6hzns4vMvY8Y11d4jnl4hWZQ/s1600/Earth.jpg" width="200" /></a></span></div><span style="font-family: times; font-size: large;"> <i style="text-align: justify;"> *NAPOMENA:
Pošto duži niz godina nisam bio aktivan na ovom mom blogu, želim da prvo
nastavim tradiciju sa tekstovima koji hronološki opisuju šta se sve dogodilo u
jednoj cijeloj godini, prije nego što nastavim sa pisanjem i objavljivanjem
mojih tekstova!</i></span><p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><i><span style="font-family: times; font-size: large;"> Tekst
koji slijedi preuzet je sa spagosmail.blogspot.com bloga!<o:p></o:p></span></i></p>
<p align="right" class="MsoNormal" style="text-align: right;"><i><span style="font-family: times; font-size: large;">Ensvid Hadžajlić - MosHer<o:p></o:p></span></i></p>
<p class="MsoNormal"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal"><o:p><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></o:p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Najavljena
kao i svaka do sada, uz nadu i želju da će u Novoj godini biti bolje, početak
2017. su najavili brojni vatrometi širom svijeta, ovdje, vatromet iznad
Akropolja u Atini.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Tokom
januara, oči čitavog svijeta bile su okrenute ka SAD i novom predsjedniku
Donaldu Trumpu, a na predsjedničkom balu zaplesao je sa svojom suprugom
Melanijom na „A Salute to Our Armed Services Ball“ 20. januara 2017. godine.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Zima
je u pojedinim područjima svoje zube pokazivala tokom januara. Jedan lovac je u
njemačkoj pokrajini Baden Wurtemberg pronašao lisicu, koja je upala u Dunav i
tako se zaledila.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Izbijanje
vulkana Sinabung na indonezijskom ostrvu <st1:place w:st="on">Sumatra</st1:place>
pobrinulo se za spektakularne slike tokom februara. Navikli na vulkan, djeca u
školskom dvorištu se igraju pred kulisom vulkana koji bljuje vatru i dim.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Na
drugoj strani svijeta, krajem februara je bio vrhunac karnevala u Rio de Janeiru,
paradom škola sambe na Sambadromu, 28. februara.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> U
Mossulu su se u martu vodile žestoke borbe za oslobađanje grada. Ljudi koji su
ostali u gradu bježali su ispred borbi, ne znajući sami ni kud, ni gdje,
spašavajući samo goli život i život djece.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Krajem
marta Australiju je zahvatio ciklon „Debbie“ i pričinio ogromne štete. O
njegovoj snazi najbolje govori slika ajkule, koju je ciklon izbacio iz mora na
obalu.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Sjevernokorejske
žene vojnici na paradi povodom 105. godišnjice osnivača Sjeverne Koreje Kim Il
Sunga, 15. aprila paradiraju kroz Pjongjang.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Zima
je u pojedinim krajevima uveliko prekoračila njeno kalendarsko trajanje. Jedan
francuski vinogradar je 21. Aprila, paljenjem vatre u loncima, pokušavao
otjerati mraz iz vinograda i spasiti rod od leda. U Francuskoj je ove godine
zabilježena najlošija berba od 1945. godine.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> U
Moskvi je 9. maja proslavljena 72. godišnjica pobjede nad nacističkom
Njemaačkom, uz veliku pompu i vojnu paradu.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Francuska
je 14. maja dobila svog najmlađeg predsjednika u istoriji, a čitav svijet jednu
vodeću figuru. Emmanuel Macron je na isteku tekuće godine pokazao da je učinio
sve što je i najavio.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Tokom
juna i jula bjesnili su požari širom svijeta. Slike apokalipse sa obala
Mediterana, između ostalih, i požara na obalama Jadrana užasnule su svijet.
Htjeli to priznati ili ne, požari su bili posljedica klimatskih promjena na planeti.
Dok su turisti na plaži u blizini La Croix Valmer uživali u odmoru na Cote d
Azur, u pozadini slike vide se požari koji bjesne. Čak 10 hiljada turista
morali su biti evakuisani iz blizine St. Tropeza, kako bi izbjegli opasnost od
požara.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Požari
nisu zaobišli ni Kaliforniju, gdje je u šumskim požarima nastradalo oko 180
kvadratnih kilometara šuma. Kanaderi i vatrogasci su bili stalno angažovani.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> U
drugoj polovni juna odigrane su utakmice Confed kupa u Rusiji, kao premijera
pred Svjetsko prvenstvo, koje će se održati 2018. godine. Pobjednik je bila
reprezentacija Njemačke, sa najavom da je ozbiljan kandidat za odbranu titule
svjetskog prvaka, osvojene u Brazilu.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Nakon
požara širom svijeta, nastupila je sezona uragana, od kojih je čitava serija
zahvatila područje Kariba i južnog dijela SAD. Uragan Harvey je opustošio obale
Texasa i dijelove Golfskog zaliva. Nakon njega slijedilo je još 6 uragana
jačine tri ili još jači.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> U
drugoj polovini avgusta obavljen je hadž u Meki, a samo jedna slika sa parkinga
autobusa kod brijega Arafat pokazuje mega posjetu hodočasnika tokom hadža.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Septembar
je u sami vrh svjetske scene izbacio sjevernokorejskog vođu Kim Jong Una, koji
je 16. septembra, iza jednog pisaćeg stola u blizini lansirne rampe pratio
lansiranje rakete Hwasong 12.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Svijet
ostaje u strepnji od nepredviđenih događanja u bliskoj budućnosti.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Krajem
septembra, svijet su zapljusnule vijesti o progonu Rohingya izbjeglica iz
Myanmara. Stotine hiljada pripadnika muslimanske manjine su se našle u bijegu
od progona njihovih zemljaka. Prva stanica im je bio <st1:country-region w:st="on">Bangladesh</st1:country-region>.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Prvog
dana oktobra u Kataloniji je održan referendum o otcjepljenju ove pokrajine od
Španije. Svijet je u neizvjesnosti šta će se dešavati, nakon što je rezultat
referenduma suspendovan, a krajem decembra, na novim izborima u Kataloniji,
najviše glasova su osvojile stranke koje su podržavale otcjepljenje.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Slike
svjetskih gradova obavijenih smogom postale su svakodnevnica. U pakistanskom
Lahoreu zaštitnici okoline govore o novembarskom smogu kao o petom godišnjem
dobu. Požari nakon žetve i vrućine su se pobrinuli za još više emisije štetnih
gasova.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> U
dijelovima svijeta gdje je situacija još u redu, gledaoci uživaju u vazdušnom
show programu Al Fursan u Abu Dhabiju 1. decembra, povodom nacionalnog praznika
u Ujedinjenim arapskim emiratima.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Povodom
proglašenja pravljenja napolitanske pice za svjetsku nematerijalnu kulturnu
baštinu, održana je parada majstora pice, Pizzaioli Acrobats Coldiretti,
koji su razvijali tijesto za picu bacanjem u vazduh.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Kraj
decembra obilježavaju demonstracije, kao i protesti širom svijeta povodom
odluke Donalda Trumpa da prizna Jurusalem za glavni grad Izraela.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> A
šta li tek donosi nova, 2018. godina?</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> (izvor:web)</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><strong><span style="color: #333333;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Smail Špago</span></span></strong></p>
<strong><span style="color: #333333;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> (NovaSloboda.ba)</span></span></strong>MosHerhttp://www.blogger.com/profile/08448669469961179191noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-2055277276931331279.post-42020044614278287232023-08-27T13:18:00.001-05:002023-08-27T13:50:38.037-05:00SENZACIONALNO: MosHer SE SPEKTAKULARNO VRAĆA NA SCENU!!!<div><div style="text-align: justify;"> <div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEi3Ymlh8oGgwxiYFmabphJ4CGp_4oF9y5b02ThFnEJKRkVYhXNpGyhwp3ZJgyW5AZdBC3zerZyUBSj2O-wdFUKQNLFXThlEZ_Q839Pb4JLU5r5uvSioYCjtwQxRaXML0Pbv-_fJJ6CFmsdoMdHU2p72FaIKVqBeRuTyP3tVN1AId4T5G4-Yg4inaDElAG2N/s2000/received_989127878876250.jpeg" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="2000" data-original-width="1500" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEi3Ymlh8oGgwxiYFmabphJ4CGp_4oF9y5b02ThFnEJKRkVYhXNpGyhwp3ZJgyW5AZdBC3zerZyUBSj2O-wdFUKQNLFXThlEZ_Q839Pb4JLU5r5uvSioYCjtwQxRaXML0Pbv-_fJJ6CFmsdoMdHU2p72FaIKVqBeRuTyP3tVN1AId4T5G4-Yg4inaDElAG2N/s320/received_989127878876250.jpeg" width="240" /></a></div><br /> <span style="font-family: times; font-size: large;">Kakav FANTASTIČAN, BOMBASTIČAN i DRAMATIČAN naslov teksta, zar ne?! Uz to kad još nadodate neku odgovarajuću prateću fotografiju ovog tipa “MosHer kao BUREK KING”, onda jednostavno ne možete da odolite, da sa posebnim nestrpljenjem i iščekivanjem, obavezno otvorite tekst i pročitate. Upravo ovako funkcioniše većina današnjih (čast izuzetcima) tzv. Portala po Internetu. Skoro svaki tekst im obavezno nosi ovakve senzacionalne, spektakularne, fantastične i dramatične naslove, u lovu na masovna otvaranja i preglede svakog priloga koji objave. A, kada otvorite i pročitate ogromnu većinu pomenutih priloga i tekstova, osjećate se kao da ništa niste ni pročitali, a još manje da ste nešto posebno saznali, ili naučili.</span></div><span style="font-family: times; font-size: large;"><div style="text-align: justify;"><span> <span> </span></span>Šalu na stranu, vi već znate da MosHer nije nikada bio takav (nadam se), a neće nikada ni biti (opet, nadam se)! Ali, eto, kad sam vam već sa ovim senzacionalnim naslovom (kao i sa ništa manje spektakularnom fotografijom) privukao pažnju da ovaj tekst otvorite i pročitate, da vas onda i obavijestim da se vraćam pisanju na ovom mom (By MosHer) blogu, kao i sa novim tekstovima na mom blogu Iz istorije Mostara i Hercegovine, a samim tim i sa redovnim objavljivanjem svih tih tekstova i priloga na mojoj Facebook stranici MosHer.</div><div style="text-align: justify;"><span> <span> </span></span>Na oba pomenuta bloga (kao i na pomenutoj Facebook stranici) me, zaista, nije već dugo bilo. Na blogu By MosHer već više od 5 godina do danas nisam ništa novo objavio, a na blogu Iz istorije Mostara i Hercegovine čak već više od 7 godina nisam postavio neki novi tekst. Ali nadam se da ste me se stvarno poželili i da će vam biti drago da čitate moje nove tekstove i priloge. Najveći razlozi ovog mog višegodišnjeg odsustva su tehničke prirode, ali moram priznati da je tu bilo i malo moje ljenosti i malo veće opuštenosti da riješim te tehničke probleme, ono u smislu danas ću - sutra ću, i tako sve ove godine.</div><div style="text-align: justify;"><span> <span> </span></span>Uglavnom, neću se pravdati i pronalaziti raznorazne izgovore za ovo moje duže odsustvo. Što je bilo, bilo je! Sada se nadam da ću uspjeti biti opet redovniji, a posebno da ćete sa velikim zadovoljstvom čitati sve moje buduće tekstove i priloge.</div><div style="text-align: justify;"><br /></div><div style="text-align: justify;"><span> <span> </span></span>Srdačan pozdrav,</div><div style="text-align: justify;"><span> <span> </span></span><i>Ensvid Hadžajlić - MosHer</i></div></span></div>MosHerhttp://www.blogger.com/profile/08448669469961179191noreply@blogger.com8tag:blogger.com,1999:blog-2055277276931331279.post-41073704383120630832018-01-05T15:30:00.003-06:002023-08-25T09:04:52.429-05:00Moj prvi televizijski intervju<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<br /><iframe allowfullscreen="" class="YOUTUBE-iframe-video" data-thumbnail-src="https://i.ytimg.com/vi/Zrrg7sojPf4/0.jpg" frameborder="0" height="266" src="https://www.youtube.com/embed/Zrrg7sojPf4?feature=player_embedded" width="320"></iframe></div>
<br />
<br />
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">Hvala od srca Mensuru Hatiću i MiM televiziji!</span></span></div>
MosHerhttp://www.blogger.com/profile/08448669469961179191noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-2055277276931331279.post-88446973346226274562017-01-02T19:04:00.003-06:002024-01-22T16:10:04.261-06:00Događaji koji su obilježili 2016. godinu<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on"><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><i><span><span><div class="separator" style="clear: both; font-family: Times, "Times New Roman", serif; font-size: x-large; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEj48mFnrXMmQL2e7Mf7lnpjue2QR1GbSgV0Bwb48h6cGtj5Lu9DHGS6of1Z1OzGtXrgxQx-0L19dSBy5wPnu4fdA1UbLsaIE7to0RKLzonvIqricfoYaB3TFTST0nGokISzp7NkSqS5FTHA0870iVU2inr1ez18atTB0SZ5yyEjnOa8CvjXHS4mnZPa9AP_/s200/Earth.jpg" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="150" data-original-width="200" height="150" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEj48mFnrXMmQL2e7Mf7lnpjue2QR1GbSgV0Bwb48h6cGtj5Lu9DHGS6of1Z1OzGtXrgxQx-0L19dSBy5wPnu4fdA1UbLsaIE7to0RKLzonvIqricfoYaB3TFTST0nGokISzp7NkSqS5FTHA0870iVU2inr1ez18atTB0SZ5yyEjnOa8CvjXHS4mnZPa9AP_/s1600/Earth.jpg" width="200" /></a></div><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></span><span style="font-family: times; font-size: large;">*NAPOMENA:</span></span></i><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span><i>Izvor
informacija za tekst koji slijedi je korišten sa portala bh-index.com,
federalna.ba, aa.com.tr/ba i </i><i><span>sportsport.ba</span></i></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div align="right" class="MsoNormal" style="text-align: right;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><i>Ensvid Hadžajlić - MosHer</i></span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span><span> </span></span><strong><span style="font-weight: normal;">Staroj 2016. godini
trebalo je par mjeseci da se zagrije. Kad je krenula nije bila ništa bolja nego
prethodne. Za svaku kažemo: “Ne ponovila se i ko preživi pričat će”.</span></strong></span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span>U
Briselu su 22. marta ubijene 32 osobe u terorističkom napadu. Dan i po poslije,
izrečena je presuda, na Tribunalu u Hagu je na 40 godina zatvora osuđen za
genocid i ratni zločin Radovan Karadžić.</span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span>Najvažniji
sportski događaj za BiH: Amel Tuka je bio šesti na Olimpijadi u Riju.
Iznenađujuće dobar rezultat zbog anemije kojoj je bio izložen. Za nekoliko dana
tri puta mu je isisavana krv, pa bi se moglo reći da u Svjetskoj antidoping
kontroli rade vampiri.</span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span>Britanija
je 23. juna izglasala izlazak iz Evropske unije. Brexit je razočarao Evropu. Ko
će popuniti mjesto Britanije u Evropskoj uniji? Bosna i Hercegovina je ozbiljan
kandidat. Ako ništa mi se nabolje znamo praviti Englezi.</span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span>Početkom
novembra Donald Tramp je izabran za američkog predsjednika. Pred sami kraj
izborne trke, počela je iznenadna priča da bi on trebao biti pobjednik.
Demokratska kandidatkinja Hilari Klinton dobila tri miliona glasova više, ali
je porazio izborni sistem.</span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span>Ko
ima bolji finiš taj pobjeđuje. Izbori i referendumi u zapadnom svijetu sve više
izgledaju kao da ih uređuju kladioničari. Mi se i dalje čudimo što na izborima
kod nas nikad ne pobijedi najbolji.</span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span>Lokalni
izbori pokazali da jačaju pojedinci na račun bošnjačke SDA. Ko pobjegne od SDA
taj ima najveće šanse da pobijedi na izborima. Četvorka Mehmedović, Sokolović,
Šepić i Ahmetović uspjela se samo jednom, početkom godine, sastati sa Bakirom
Izetbegovićem. Primio ih je na parkingu ispred Predsjedništva. Uručili su mu
zahtjeve sa odgođenim djelovanjem. Osmotrio ih je, ali ih još nije razmotrio.</span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span>Najgori
dio rata završio padom Alepa, najvećeg sirijskog grada i nekada najvećeg i
najljepšeg grada Levanta. Poslije svega Alep
je pretvoren u ruševinu.</span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span>U
svijetu se vodi tridesetak aktuelnih ratova, a sukobljene strane su apsolutno Muslimani.</span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span>Teroristi
su počeli djelovati kamionima. Teži zločini dogodili su se na šetalištu u Nici,
a pred kraj godine i na skupu u Berlinu. Turska je prošle godine zapljusnuta
terorističkim zločinima. Bombe su eksplodirale desetak puta na ulicama turskih
gradova i ubile stotine nevinih ljudi.</span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span>Jula
15. i 16. prvi put smo na TV-u mogli gledati uživo pokušaj vojnog puča u
Turskoj. Bilo je 290 žrtava. Pokušaj likvidacije turskog lidera Redžepa Erdoana
nije uspio.</span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span>Iako
je govoreno da je Balkan mjesto za izbor novog generalnog sekretara UN-a, to se
nije dogodilo. Sedam kandidata od Vardara pa do Triglava se začešljalo. Od svih
bivših jugoslovenskih republika samo BiH nije imala kandidata. Izabran
Portugalac Antonio Gutjereš.</span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span>Umro
je Fidel Kastro. Posljednji i najveći politički fosil 20. vijeka.</span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span>Devetog
decembra uručen upitnik od 3.200 pitanja za prijem BiH u EU. Pitanja su
prevedena uoči samog kraja stare godine. Mnogi kažu da mi znamo sve tačne
odgovore, samo se još nismo dogovorili hoćemo li odgovarati. Mi sve ostavljamo
za kraj, pa nam se većina stvari i događa pred kraj godine.</span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span>Čitavu
2016. godinu očekivali smo ispunjenje obećanja o masovnom zapošljavanju. Na
kraju godine smo saznali da smo i premašili obećanja. Zaposlili smo više od 23
hiljade ljudi.</span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span>2016.
godina je godina u kojoj su populizam, post-istina i Brexit postale ključne
riječi. Naravno, uz niz događaja koji su na kraju ubili vjeru Zapada u
liberalno društvo. 2016. broj je koji bi ubuduće trebao značiti prekretnicu,
ako ništa drugo onda simbol toga.</span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span>Zašto
bi trebao postati brojem koji će biti svrstan među one opšte poznate, poput
11.9., 24/7, 360 ili možda 3.14159265359? Zašto je ova prošla godina bila -
2016.? Evo i nekih razloga iz 2016.</span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span><strong>Brexit</strong></span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><strong><span> </span></strong>Malo ko je mogao vjerovati da će 23. juna skoro
pa 52 posto Britanaca izglasati izlazak iz EU. Šok je to bio za one koji su
duboko vjerovali u temelje EU. Majke i oca svih onih koji njoj streme. Majke i
oca demokratskog načela, liberalizma i ljudskih prava. Majke i oca jedne od
članica, Grčke koju su dužničkom krizom uspjeli pretvoriti, u recimo bilo koju
od siromašnih i potlačenih zemalja Afrike. „Tuđe nećemo, svoje ne damo“,
ukratko bi se mogao objasniti animozitet koju je kako rekosmo 'skoro pa 52
posto' Britanaca osjećalo prema toj „visoko demokratskoj instituciji“. Malo ko
je mogao vjerovati da će nekadašnji klaun iz Evropskog parlamenta Nigel Farage
uspjeti u nezamislivom poduhvatu. Malo ko je vjerovao, ali to se desilo. Ono se
desilo. Referendum se desio. Nagađa se sada kada će se želje i snovi većine
Britanaca i ostvariti. Dvije, deset, dvadeset godina. Koliko god, narod,
odnosno populisti su rekli svoje. I uzalud prozivanja da Britaniji, ali i
Evropi danas treba jedan Winston Churchil. Da ih trzne. Snažno udari šakom u
stol i uzvikne <strong>„Ako smo ujedinjeni, ništa nije nemoguće. Ako smo
podijeljeni, propast ćemo“</strong>. Jer Britaniji? Britaniji se desila 2016.</span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span><strong>Trump</strong></span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><strong><span> </span></strong>Malo ko je vjerovao u Trumpa. Malo ko je
vjerovao da će još jedan klaun (istina veoma, veoma bogati klaun) izvući
populiste iz američkog blata dugogodišnjeg „gnjeva i bijesa“. Amerika. Zemlja u
kojoj se ispunjavaju svi snovi. Pa dovoljno je spomenuti samo buduću prvu damu,
Slovenku Melanie i njene snove, da bi stvar bila kristalno jasna. Istina,
Amerika ispunjava snove, snove pojedinaca. Zemlja je to koja je, sada je i
zvanično, ispunila i one Trumpove. I to one najluđe. „Izgradit ćemo zid,
zabraniti Kini da uvozi, ukinut ćemo sporazume o slobodnoj trgovini, bušiti i
tražiti naftu tamo gdje je možda i nema, jer klimatske promjene su kineska
podvala, one ne postoje“, govorio je (ok, ne baš tim riječima), novoizabrani,
glavni svjetski klaun. I dok se većina svjetske populacije zabrintuo češkala po
glavi u stilu „Really? Yeah right?“ fazona, Trump je gazio. I zgazio. Jer
budimo iskreni, „american dream“ teško da može biti ostvariv u zemlji gdje iako
dobiješ 3 miliona glasova više, gubiš. U zemlji u kojoj se ustav, zakoni,
zakletve i mnogo štošta, baziraju na samo jednom. Onom gore. „In God we trust“
i „so help me God“, ako je suditi po Trumpovim najavama, postat će noćna
molitva brojnih Amerikanaca. Koji će, vjerovatno, biti primorani i da prestanu
sanjati. I birati.<strong> „Vrijeme očaja, vrijeme nade, jedni ruše, a drugi
grade prolaze ratovi, padaju vlade, Pitove ruke više nisu mlade. Jer, od
Aljaske do Meksika to je ona druga slika Pit, i to je Amerika“</strong>,
opjevao je Štulić američki san. I da, SAD-u? Pa, SAD-u se desila 2016.</span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><strong><span> </span>Sirija</strong></span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><strong><span> </span></strong>Sirija nema klauna. Sirijci nemaju snove. Oni
imaju Assada. Oni imaju ISIS. Imaju i Ruse, Turke, Francuze,
Irance tu i tamo Saudijce. A oni su uglavnom tu da razore, sruše i unište. Baš
kao što je uništen Alep, baš kao što je sravljen Homs. Ali koga oni da optuže? Populiste?
Post-istinu? Boraca za sirijska prava je mnogo. Ali oni uglavnom sjede udobno
smješteni u danas toplim prostorijama Londona, Istanbula, i inih evropskih
gradova odakle nam šalju svježe, provjerene i ekskluzivne informacije o broju
stradalih. Oni imaju, enorman broj bjelosvjetskih „građana“, koji će uz
svesrdno poštovanje, u hladnoj noći ustati, sa svijećom i pokojim transparentom
upozoriti na genocid, užas stradanja, djecu u prašini, djecu koja više ne
plaču. I baš kao što je hladna ta noć, hladni su i oni, u nespoznavanju da rat,
stradanje, bombardovanje i sve ostalo traje već pet godina. 1825 i kusur dana.
Dok je broj izbjeglih i ubijenih hiljade puta veći. I dok se nižu „prije i
poslije“ slike ovog nekadašnjeg raja na zemlji, uz mnogobrojne teorije zavjere
o tome ko sve od svjetskih sila tu šta traži, Sirijci nemaju snove. Sirija nema
klauna. Sirija, ipak, više ništa nema. Šta se desilo? Da, desila se 2016.</span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span><strong>Migranti</strong></span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><strong><span> </span>„Gorki su tamo zalogaji hljeba, gdje svoga nema i gdje
brata nije</strong>“...stotine hiljada migranata koje se kao kapi vode
rasipaju po Evropi, dok ih evropski zvaničnici u bobu prebrojavaju, zadajući
obavezne kvote koliko će njih svaka članica primiti, sigurno nikada nisu čuli
za Aleksu Šantića, autora stiha s početka ovog dijela. Stotine hiljada
migranata potražilo je (i ove prošle) godine, svoju šansu. Za život. I puko
preživljavanje. I dok se pustinje pretvaraju u izbjegličke kampove, a
Sredozemno more (p)ostaje najvećom masovnom grobnicom na svijetu, granice
prošarane zidovima i bodljikavom žicom, njihovo nezadovoljstvo je sve veće. Jer
niti su u novoj zemlji vidjeli šansu, niti preživljavanje. <em>„Moramo
nastaviti raspravu o situaciji izbjeglica, i kako naše društvo i zemlje širom
Evrope treba da reaguju na ljudsku katastrofu koja se trenutno odvija u Siriji.
Koliko smo ljudi u mogućnosti da pomognemo, i gdje, i kako, treba da im
pomognemo? Ovo je debata sa mnogim pitanjima i naizgled malo odgovora.
Odbijajući da pomognemo ljudima koji stoje u redu ispred nas kojima je potrebna
njega i pomoć, kvari naše moralne vrijednosti i shvatanja o pristojnosti i
humanosti. A to je opasan put koji biramo“</em>, rekla je Lisbeth Zornig
Andersen, Dankinja koja je u svojoj zemlji osuđena novčanom kaznom zbog
pomaganja – migrantima. Da, ono što se desilo Lisbeth i beskrajnom broju
migranata je...pogađate. 2016.</span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span><strong>Terorizam</strong></span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><strong><span> </span></strong>I da, bez obzira na brojne teorije zavjere, od
kojih su najzlokobnije one da Evropljani sami sebe ubijaju i da su sve to sami
zaslužili, teroristički činovi kucali su na vrata starog kontinenta i ove
godine. I to u najužasnijem mogućem obliku. Aerodromi, metroi, svečanosti dana
bastilje, a potom i božićni sajmovi...Sumanuto gaženje kompletnih porodica dok
gledaju vatromet? Neki možda i po prvi, ali i zadnji put. Mora da postoji neka
nova riječ za ovakve masakre. Riječ koju će poput post-istine, možda već
naredne godine usvojiti ugledni Oxford
kao riječ godine. Jer „humano i lijepo“ iz rječnika pomalo i blijede,
sasvim lagano postaju pojmovi koje će neke buduće generacije tražiti samo u
enciklopedijama (ili wikipedijama). „<em>Radikaliziran“, „preobraćen“, „nekada
fin momak“</em> - opisi su koje se uz ove ubice mogu pronaći u gotovo svakom
tekstu svjetskih medija. Izolovan incident ili organizovano djelo. <em>„Je
suis....“ ili „zašto nije Sirija bitna kao Pariz/Nica/Berlin“</em>, te
post-istina kojom obiluju društvene mreže u pokušaju objašnjavanja i
pojednostavljivanja bilo kakvog, pa i svjetskog poretka, dovoljan je
pokazatelj, gdje mi, kao ljudi stojimo. I šta to uopšte znači? Ubistvo je
ubistvo. Tačka. Nema potrebe objašnjavati, opisivati, teoretisati, pravdati.
Šta se desilo? Pa, 2016.</span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span><strong>Filipini</strong></span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><strong><span> </span>“Oni uništavaju našu djecu. Upozoravam vas, nemojte se
miješati iako ste policajac jer ja ću vas lično ubiti“</strong>, reče The
Punisher prije nego je širom Filipina počeo krvavi rat protiv dilera. Na
desetine hiljada ljudi predalo se policiji, dok su drugi 'nesretnici' (njih
preko 5.800) hladnokrvno likvidirani. Duterteu to ne smeta. Ne smeta mu ni da
vrijeđa, ponižava. On je taj koji kažnjava, on je taj koji presuđuje, odlučuje
ko 'ide', a ko 'ostaje' - bog koji hoda po zemlji. Za Punishera nema
nedodirljivih: Obama, UN, Krivični sud, njemu nema ravnog. Pa kaže: „Hitler je
masakrirao tri miliona Jevreja. Ima tri miliona zavisnika od droge. Bio bih
sretan da ih pobijem", hladno izgovara Duterte.</span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span>„Radio
sam u više od 60 zemalja, pokrivao ratno stanje u Iraku i Afganistanu i proveo
skoro čitavu 2014. godinu u zoni ebole u zapadnoj Africi, mjestu straha i
smrti. Ono što sam vidio na Filipinima doseglo je novi nivo nemilosrdnosti;
policajci nasumice ubijaju sve za koje postoji mrva sumnje da dilaju ili čak
koriste drogu, osvetnici su ozbiljno shvatili Duterteov poziv da ih sve
pokolju“, rekao je ugledni fotoreporter New York Timesa, Daniel Berehulak
koji je za 35 dana provedenih na Filipinima bio svjedokom 57 ubistava.</span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span>Igranje
Boga, pa čak i u uslovima koji vladaju Filipinima, čak kada su u pitanju
i nemilosrdni dileri, opasan je segment svijeta u kojem živimo. Jer
pravila više ne postoje, sud nema više nikakav smisao, a ljudski život izgubio
je svaku vrijednost. Filipini su doživjeli 2016.</span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span><strong>Turska</strong></span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><strong><span> </span></strong>On ne ubija. On hapsi. On ne sudi. Ali traži
smrtnu kaznu. On želi biti batina svima koji misle suprotno. Profesorima,
vojnicima, policajcima, naučnicima, novinarima. Posebno novinarima. Ne postoji
zvanični podatak koliko je od, kako ga podobni vole nazvati, 'propalog državnog
udara', u Turskoj ljudi uhapšeno, maltretirano, pa pušteno. Pa ponovo
uhapšeno...Začarani krug, rata protiv Gulenovaca i pučista, Erdoganu je samo
dao krila. Pobijedivši državni napad, turski predsjednik ubijeđen je, nekako
duterteovski da nema od njega većeg. Baš kao i da cilj opravdava sredstva. I
dok ispod stola miješa ratne sirijske karte sa ruskim liderom, gotovo
licemjerno upozorava EU da će preko granice pustiti 'bijesnu armiju
izbjeglica', on je siguran da njegov 'rat' ima smisla. Rijetki su oni koji zbog
toga prstom upiru u Erdoganovo lice tiranije, cenzuru koja je u Turskoj
poprimila potpuno novi oblik, gušenje svake slobode i ljudskog prava. Iz petnih
žila, Tayyip se trudi da ustav, sekularni ustav, podredi, a kome drugo nego
sebi. Izvršna vlast treba pripasti predsjedniku, tj. meni, smatra Erdogan.
Toliko zagrijan za ideju o supervladavini jednog, nespretno se izrazvši,
Erdogan je još u januaru rekao: <strong>„Hitlerova Njemačka jedan je od
primjera u istoriji u kojima je predsjednički sistem funkcionisao.“</strong> I
budali dovoljno. Erdogan i Turska, kao i njegovi neistomišljenici doživljavaju
2016.</span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span><strong><i>Žena, majka, kraljica... i 2016.</i></strong></span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><strong><span> </span>Chibok i Boko Haram</strong></span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><strong><span> </span></strong>“Djeca ljudi nisu novac, djeca nisu odjeća koju
nosite, djeca su ponos svojih roditelja“, rekao je otac jedne od oslobođenih
djevojaka koje je Boko Haram držao u zarobljeništvu od aprila 2014. godine.
Bila je mrkla noć kada su islamisti Boko Harama upali u školu, prerušeni u
čuvare i oteli oko 250 djevojaka i djevojčica. Mjesecima je trajala borba za
njihovo oslobađanje, apeli su upućivani sa svih strana. A potom su utihnuli.
Nemilosrdnost islamističke grupe iz Nigerije iskazana je u više navrata na
najbrutalnije načine strave i užasa. Ali, djevojčice koje su s njima nestale,
uvijek su bile najočitiji primjer mržnje. One ljudske. Ostala je nepoznanica
zašto su djevojke otete. Zbog toga što su kršćanke ili zbog toga što su
jednostavno djevojke. Jer njihovi otmičari koji su ih držali u šumskim
kampovima imali su i svoje uslove, preobratite se na islam i udajte se za nas
ili postanite našim slugama. Preprodavane, silovane i mučene. Mnoge od njih
postale su njihovim ženama, ako ne to onda mašinama. Mašinama za rađanje. I ništa
drugo. Jednako kao i vijest o njihovom nestanku, u oktobru ove godine iznenadno
je objavljeno puštanje na slobodu, njih 21. Krhke, ranjive i potpuno
izgubljene, većina njih se nije izvukla. Djevojkama iz Chiboka desila se 2016.</span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span><strong>Jemen</strong></span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><strong><span> </span></strong><strong><span style="font-weight: normal;">“</span></strong>Humanost ovdje više ne postoji.
Svijet je zatvorio oči na ono što se ovdje dešava“, rekao je jedan humanitarac
u prisustvu sedmogodišnje Inaas. Inaas želi da se vrati svojoj kući i da se
igra. Ali ne. S obzirom da joj je otac poginuo, ona sada mora pomoći svojoj
majci u dnevnim obavezama. Više od 10 posto izbjegličkih domova (ako se tako
mogu zvati) vode žene, a njih oko tri posto su djevojčice mlađe od 18 godina.
Raseljene, djevojčice Jemena ostale su bez ikakve nade u zdravo i sretno
djetinjstvo, uostalom kao i sva djeca ratnih zona širom svijeta.</span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span>Ipak
Inaas, kao i njene vršnjakinje u ogromnoj su opasnosti. Neimaština, tradicija
ili nešto treće prisilit će ove djevojčice na udaju. I one će, baš poput
djevojčica Chiboka postati mašinama. Za rađanje. Sluge prisiljene na život sa
svojim napasnicima. Za razliku od nigerijskih djevojaka, one nisu otete. One su
prodate. Izgubljene. Jer u zemlji gdje je porodično nasilje bilo prisutno u 92
posto domova i prije nego su sukobi počeli, mržnja prema majkama, sestrama i
kćerkama samo je dobila još jači oslonac. Kobna 2016. pogodila je i žene
Jemena.</span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span><strong>Žene
gerilci - FARC</strong></span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><strong><span> </span></strong>„Žene su najgore. Ukoliko vas uhvate molite se
da to bude muškarac gerile“, rekao je jedan vojnik specijalnih jedinica
Kolumbije. Više od 40 posto gerilaca FARC-a činile su žene. Rame uz rame,
dijelili su istu ideologiju sa muškarcima u 53-godišnjem ratu koji je odnio
više od 220.000 života. Zvanično, rat je završen, a radi primirja koje je ove
godine potpisano, predsjednik Kolumbije Juan Manuel Santos dobio je Nobelovu
nagradu za mir.</span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span>Ali,
izgleda da su žene gerile još sretnije. Stravičan je podatak da je 80 posto
žena koje su godinama pristupale FARC-u bile mlađe od 15 godina, te da su to
uglavnom činile zbog teškog siromaštva, ali i seksualnog zlostavljanja u kući.
Zlostavljanje među gerilcima je strogo zabranjeno, kao i romanse među njihovim
članovima. Danas, žene gerile sanjaju. Sanjaju o tome da će poslije godina
provedenih u gustim džunglama Kolumbije, napokon dobiti priliku da postanu
inžinjerke, doktorice, arhitektice...šansu za bolji život. Šansu za život. Žene
Kolumbije i FARC-a dobile su svoju 2016.</span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span><strong>Kuba</strong></span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><strong><span> </span></strong>Ona nije žena. Ona nije djevojčica. Ona je
Majka. Zemlja. Kuba. Jedinstvena. Ova je godina Njena. Ova je godina simbol
njenog oslobađanja. Ali i gubitka. Godinama smatrana prokletnicom, vješticom,
Majkom svih zala, ovu je godinu dočekala sretnim vijestima, a završila tužnim.
Stekla je novog, velikog prijatelja. Moćnog prijatelja. Ameriku. I više nije
tako prokleta. Možda upravo radi toga i ona izgubi svoju čarobnost. A možda i
radi toga što je Majka Kuba izgubila svog oca. Fidela. Jedna epoha je zvanično
završila. Revolucija je završila. Brojne kontraverze su završile. Uprkos silnoj
tugi, Majka Kuba može odahnuti. Bar na neko vrijeme. Ni Kubu nije poštedila
2016.</span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span><strong>Majka
priroda</strong></span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><strong><span> </span></strong>I ona je majka. Najljepša, najveća, ali i
najokrutnija od svih. U odnosu na nju, svi, apsolutno svi, postajemo jako, jako
mali.
I ranjivi. Ni ove nas godine nije poštedila. Svog bijesa. Potresa, poplava,
suše, uragana, klizišta. Na desetine hiljada poginulih, uništenih, razorenih.
Njoj se nije desila 2016. Njoj se 2016. dešava već jako dugo. I da, mi smo joj
glavni krivci. A kako i ne bi bili? Majka kao majka, bezuslovno nam je pružila
sve svoje ljepote, resurse, sve ono što obilno koristimo. A ne dajemo ništa
zauzvrat. Naprotiv, mi je kao staru i iznemoglu ostavljamo na milost i
nemilost. Iskorištavamo i zlostavljamo. A ona nam potiho vraća. Tamo gdje smo
najkrhkiji. I ne, nije se Majki prirodi desila 2016. Ona se desila nama.</span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span><strong>Bob
Dylan</strong></span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><strong><span> </span></strong>„A kad bi mogli vidjeti moje misli-snove,
vjerovatno bi mi glava završila na giljotini, ali uredu je mama, to je život i
život samo“, pisao je Bob Dylan u pjesmi „It's Alright, Ma (I'm Only Bleeding).
Dylanova majka bila je njegov glavni oslonac, pokretač i snaga koja je od
Dylana napravila vrhunskog tekstopisca i umjetnika. Umjetnika koji je ove
godine dobio Nobelovu nagradu za književnost. Upravo je svojoj majci Betty
napisao prve stihove. Nobelov komitet je u obrazloženju nagrade naveo da je Dylan
nagrađen za “stvaranje novih poetskih izraza u okviru velike američke pjesničke
tradicije”. Tradicije, u kojim je dobrim dijelom opjevao i Betty. Svoju majku.
„Oh mother tell your children, not to do what I have done...“ e pa Bob, je
učinio mnogo toga. Dobio je predsjedničku medalju slobode, 11 Grammyja, Oscara
i Zlatni globus, kao i posebno priznanje Pulitzera. I eto, zapečatio sve
Nobelom. Na ceremoniji se nije pojavio, a trebale su mu dvije sedmice da se
uopšte javi komitetu. Kako reče, ostao je bez teksta. E da, Nobelu se desio
Dylan. A Dylanu se desila 2016.</span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span><strong>Hillary
Clinton</strong></span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><strong><span> </span></strong>U jeku izborne kampanje, društvenim mrežama se
proširila fotografija, fotošopirana naravno, na kojoj su Hillary i Bill
mladi, nasmijani. Bill komentariše: „Misliš li da će jednog dana neko od
nas dvoje ili možda oboje postati predsjednikom SAD-a?”, a Hillary odgovara:
„Da, to će se desiti onog dana kad Bob Dylan dobije Nobelovu nagradu za
književnost“. Originalnost autora ove fotografije, bila bi vjerovatno još
poznatija da je Hillary zaista dobila izbore (što po demokratskom principu i
jeste jer, kako rekosmo u prvom dijelu osvojila je tri miliona glasova više od
Trumpa, no, Pit i to je Amerika). Ipak, Hillary nije dobila priliku postati
prvom predsjednicom SAD-a. Ženom, majkom na čelu (valjda još uvijek) najmoćnije
zemlje svijeta. Klaun jeste. I Hillary zadesi 2016.</span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span><strong>Brangelina</strong></span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><strong><span> </span></strong>“Postoje momenti kada sam cool, ali oni vole da
se zezaju sa mnom. Vole da me ismijavaju. Misle da sam čudna. A ja sam
samo....mala mama“, govorila je Angelina Jolie u intervjuu za The Guardian.
Bilo je to u neko vrijeme mirne luke, braka sa Bradom i njihovih šestero djece.
„Ponekad želim samo sjediti kod kuće i raditi nešto mirnije, samo BITI u svom
životu. Znate, ne pokušavati riješiti sve stvari odjednom“, govorila je tada
Jolie. Suočimo se sa činjenicom, Angelina je zvijezda o kojoj se govori više
nego o bilo kome drugo. Troje usvojene i troje biološke djece, ožiljci, kancer,
turbulentna i kontroverzna prošlost, UN, brak, a sada i razvod od Brad Pitta.
Nekada najljepši par svijeta dočekao je 2016. Još jednom postao meta medija i
top vijest širom svijeta. Ne vole se, razvode se. Nisu više Brangelina.
Vrištalo je sa svih strana. Vrištalo, a onda i utihnulo.</span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span><b>HRONOLOŠKI NIZ DOGAĐAJA U 2016. GODINI</b></span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span><span style="font-family: times;"> </span></span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span>Među
događajima u svijetu koji su obilježili 2016. godinu su sukobi, političke
krize, izbori, teroristički napadi, nesreće i elementarne nepogode. </span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span>Ono
što će ostati upamćeno su teroristički napadi u Briselu, pokušaj državnog udara
u Turskoj, predsjednički izbori u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), izlazak
Velike Britanije iz Evropske unije (Brexit), ali i humanitarna kriza u Siriji
koja traje već nekoliko godina.</span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span>Prošlu
godinu obilježio je pokušaj državnog udara u Turskoj, koji je 15. jula izvela
teroristička organizacija Fetullahci (FETO). Teroristi FETO-a su tokom noći 15.
jula, prije nego je pokušaj puča ugušen, ubili blizu 250 ljudi, a više od
hiljadu ranili.</span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span>U
mnogim zemljama održani su predsjednički i parlamentarni izbori, a treba
izdvojiti one u SAD-u, na kojima je pobijedio republikanski kandidat Donald
Trump. Ističu se i izbori u Mijanmaru, na kojima je poslije 50 godina vladavine
vojne uprave, prvi put izabran civil za predsjednika i to Htin Kyaw. Na
izborima na Tajvanu Tsai Ing-wen je postala prva predsjednica te zemlje. </span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span>Tokom
proteklih 12 mjeseci preminuo je i veliki broj poznatih osoba, među kojima su
predsjednik Uzbekistana Islam Kerimov, kralj Tajlanda Bhumibol Adulyadej, bivši
predsjednici Izraela Shimon Peres, Grčke Konstantinos Stefanopulos, te Kube
Fidel Castro. </span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span>U
2016. godini preminuo je i svjetski poznati bokser Muhammad Ali, ali i
talijanski pisac Umberto Eco.</span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span>Slijedi
hronološki niz najvažnijih događaja koji su se dogodili u 2016. godini:</span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span><b>6. januar</b> - Sjeverna Koreja saopštila
da je testirala hidrogensku bombu. Međunarodna zajednica oštro je reagovala na
ovaj čin Pyongyanga.</span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span><b>7. januar</b> - U bombaškom napadu na
policijski centar za obuku u gradu Zlitan, u Libiji poginulo 50 ljudi, 127
ranjeno.</span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span><b>8. januar</b> - U Meksiku uhapšen narkobos
Joaquin Guzman, poznat pod nadimkom ”El Chapo”.</span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span><b>14. januar</b> - Okončana epidemija ebole u
Zapadnoj Africi. Od epidemije je preminulo 11.316 osoba.</span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span><b>10. januar</b> - Poslije borbe sa
karcinomom preminuo je David Bowie. Rođen je kao David Jones, bio je jedan od
najznačajnijih predstavnika glam rocka 1970-ih godina prošlog vijeka. Imao je
izuzetan osjećaj za imidž i to kako ga publika doživljava, te je svoj vanjski
izgled mijenjao kako je mijenjao i muzičke pravce i zvuk svojih pjesama. Neke
od njegovih najpoznatijih pjesama su “Fame”, “Heores”, “Let's Dance”...</span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span><b>16. januar</b> - Međunarodna agencija za
nuklearnu energiju (IAEA) saopštila da je Iran uveo sve mjere potrebne za
početak provođenja nuklearnog sporazuma, nakon čega su SAD i EU ukinule
sankcije Iranu.</span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span><b>29. januar</b> - Počeli pregovori o Siriji
u Ženevi. Specijalni izaslanik Ujedinjenih nacija (UN) za Siriju Staffan da
Mistura sastao se sa delegacijom režima sirijskog predsjednika Bashara
al-Assada.</span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span><span style="font-family: times;"> </span></span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span><b>10. februar</b> - Iz ruku terorističke
organizacije Boko Haram u provinciji Borno, na sjeveroistoku Nigerije spašena
324 taoca.</span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span><b>12. februar</b> - Poglavar Rimokatoličke
crkve papa Franjo i poglavar Ruske pravoslavne crkve patrijarh Kiril sastali se
na Kubi. Riječ je o istorijskom sastanku dva vjerska lidera od Velikog raskola
u 11. vijeku.</span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span><b>20. februar</b> - Preminuo pisac Umberto
Eco u 84. godini života. Svjetsku slavu stekao je djelom ”Ime ruže”. Ecove
knjige prevedene su na mnoge svjetske jezike i prodane u milionima primjeraka.</span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span><b>26. februar</b> - Šef kosovske diplomacije
Hashim Thaci izabran za predsjednika te zemlje. </span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span><b>29. februar</b> - Dodijeljena
najprestižnija nagrada u svijetu filma, Oscar. Oscara za najbolji film dobio je
film ”The Revenant” (Povratnik), za najboljeg režisera nagradu je dobio
Alejandro Gonzalez Inarritu, najboljeg glumca Leonardo DiCaprio, a glumicu Brie
Larson.</span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span><span style="font-family: times;"> </span></span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span><b>2. mart</b> - Vijeće sigurnosti UN-a
usvojilo je jednoglasno rezoluciju o proširenju postojećih sankcija protiv
Sjeverne Koreje kao odgovor na njen nuklearni test 6. januara. Prijedlog
rezolucije dogovorile su prethodno SAD i Kina.</span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span><b>6. mart</b> - U samoubilačkom napadu u
iračkom gradu Al Hilahu poginule 52, a ranjeno 100 osoba. Odgovornost za napad
je preuzela teroristička organizacija ISIS.</span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span><b>15. mart</b> - Poslije 50 godina vladavine
vojne uprave u Mijanmaru, prvi put izabran civil za predsjednika i to Htin
Kyaw.</span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span><b>18. mart</b> - Evropska unija (EU) i Turska
potpisale sporazum o readmisiji izbjeglica.</span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span><b>19. mart</b> - U padu aviona aviokompanije
FlyDubai na jugu Rusije, poginula 61 osoba.</span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span><b>20. mart</b> - Američki predsjednik Barack
Obama posjetio Kubu. Obama je postao prvi američki predsjednik koji je ovu
zemlju posjetio nakon pauze od 88 godina.</span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span><b>22. mart</b> - U Briselu izvedeni
teroristički napadi na aerodrom Zaventem i metrostanicu Maelbeek. Poginule su
32 osobe, a 270 ih je ranjeno. Odgovornost za napad preuzela je teroristička
organizacija ISIS.</span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span><b>24. mart</b> - Radovan Karadžić osuđen je
na kaznu od 40 godina zatvora za genocid, zločin protiv čovječnosti i kršenje
zakona i običaja ratovanja.</span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span><span style="font-family: times;"> </span></span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span><b>2. april</b> - U Nagorno Karabahu armenska
vojska otvorila vatru na položaje i naseljena područja Azerbejdžana.
Ministarstvo odbrane Azerbejdžana saopštilo je kako je u sukobima do kojih je
došlo ubijen 31 azerbejdžanski i 240 armenskih vojnika. </span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span><b>3. april</b> - Jedanaest i po miliona
dokumenata procurilo je iz kompanije Mossack Fonseca iz Paname, koja je brojnim
svjetskim državnicima pomagala u pranju novca i izbjegavanju plaćanja poreza.</span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span><b>5. april</b> - U poplavama i klizištima u
Pakistanu stradalo 212 osoba.</span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span><b>17. april</b> - U zemljotresu jačine 7,8
stepeni po Richteru koji je pogodio Ekvador, poginula 661 osoba, a više od šest
hiljada ljudi je povrijeđeno. Gotovo 30.000 ljudi je ostalo bez krova nad
glavom, a šteta je procijenjena na tri milijarde dolara.</span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span><b>21. april</b> - U 57. godini života
preminuo je legendarni muzičar Prince. Karijeru je započeo krajem 1970-tih, a
proslavio se hitovima “Little Red Corvette”, “Let's Go Crazy”, “When Doves Cry”
i “Purple Rain”. Tokom karijere je snimio 39 studijskih, četiri live albuma,
šest kompilacijskih, 17 video albuma, jedan remix album, 104 singla te 136
spotova. Obavio je ukupno 28 turneja od 1979. do 2015. godine. Dobitnik je
sedam Grammy nagrada. Na listi ”Najboljih 100 pjesama svih vremena” koju je
sastavio časopis ”Rolling Stone” našao se na 28. mjestu.</span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span><b>24. april</b> - Na prijevremenim
parlamentarnim izborima Srpska napredna stranka (SNS) predsjednika Aleksandra
Vučića sa više manjih koalicionih partija osvojila je najviše glasova u
Narodnoj skupštini Srbije čime je Vučić dobio mandat za sastav još jedne
srbijanske vlade.</span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span><span style="font-family: times;"> </span></span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span><b>1. maj</b> - Požari zahvatili provinciju Alberta u Kanadi.
Vatrena stihija u potpunosti je uništila oko 2.000 stambenih i poslovnih
objekata, a šteta je procijenjena na devet milijardi dolara. </span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span><b>7. maj</b> - Sadiq Khan izabran za
gradonačelnika Londona. Khan je prvi gradonačelnik Londona koji je Musliman. </span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span><b>15. maj</b> - Na 61. takmičenju za pjesmu Evrovizije
pobijedila Tatarka Jamala, pravog imena Susana Jamaladinova. Ona je pobijedila
s pjesmom pod nazivom “1944.”, posvećenoj masovnoj deportaciji Tatara s Krima
1944. godine koju je naložio tadašnji sovjetski lider Josif Visarionovič
Staljin.</span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span><b>23. maj</b> - Turska bila domaćin prvog
Humanitarnog samita Ujedinjenih nacija (UN). Samit je održan u Istanbulu, a
prisustvovalo je više od 60 šefova država i vlada.</span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span><b>24. maj</b> - Ispražnjen izbjeglički kamp u
Idomeniju na grčko-makedonskoj granici u kojem se nalazilo 9.000 migranata.</span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span><span style="font-family: times;"> </span></span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span><b>4. juni</b> - U 74. godini preminuo poznati
bokser i svjetski šampion u teškoj kategoriji Muhammad Ali.</span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span><b>12. juni</b> - Afganistanac Omar Mateen
(29) u Orlandu, saveznoj američkoj državi Florida, usmrtio 49 ljudi, 53 ranio.</span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span><b>18. juni</b> - Egipatski sud osudio je
bivšeg predsjednika Mohameda Morsija na ukupno 40 godina zatvorske kazne u
slučaju navodne špijunaže za Katar.</span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span><b>21. juni</b> - U Mostaru zvanično iz štampe
izašla obimna dokumentarna knjiga “Mostar - vječni grad” čiji je autor Ensvid
Hadžajlić - MosHer. Knjigu je vrhunski kvalitetno štampala i izdala “IC
štamparija Mostar”.</span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span><b>23. juni</b> - U Ujedinjenom Kraljevstvu
održan referendum o napuštanju Evropske unije. EU je željelo napustiti 52 posto
glasača.</span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span><b>25. juni</b> - U napadu ruskih ratnih
aviona vakumskom bombom na naselje i džamiju u mjestu El-Kuriye, koje pripada
sirijskom gradu Deir ez-Zor, poginulo je 35, a ranjeno 70 ljudi.</span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span><span style="font-family: times;"> </span></span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span><b>7. juli</b> - Iz Mediteranskog mora izvučeno
217 tijela migranta čiji je brod potonuo 18. aprila 2015. godine.</span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span><b>14. juli</b> - U terorističkom napadu u
Nici ubijeno 84 ljudi, a ranjeno oko 200. U Francuskoj je proglašena trodnevna
žalost.</span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span><b>15. juli</b> - Vojna lica odana
terorističkoj organizaciji Fetullahci (FETO) pokušala su izvesti državni udar u
Turskoj. Teroristi FETO-a su tokom noći ubili oko 250 ljudi, a više od hiljadu
ranili. </span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span><b>26. juli</b> - Avion na solarnu energiju
”Solar Impulse 2” sletio u Abu Dhabi
i time okončao put oko svijeta. Riječ je o prvom avionu koji je obišao svijet
koristeći samo solarni pogon.</span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span><b>27. juli</b> - Hillary Clinton, objavila
zvaničnu kandidaturu na predsjedničkim izborima u SAD-u i time postala prva
kandidatkinja za šefa države SAD-a.</span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span><span style="font-family: times;"> </span></span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span><b>9. avgust</b> - Indijka Irom Sharmila
okončala štrajk glađu koji je trajao 16 godina.</span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span><b>24. avgust</b> - U zemljotresu jačine 6,2
stepeni po Richteru koji je pogodio unutrašnjost Italije poginule su 292 osobe.</span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span><span style="font-family: times;"> </span></span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span><b>11. septembar</b> - Hrvatska demokratska
zajednica (HDZ) na izborima u Hrvatskoj osvojila 61 mandat.</span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span><b>21. septembar</b> - U brodolomu na sjeveru
Egipta utopile se 204 osobe. Spašene su 164 osobe koje su se nalazile na brodu.</span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span><b>27 . septembar</b> - Američka
administracija donijela odluku da poslije 55 godina postavi prvog ambasaora na
Kubi, zemlji s kojom je diplomatske odnose prekinula 1961. godine. Izabran je
Jeffrey DeLaurentis. </span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span><b>28. septembar</b> - U 93. godini preminuo
bivši izraelski predsjednik Shimon Peres. </span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span><span style="font-family: times;"> </span></span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span><b>2. oktobar</b> - Na referendumu u Kolumbiji
odbijen istorijski mirovni sporazum koji je predviđao okončanje sukoba koji u
zemlji traju više od pola vijeka.</span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span><b>3. oktobar</b> - Nobelovu nagradu za
medicinu dobio japanski naučnik Yoshinori Ohsumi.</span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span><b>4. oktobar</b> - Nobelovu nagradu za fiziku
dobili naučnici David J. Thouless, F. Duncan M. Haldane i J. Michael
Kosterlitz. </span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span><span> </span><span> </span>- Uragan Matthew koji je pogodio Haiti, Jamajku,
Kubu, Dominikansku Republiku i SAD odnio oko 900 života.</span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span><b>5. oktobar</b> - U 89. godini preminuo prvi
predsjednik Slovačke Michal Kovač.</span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span><b>16. oktobar</b> - Na parlamentarnim
izborima u Crnoj Gori pobijedila Demokratska partija socijalista Crne Gore
(DPS). </span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span><b>17. oktobar</b> - U Iraku pokrenuta akcija
oslobađanja Mosula od terorističke organizacije ISIS.
</span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span><span style="font-family: times;"> </span></span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span><b>8. novembar</b> - Na predsjedničkim
izborima održanim u SAD-u pobjedio republikanski kandidat Donald Trump. </span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span><b>22. novembar</b> - Azra Bašić, osumnjičena
da je počinila ratni zločin tokom rata u Bosni i Hercegovini, iz SAD-a izručena
Bosni i Hercegovini.</span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span><b>26. novembar</b> - U 90. godini preminuo
bivši predsjednik Kube Fidel Castro. </span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span><b>29. novembar</b> - U avionskoj nesreći do
koje je došlo u Kolumbiji poginule 72 osobe, među kojima se nalazila i postava
brazilskog fudbalskog tima Chapecoense. </span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span><span style="font-family: times;"> </span></span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span><b>10. decembar</b> - U terorističkom napadu u
Istanbulu u blizini stadiona fudbalskog kluba Bešiktaš ubijene 44 osobe. </span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span><b>11. decembar</b> - U nesreći do koje je
došlo u Nigeriji, nakon što se urušio krov crkve, poginulo više od 200 ljudi.</span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span><b>15. decembar</b> - U Siriji postignut
dogovor o prekidu vatre u istočnom dijelu Alepa. Od 15. novembra do tada su
režimske snage sirijskog predsjednika Bashara Al-Assada i njihove pristalice u
istočnom dijelu Alepa usmrtile 1.138 civila.</span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span><b>16. decembar</b> - U napadu na evakuacijski
konvoj koji je krenuo iz istočnog dijela Alepa ubijeno 14 ljudi. </span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span><b>18. decembar</b> - Preminula je glumica Zsa
Zsa Gabor. Porijeklom je iz Mađarske, a ostavila je svoj pečat u Hollywoodu.
Glumila je u više od 30 filmova, a među najpopularnijima su “Moulin Rouge” i
”Queen of Outer Space”.</span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span><b>19. decembar</b> - U terorističkom napadu u
Ankari ubijen ruski ambasador u Turskoj Andrey Karlov.</span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span>-
U terorističkom napadu na Božičnom sajmu u Berlinu ubijeno 12, a ranjeno oko 50
ljudi.</span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span><b>25. decembar</b> - Ruski putnički avion
koji je pripadao Ministarstvu odbrane Rusije, srušio se u Crno more nekoliko
minuta poslije polijetanja iz Sočija. U ovoj nesreći je poginulo 92 ljudi.</span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span><span> </span>- Preminuo je George Michael, rođen 1963.
godine. Rođen u Londonu kao Georgios Kyriacos Panayiotou Michael, pjevač grčkog
porijekla, najveću popularnost doživljava ‘80-tih godina hitom “Wake me up
before you Go-Go”. U tridesetogodišnjoj karijeri osvojio je brojne muzičke
nagrade - tri Brit Awardsa, četiri MTV Video Music Awardsa, tri American
Musical Awards i dva Grammyja. Jedan od njegovih najvećih hitova nosi naziv “Last
Christmas” (Posljednji Božić).</span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span><b>27. decembar</b> - Slavna glumica Carrie
Fisher, najpoznatija po ulozi princeze Leije u Star Warsu, preminula je u 60.
godini života.</span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span><b>28. decembar</b> - Majka Carrie Fisher,
proslavljena 84-godišnja glumica, Debbie Reynolds preminula je dan poslije
kćerkine smrti.</span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span>Kako
pišu strani mediji, pozlilo joj je dok je sa sinom Toddom Fisherom u njegovoj
kući na Beverly Hillsu dogovarala detalje Carrie-na sprovoda. Hitna pomoć
pozvana je oko 13 sati, a nekoliko sati kasnije je objavljeno da je preminula.</span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span>“Željela
je biti s Carrie. Tako mi nedostaje, želim biti s Carrie, rekla mi je”,
ispričao je Todd za ABC News. To su bile i njene zadnje riječi.</span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span>Debbie
se proslavila pedesetih godina prošlog vijeka ulogama u “Singin’ In The Rain”,
“Three Little Words”, “It Started with a Kiss”, a posljednjih godina glumila je
u brojnim TV serijama.</span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span>Prošle
je godine osvojila počasnog Oscara, nagradu Jean Hersholt za svoj humanitarni
rad, ali je bila previše bolesna da dođe na dodjelu. Za Oscara je bila
nominovana 1965. godine za ulogu u filmu “The Unsinkable Molly Brown”, ali ga
je osvojila Julie Andrews za ulogu u “Mary Poppins”.</span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span>Na
vrhuncu karijere Debbie je doživjela brojne teške trenutke. Carrie-in otac
Eddie Fisher ostavio je Debbie zbog Elizabeth Taylor, dok joj je drugi muž uzeo
milione.</span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span><b>SPORTSKI DOGAĐAJI KOJI SU OBILJEŽILI 2016.
GODINU</b></span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span>Prošla
godina donijela je mnoštvo veoma zanimljivih sportskih događaja, pa su svi
zaljubljenici u sport mogli da uživaju. Svjedočili smo raznim rekordima,
iznenađenjima, dominacijama, pa je vrijeme i da se prisjetimo kako je sve
izgledalo u hronološkom nizu.</span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span><span style="font-family: times;"> </span></span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><span><span> </span><b>Evropsko prvenstvo u vaterpolu</b></span></span> </span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span>Evropsko
prvenstvo u vaterpolu održano je po 32. put, a domaćin je od 10. do 23. januara
bio glavni grad Srbije Beograd. Učešće je uzelo 16 reprezentacija, a sve
utakmice igrane su u beogradskoj Kombank Areni. Završnicu turnira gledalo je
preko 18.000 gledaoca čime je postavljen novi rekord u vaterpolu. Jedini
debitant bila je Malta,
a titulom najboljih po treći put zaredom okitila se reprezentacija Srbije.</span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><span><span> </span><b>Evropsko prvenstvo u rukometu</b></span></span> </span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span>Evropsko
prvenstvo u rukometu ove godine održano je u Poljskoj od 15. do 31. januara.
Učešće je uzelo 16 zemalja, računajući i pet zemalja iz regiona (Slovenija,
Hrvatska, Srbija, Crna Gora i Makedonija). Ukupno je odigrano 48 mečeva, a
najbolji strijelac turnira bio je Španac Valero Rivera Folch koji je postigao
48 golova. Za najboljeg igrača proglašen je također Španac Raul Entreirros.
Titulom se, po drugi put u istoriji, okitila reprezentacija Njemačke koja je u
finalu slavila protiv Španije sa 24:17. Treća je na kraju završila Hrvatska, a
četvrta Norveška.</span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><span><span> </span><b>Evropsko prvenstvo u futsalu (malom
fudbalu)</b></span></span> </span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span>Srbija,
tačnije Beograd, organizovali su i Evropsko
prvenstvo u futsalu (malom fudbalu) početkom ove godine. Učešće je uzelo 12
država, a prvenstvo se igralo od 2. do 13. februara. Titulom najbolje
reprezentacije okitila se Španija koja je u finalu bila bolja od Rusije 7:3.
Gledaoci su mogli uživati u sjajnim potezima portugalskog majstora Ricardinha,
ali njegova reprezentacija poražena je u četvrtfinalu od Španije.</span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><span><span> </span><b>Super Bowl</b></span></span> </span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span>Super
Bowl je tako veliko takmičenje da ga na kraju svake godine vrijedi spomenuti
među najveće sportske događaje. Santa
Clara je 7. februara ugostila jubilarni 50-ti Super
Bowl u kojem su igrali Denver Broncosi i Carolina Panthersi. Broncosi su na
kraju slavili 24:10 pred 71.000 gledaoca. Za MVP-a izabran je linebacker
pobjedničke ekipe Von Miller. Nacionalnu himnu pred početak meča pjevala je Lady
Gaga.</span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><span><span> </span><b>Roland Garros</b></span></span> </span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span>Srbijanski
teniser Novak Đoković zauvijek će pamtiti Roland Garros 2016. godine, jer je
upravo poslije ovog turnira ušao među teniske besmrtnike. Novak je dugo čekao
titulu na Roland Garrosu kako bi konačno kompletirao sve titule sa Grand Slam
turnira i dočekao je. U finalu se sastao sa Andyjem Murrayjem kojeg je savladao
sa 3:1, po setovima 3:6, 6:1, 6:2 i 6:4.Turnir je održan od 22. maja do 5. juna
u Parizu.</span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><span><span> </span><b>Finale evropske Lige šampiona u fudbalu</b></span></span>
</span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span>Baš
kao i Super Bowl i finale evropske Lige šampiona u fudbalu je događaj koji
vrijedi spomenuti na kraju svake godine. Liga šampiona nikada nije iznevjerila
njene vjerne obožavatelje, a tako je bilo i ove godine. U velikom finalu igrali
su Real Madrid i Atletico Madrid.
Real je pred finale izbacio Manchester
City, dok je Atletico bio
bolji od Bayerna. Finale je odigrano u Milanu pred 71.000 gledaoca 28. maja.
Real je poveo golom Ramosa u 15. minuti, a Atletico je izjednačio u 79. minuti
preko Carrasca. U dodatnih 30 minuta nije bilo golova pa se pristupilo
izvođenju penala. Jedini promašeni penal izveo je Juanfran i Real je slavio sa
5:3, a pobjednički gol postigao je Ronaldo.</span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><span><span> </span><b>Copa America u fudbalu</b></span></span> </span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span>Copa
America Centenario u fudbalu održana je od 2. do 26. juna u Sjedinjenim Američkim
Državama. Učestvovalo je ukupno 16 reprezentacija, a titulu je na kraju
odnijela po drugi put zaredom reprezentacija Čilea. Čileanci su se u velikom
finalu sastali protiv Argentine, a poslije regularnog toka i produžetaka golova
nije bilo. Pristupilo se izvođenju penala, a tamo su se bolje snašli Čileanci
koji su slavili sa 4:2. Zanimljivo, jedan od dva penala za Argentinu promašio
je Leo Messi koji je poslije meča rekao da više neće igrati za reprezentaciju i
to je sigurno bio detalj koji je obilježio ovogodišnje takmičenje Copa America. Ipak,
Messi se nakon nekoliko mjeseci predomislio pa je ponovo obukao dres Argentine.
Najefikasniji fudbaler turnira bio je Eduardo Vargas iz Čilea sa šest golova,
dok je Messi postigao gol manje. Za najboljeg fudbalera proglašen je Čileanac
Alexis Sanchez.</span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><span><span> </span><b>Evropsko prvenstvo u fudbalu</b></span></span> </span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span>Po prvi put su na Evropskom prvenstvu u fudbalu
učestvovale 24 reprezentacije i to definitivno nije donijelo poboljšanje, barem
kada je u pitanju ljepota fudbala. Većina utakmica donijela je dosadan fudbal,
a na kraju su se u svemu najbolje snašli hrabri Portugalci koji su u velikom
finalu slavili protiv domaćina Francuske sa 1:0 poslije produžetaka. Proširenje
Eura donijelo je i pet debitanata (Albanija, Island,
Sjeverna Irska, Slovačka i Vels), a od njih se najbolje snašao Vels koji je
igrao u polufinalu. Najbolji strijelac i fudbaler turnira bio je Antoine
Griezmann koji je postigao šest golova na takmičenju. U prosjeku je postignuto
2,12 golova po meču, što svakako nije zadovoljilo ljubitelje fudbala. Finalni
meč obilježila je povreda Cristiana Ronalda koji je teren napustio tokom prvog
poluvremena, ali Portugalci su na kraju ipak uspjeli slaviti i to golom Edera u
drugom produžetku. Prvenstvo se održalo u Francuskoj od 10. juna do 10. jula.</span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><span><span> </span><b>Olimpijske igre</b></span></span> </span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><span> </span>Centralni
događaj cijele godine bile su Olimpijske igre u Riju. Učešće je uzelo čak
11.544 sportista iz 205 zemalja širom svijeta računajući i 11 takmičara iz
Bosne i Hercegovine. Ceremonija otvaranja održana je 5. avgusta, a ceremonija
zatvaranja 21. avgusta. Uvjerljivo najviše medalja osvojile su Sjedinjene
Američke Države (121) od čega 46 zlatnih. Iza njih (po broju zlatnih medalja)
je Velika Britanija koja ih je skupila 27, dok je Kina imala jednu manje.
Slijede Rusija (19) i Njemačka (17). Nijedan takmičar iz BiH nije uspio ući u
finale svojih disciplina, a najbolji rezultat zabilježio je Amel Tuka koji je
zaustavljen u polufinalu trke na 800 metara.</span></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><span><span> </span><b>Paraolimpijske igre</b></span></span> </span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><div style="text-align: justify;"><span> </span>Obzirom
da su događaji poredani po kalendaru, stigli smo i do posljednjeg važnog
sportskog događaja u 2016. godini, a to su Paraolimpijske igre u Riju. Učešće
je uzelo 4.342 takmičara iz 159 zemalja računajući i bosanskohercegovačku
reprezentaciju u sjedećoj odbojci koja je osvojila srebrnu medalju nakon što su
u velikom finalu poraženi od Irana sa 3:1 u setovima. Najviše medalja osvojila
je Kina, čak 239, od čega 107 zlatnih. Iza njih je Velika Britanija sa 147
medalja, odnosno 64 zlatne. Takmičenje je održano od 7. do 18. septembra.</div></span></div>
MosHerhttp://www.blogger.com/profile/08448669469961179191noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-2055277276931331279.post-57399927694403791002016-08-25T19:40:00.001-05:002024-01-22T16:08:07.105-06:00O prodaji knjige “Mostar - vječni grad” + njen sadržaj<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on"><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjNC6qfBe2jzoxO5-X1MC-oQwQhe4AFIk8sPsNZtsKZaGWsUyyXfcrF2paFb9TFR4ii-Tr5CFrIHvaw1DtPbi0m3I5Gukb-pB4owLZVNKc3QiM0OewYd3Sf-ZgSnHUxG4x1pFD6lIP3fuseN52IBR0PTR-3L-_tPgHyP7dPXlBXDl97k1-4i973Bw_F6J_7/s200/17058510284403972899119772611554.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="133" data-original-width="200" height="133" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjNC6qfBe2jzoxO5-X1MC-oQwQhe4AFIk8sPsNZtsKZaGWsUyyXfcrF2paFb9TFR4ii-Tr5CFrIHvaw1DtPbi0m3I5Gukb-pB4owLZVNKc3QiM0OewYd3Sf-ZgSnHUxG4x1pFD6lIP3fuseN52IBR0PTR-3L-_tPgHyP7dPXlBXDl97k1-4i973Bw_F6J_7/s1600/17058510284403972899119772611554.jpg" width="200" /></a></div><span style="font-family: times; font-size: large; mso-tab-count: 1;"><div style="text-align: justify;"><span style="mso-tab-count: 1;"> </span><span><span>Sve svoje drage prijatelje, poznanike, kao i sve zaljubljenike u naš Mostar, obavještavam da je iz štampe izašla moja prva knjiga „Mostar - vječni grad“.</span></span></div></span><div class="MsoNormal"><div style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Knjigu je štampala i izdala
„IC štamparija“ iz Mostara. Knjiga je rađena u tvrdom šivenom povezu i u tvrdim
koricama, u B5 formatu (23.5 cm x 16.5 cm - dimenzije stranica) i sadrži 976
stranica i preko 280 fotografija raznih dimenzija i iz raznih vremenskih
perioda Mostara.</span></div><span style="font-family: times; font-size: large;"><div style="text-align: justify;"> Izdavač (IC štamparija Mostar)
će uskoro organizova<span class="textexposedshow">ti i njenu zvaničnu promociju u
Mostaru, a do tada, od danas je možete već kupiti, ili naručiti direktno preko
mene. Cijena knjige kupljene na licu mjesta u Mostaru (kao i narudžba za sve
države sa prostora bivše Jugoslavije) košta 45 konvertibilnih maraka, a
narudžba za sve ostale države Svijeta je 45 američkih dolara.</span></div><span><div style="text-align: justify;"> <span class="textexposedshow">Za
sve pojedinosti možete se obratiti lično meni na e-mail adresu: <a href="mailto:mostar4ever@sbcglobal.net" target="_blank">mostar4ever@sbcglobal.net</a></span></div></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><span class="textexposedshow"> ili
privatnom porukom na moj Facebook profil:</span> <span class="textexposedshow"><a href="https://www.facebook.com/ensvid.hadzajlic" target="_blank">https://www.facebook.com/ensvid.hadzajlic</a></span></div></span></span><div class="MsoNormal">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><div style="text-align: justify;"> ili privatnom porukom na moju
Facebook stranicu MosHer: <a href="https://www.facebook.com/MosHer-114827975207804/" target="_blank">https://www.facebook.com/MosHer-114827975207804/</a></div></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div></span></span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal"><div style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> Veliko
hvala!</span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><div style="text-align: justify;"> <span class="textexposedshow">S
poštovanjem,</span></div><span><div style="text-align: justify;"> <span class="textexposedshow">Ensvid
Hadžajlić MosHer - autor knjige</span></div></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div></span></span>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">Slijedi sadržaj knjige:</span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div></span></span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: center;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><b>SADRŽAJ</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><i> NEKOLIKO RIJEČI OD AUTORA </i><b>........................................................................
9</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><i> UVOD</i><b>...................................................................................................................
11</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><b>1. MOSTARSKI LISKALUK</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">UVOD U MOSTARSKI LISKALUK - <i>Danilo Marić i Zuko Džumhur </i><b>.................... 39</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">MOSTARSKI BEZ MUKE - <i>Džemal Raljević </i><b>..........................................................
41</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">MOSTARSKI BEZ MUKE 2 (ZA NAPREDNE) - <i>Džemal Raljević</i><b>.........................
45</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">MOSTARSKI BEZ MUKE 3 (ZA VIŠE
OBRAZOVANJE) - <i>Džemal Raljević </i><b>....... 48</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">MOSTARSKI ORIĐINALI - <i>Džemal Raljević</i><b>..........................................................
51</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">MOSTARSKI HOROSKOP - <i>MM</i><b>............................................................................
60</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">TEST - JESI LI PRAVI MOSTARAC? - <i>MM </i><b>...........................................................
62</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">POPRAVNI TEST - JESI LI PRAVI MOSTARAC?
- <i>MM</i><b>....................................... 65</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">POSEBNI LISKALUCI - <i>MM</i><b>...................................................................................
68</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">PARADA LISKALUKA - <i>Džemal Raljević </i><b>..............................................................
74</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">LISKALUCIMA NIKAD KRAJA - <i>MM</i><b>...................................................................
87</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">LISKALUK - VEDRA NOTA MOSTARSKOG
PODNEBLJA 1 I 2 - <i>Hilmija</i></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><i>Šiširak</i><b>........................................................................................................................
89</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">STARI MOST(ARIZMI) - <i>Džemal Raljević</i><b>..............................................................
91</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">M(OSTARSKI) O(GLASI)
- <i>Džemal Raljević </i><b>.........................................................
96</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">ISELJENIČKA PJESMA<b>..........................................................................................
99</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">POVRATAK U BUDUĆNOST 1 I
2 - <i>MM </i><b>.............................................................
101</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><b>2. MOSTARSKI POČASNI KUTAK ZA
SPLITSKI FERAL TRIBUNE</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">STADION POLJUDIO OD TUGE I BOLA! - <i>01.06.1993. godine </i><b>......................... 105</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">BIJELI BRIJEG: GUŽVA U KAZNENOM
PROSTORU - <i>01.06.1993. godine</i><b>..... 107</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">ŠAGOLJICA - <i>10.08.1993. godine</i><b>..........................................................................
110</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">OKAMENJENO IME - <i>MM, Broj 9 - Februar 1997. godine </i><b>.................................. 111</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">LUDI I ZBUNJENI - <i>MM, Broj 10 - Mart 1997. godine</i><b>.......................................... 112</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">HEROIN DOMOVINSKOG RATA - <i>MM, Broj 11 - April 1997. godine</i><b>................ 113</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><b>3. MOSTARU, MOSTARKAMA,
MOSTARCIMA…</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">ZAPIS O MOSTARU - <i>Ivo Andrić </i><b>..........................................................................
119</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">ROĐENI, GDJE GOD DA STE - <i>Roko Markovina </i><b>.................................................
119</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">S OKUSOM ZERDELIJE - <i>Mišo
Marić</i><b>..................................................................
123</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">E, DA JE GRETA ŽIVA... - <i>Fatima Hasanagić </i><b>......................................................
126</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">GLAS MORA IZAĆI IZ SNA - <i>Ozrenko Gačić </i><b>......................................................
128</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">TESTIRANJE STRPLJENJA - <i>Nenad Žujo </i><b>............................................................
130</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">VAŽNO JE SAMO DA JE INSAN ZDRAV - <i>Mišo Marić</i><b>......................................
132</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">NEVIĐENE ČESME - <i>Ismet Ito Korjenić </i><b>...............................................................
135</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">ZOV MODRE RIJEKE - <i>Zlatko Dizdarević </i><b>............................................................
138</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">SVOJIM MOSTARCIMA - <i>Predrag Matvejević </i><b>....................................................
140</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">GRAD MOJIH PRIJATELJA - <i>Bogdan Bogdanović </i><b>.............................................. 142</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">CENTAR DUŠE - <i>Zlatko Hodžić </i><b>............................................................................
148</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">“LIJEPA EMINA” IZBLIZA - <i>Fazlija Alikalfić</i><b>......................................................
152</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><b>4. ZA SVE PALE BORCE U BORBI
PROTIV FAŠIZMA ZA SLOBODARSKI</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><b>MOSTAR U SUDBONOSNIM VREMENIMA OD
1941. DO 1945. I OD 1992. DO</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><b>1995. GODINE</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">GOVOR NA PARTIZANSKOM SPOMENIKU U
MOSTARU - <i>Tito </i><b>...................161</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">ONI SU POBIJEDILI SMRT - <i>Džemal Bijedić</i><b>........................................................162</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">PLEMIĆ HUMSKE ZEMLJE - <i>Damir Pediša </i><b>........................................................167</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><b>5. ZA VJEČNO SJEĆANJE NA STARI
MOST (1566.-1993.)</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">RADIO NEKROLOG POVODOM RUŠENJA STAROG
MOSTA <b>.......................173</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">PONOĆNE ŠETNJE - <i>Bogdan Bogdanović </i><b>............................................................175</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">OBGRLJEN BEHARLI BAŠĆAMA - <i>Ismet Ito Korjenić</i><b>.......................................177</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">STARI MOST NA POŠTANSKIM MARKAMA - <i>Dragi Šestić</i><b>.............................181</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">PIR GENERALA - (U)BOJNIKA PRALJKA - <i>Ejub Štitkovac </i><b>...............................183</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">DA SE NE ZABORAVI! - <i>BBC</i><b>...............................................................................188</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><b>6. OTVORENA PISMA</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">IZ KNJIGE “LJETOPIS BOLA I LJUBAVI” - <i>Enisa Babović</i><b>................................193</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">JEDNO OBIČNO PISMO JEDNOM OBIČNOM
MOSTARCU<b>............................305</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">MOJ RANJENI GRAD - <i>Minka Ševala Torlo</i><b>..........................................................307</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">PISMO RANJENOM GRADU - <i>Miralem Sefer Hodža</i><b>...........................................308</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">NE MOŽETE NAM ODUZETI SJEĆANJA - <i>Nenad Žujo</i><b>......................................311</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">PUCNJI U DEJTON - <i>Ramiza Husković</i><b>..................................................................315</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">VATROGASCI I VATROPIRCI - <i>Mišo Marić </i><b>.......................................................317</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">ŠTA BI S TOBOM,
KOMŠIJA!? - <i>Mersa Elezović </i><b>.................................................322</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><b>7. LUCIFEROV POHOD NA MOSTAR</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">IZ KNJIGE “LUCIFEROV POHOD NA MOSTAR” -
<i>Čika Siniša Mostarlija </i><b>.......327</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><b>8. FASADE</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">IZ KNJIGE “FASADE” - <i>Mugdim Mugda Karabeg</i><b>................................................395</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><b>9. PAKAO ZVANI GRAD M</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">IZ KNJIGE “PAKAO ZVANI GRAD M” - <i>Muhidin Čamdžić Tusa </i><b>.......................481</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><b>10. SUDBINE, SVJEDOČENJA, ISPOVIJESTI…</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">SREĆA, DA LI JE POZNAJEMO? - <i>Dijana Omerović</i><b>...........................................665</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">ZATOČENIK U SVOM GRADU - <i>Daniel Omeragić </i><b>.............................................668</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">KOGA PRIJE POVEZEM - IMA VIŠE ŠANSI DA
PREŽIVI, ALI KAKO - NE</span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">ZNAM KOJI MI JE DRAŽI OD KOJEGA! - <i>Smail Špago</i><b>......................................670</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">SA ČELOPEKA - POD “ŠARAF” - <i>Fazlija Hebibović </i><b>...........................................672</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">ALI HAMZA OD HERCEGOVINE - <i>Smail Špago</i><b>.................................................675</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">PUCNJI U JEDINSTVENI MOSTAR - <i>Alica Behram</i><b>............................................678</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">ISTORIJA SE
PONOVILA - <i>Ahmed
Hamzić </i><b>..........................................................686</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">JUKA JE ZLOČINAC! - <i>Amela Rebac </i><b>....................................................................688</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">TUĐMANOV PLAN PODJELE - <i>MM</i><b>....................................................................690</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">LINČ ZA JUDU - <i>Nenad Žujo </i><b>.................................................................................692</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">PRIČA O DVA POVRATKA - <i>Dijana Omerović </i><b>...................................................694</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">NIJE HTIO BJEŽATI - <i>Nenad Žujo </i><b>........................................................................
697</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">SVJEDOČENJE JEDINOG PREŽIVJELOG MASAKRA
NA SUTINI: BIO</span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">SAM MEĐU MRTVIMA<b>........................................................................................
699</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><b>11. OPROŠTAJ OD VELIKOG MOSTARCA -
JOSIPA JOLE MUSE</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">JOSIPU JOLI MUSI, U SPOMEN - <i>Roko Markovina </i><b>.............................................
703</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><b>12. MUSTAFA MUJAGA KOMADINA</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">LEGENDARNI MOSTARSKI GRADONAČELNIK - <i>Šemsudin Serdarević </i><b>........ 711</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><b>13. ALEKSA ŠANTIĆ - LEGENDARNI
MOSTARSKI PJESNIK (1868.-1924.)</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">DJELO ALEKSE ŠANTIĆA - <i>Branko Milanović </i><b>................................................... 725</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><b>14. MOSTAR - KOLIJEVKA SPORTA</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">DJEČACI KAO PTICE - <i>MM</i><b>..................................................................................
753</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">ŠARMERI SA NERETVE - <i>MM</i><b>.............................................................................
758</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">BERNARD LAJHNER STIŽE S LOPTOM - <i>MM</i><b>..................................................
764</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">POSLJEDNJA LASTA - <i>MM</i><b>..................................................................................
768</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><b>15. MOSTAR - VJEČNI GRAD</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">MOSTAR - VJEČITI GRAD - <i>Ekrem Moca Dizdar</i><b>................................................ 775</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">MOSTAR - ČARŠIJA KAKVE VIŠE NEMA - <i>Hilmija Šiširak </i><b>.............................
779</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">ŠADRVANI - <i>Hivzija Hasandedić </i><b>..........................................................................
791</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">HOTEL “NERETVA” I BANJA - <i>Amir Pašić</i><b>.........................................................
793</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">SAHAT-KULA - <i>Hivzija Hasandedić</i><b>.....................................................................
796</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">ČESME + ALAJBEGOVIĆA ČESMA NA MUSALI - <i>Zlatko Serdarević </i><b>............. 798</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">MUSALA - <i>Hivzija Hasandedić</i><b>..............................................................................
800</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">OPROŠTAJ NA MUSALI (ODLOMAK) - <i>Ekrem Moca Dizdar</i><b>............................ 801</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">KAFANA “EVROPA” - <i>Hivzija Hasandedić</i><b>..........................................................
802</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">HOTEL “RUŽA” - <i>Ico Mutevelić </i><b>............................................................................
803</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">STARE STAMBENE KUĆE - <i>Hivzija Hasandedić </i><b>................................................ 805</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">MOST NA MUSALI - <i>Zlatko Serdarević </i><b>................................................................
807</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">KRIVA ĆUPRIJA - <i>Hivzija Hasandedić </i><b>.................................................................
809</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">IZ ISTORIJE ZAVIČAJA - <i>Šemsudin Serdarević </i><b>................................................... 811</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">ŠEHER I GRAD MOSTAR - <i>Evlija Čelebija </i><b>..........................................................
818</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">KOSORSKA ĆUPRIJA - <i>Danilo Marić</i><b>..................................................................
820</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><b>16. MOSTARSKA SEVDALINKA</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">MOJ MOSTARU, KO TI (S)LOMI GRANE?... - <i>Ismet Ćumurija</i><b>..........................
825</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">TUMAČ I BAŠTENIK SEVDALINKE - <i>Ismet Ćumurija </i><b>......................................
835</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><b>17. NAFAIZI SA JUGA (GURMANSKO
ĆOŠE)</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">MIRISNE PARE HERCEGOVAČKE VALE - <i>Mustafa Alendar </i><b>...........................
851</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">HRANIZMI - <i>Džemal Raljević </i><b>................................................................................
854</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">MEGA-ZVIJEZDE TEPE, TRŽNICE, PIJACE...
- <i>Džemal Raljević</i><b>...................... 855</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">VICKASTI DODACI JELIMA - <i>Džemal Raljević </i><b>..................................................
857</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">TELEĆI MOZGOVI U HAŠKOM UMAKU - <i>Osman Džiho</i><b>..................................
861</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><b>18. PROBRANA POEZIJA</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">MOSTAR ŽIVI<b>........................................................................................................865</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">MOSTAR - <i>Derviš-paša Bajazidagić </i><b>......................................................................866</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">EMINA - <i>Aleksa Šantić</i><b>............................................................................................868</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">OSTAJTE OVDJE - <i>Aleksa Šantić</i><b>...........................................................................869</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">MI ZNAMO SUDBU - <i>Aleksa Šantić </i><b>......................................................................871</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">NA UBOGOM POLJU - <i>Aleksa Šantić</i><b>....................................................................872</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">PROLJEĆE - <i>Aleksa Šantić </i><b>.....................................................................................873</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">VODENICA - <i>Aleksa Šantić</i><b>....................................................................................874</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">NEMA GDJE IH NEMA - <i>Alija Kebo </i><b>.....................................................................875</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">HILJADU MALIH MOSTARA - <i>Alija Kebo </i><b>..........................................................876</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">POSTIĐENI HAJRUDIN - <i>Alija Kebo</i><b>....................................................................877</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">SANJATI MOSTAR - <i>Alija Kebo</i><b>............................................................................878</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">GDJE SU SADA MOJI ROĐENI - <i>Alija Kebo </i><b>........................................................879</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">HAMZA PJEVA NA MOSTU MEHINOM - <i>Alija Kebo </i><b>........................................881</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">MASAKR MRTVIH PJESNIKA - <i>Alija Kebo</i><b>.........................................................882</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">MOSTARINA - <i>Alija Kebo </i><b>.....................................................................................883</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">RASPOLUĆENI GRAD - <i>Alija Kebo</i><b>......................................................................884</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">OGLAS U ISELJENIČKIM NOVINAMA - <i>Alija Kebo</i><b>..........................................885</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">PROTJERIVANJE BOGA - <i>Alija Kebo </i><b>..................................................................886</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">GENOCID - <i>Alija Kebo </i><b>...........................................................................................887</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">PJESMA O NESTAJANJU - <i>Alija Kebo </i><b>.................................................................888</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">TEŠKA JADA OD MOSTARA GRADA - <i>Mirza Hamzić </i><b>......................................890</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">RADOBOLJA MOJA - <i>Mirza Hamzić </i><b>....................................................................891</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">IZ MOSTARA KRENUH - <i>Mirza Hamzić </i><b>..............................................................892</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">ŠTO LI MI SE RADOBOLJA MUTI - <i>Mirza Hamzić </i><b>.............................................893</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">OD KAD SAM DALEKO TAKO - <i>Mirza Hamzić </i><b>..................................................894</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">STARI - <i>Zlatan Fazlić Fazla</i><b>....................................................................................895</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">NA RAZVITKU LJILJAN SE
VIORI - <i>Tahir Delić Tašo </i><b>.......................................896</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">RUŠENJE STAROG MOSTA U MOSTARU - <i>Rade Dubljević </i><b>.............................897</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">GRAD OD USPOMENA - <i>Nedžad Maksumić</i><b>.........................................................898</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">STARI MOJ... - <i>Derviš Nazečić Dery </i><b>......................................................................900</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;">KAD JA VOLIM SAMO SVOJ MOSTAR - <i>Dino Šoše</i><b>...........................................901</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><i> MINI FOTO-ALBUM MOSTARA</i><b>.......................................................................903</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><i> KORIŠTENA LITERATURA </i><b>...............................................................................973</b></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><br /></div><span>
</span></span>
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: times;"><i> O AUTORU</i><b>.........................................................................................................975</b></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiqo9-CwcjVOx-RXaOX8HATdBBzutxf1kiqjkcSe-i3kESMXew1VIJ3mGKWJ3ZxpCPfXGQT42uZbXAJa__PDJZoY4sviC4U0uFAlutpa926kQEAR3XZtycxP2M-TUSx3qF3PoJLi76C_XG-/s1600/Knjiga+2..jpg" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="212" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiqo9-CwcjVOx-RXaOX8HATdBBzutxf1kiqjkcSe-i3kESMXew1VIJ3mGKWJ3ZxpCPfXGQT42uZbXAJa__PDJZoY4sviC4U0uFAlutpa926kQEAR3XZtycxP2M-TUSx3qF3PoJLi76C_XG-/s320/Knjiga+2..jpg" width="320" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEil2jefKXOQcmbeVqqB9gvIDWH5xn4NditOWfqbYEHcxuG7TibF2vFucsqF4LCt1kn4tab6J5OWkZl4IcguxzPch_XQ4ax3MLvrlkdX5v6HXzHThVvAjGp6dFt1ruVp_3zgkCffVbkP948M/s1600/Knjiga+3..jpg" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="212" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEil2jefKXOQcmbeVqqB9gvIDWH5xn4NditOWfqbYEHcxuG7TibF2vFucsqF4LCt1kn4tab6J5OWkZl4IcguxzPch_XQ4ax3MLvrlkdX5v6HXzHThVvAjGp6dFt1ruVp_3zgkCffVbkP948M/s320/Knjiga+3..jpg" width="320" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjKj8N17rHkBqKbNH66Z3l4aPCQF1Xg34yFJE1L_PwSMChr6eOqGdrBzkOkQ_ZhfF22ZmJkDgeHvrJw41OY-JSrOrD_qsXsTdn-s-L4WMyoACWb0gXZrdOx5QVi9kIHKvFSrAgBC3ufgQdn/s1600/Knjiga+4..jpg" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="212" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjKj8N17rHkBqKbNH66Z3l4aPCQF1Xg34yFJE1L_PwSMChr6eOqGdrBzkOkQ_ZhfF22ZmJkDgeHvrJw41OY-JSrOrD_qsXsTdn-s-L4WMyoACWb0gXZrdOx5QVi9kIHKvFSrAgBC3ufgQdn/s320/Knjiga+4..jpg" width="320" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgEDEpsqmMsZjyzB6OVuNnonjw8H71fFZ_m19YmyRvgz1g5j5Ceb868ZOA-3QmCH5kWAF7_eD8_e2DDOLSBYVoOqSutn86LZYvF80XqrRez1_lImZ_WgXwgAn_g48CYS2kwsweLefgWGs40/s1600/Knjiga+5..jpg" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="212" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgEDEpsqmMsZjyzB6OVuNnonjw8H71fFZ_m19YmyRvgz1g5j5Ceb868ZOA-3QmCH5kWAF7_eD8_e2DDOLSBYVoOqSutn86LZYvF80XqrRez1_lImZ_WgXwgAn_g48CYS2kwsweLefgWGs40/s320/Knjiga+5..jpg" width="320" /></a></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<br /></div>
</div>
MosHerhttp://www.blogger.com/profile/08448669469961179191noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-2055277276931331279.post-72555045611318061252016-01-05T17:21:00.004-06:002024-01-16T21:12:48.465-06:00Događaji koji su obilježili 2015. godinu<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on"><div class="separator" style="clear: both; text-align: left;"><i style="mso-bidi-font-style: normal; text-align: justify;"><span><span style="font-family: "Courier New"; mso-tab-count: 1;"><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiO4kY-cofc5zM5YOm2eKdHSG_TdkyhQWigPVLevzwx1JjVsREmvKtvqUGHY8569FoA83tQfwA9BHNI1Q_lt4FYNKq3f2DTYucOHqBbiaSnFLNxJTPk43oSma-tJP58PPO9HCI5M_zNiwa6qAfyoXA7Vmp26uC3AphX9Qef0mJOGXysgK-qzEjKrlDrRLNz/s200/Earth.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="150" data-original-width="200" height="150" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiO4kY-cofc5zM5YOm2eKdHSG_TdkyhQWigPVLevzwx1JjVsREmvKtvqUGHY8569FoA83tQfwA9BHNI1Q_lt4FYNKq3f2DTYucOHqBbiaSnFLNxJTPk43oSma-tJP58PPO9HCI5M_zNiwa6qAfyoXA7Vmp26uC3AphX9Qef0mJOGXysgK-qzEjKrlDrRLNz/s1600/Earth.jpg" width="200" /></a></div> </span><span style="font-family: times; font-size: large;">*NAPOMENA: Tekst koji slijedi priredio je Smail Špago za
mostarsku Novu Slobodu (<a href="http://www.novasloboda.ba/" target="_blank">http://www.novasloboda.ba</a>).
Inače, ovaj tekst prenosim sa Smajinog bloga (<a href="http://www.spagosmail.blogspot.com/" target="_blank">http://www.spagosmail.blogspot.com</a>)
gdje ga možete vidjeti sa svim odabranim fotografijama.</span></span></i></div>
<div align="right" class="MsoNormal" style="text-align: right;">
<i style="mso-bidi-font-style: normal;"><span style="font-family: times; font-size: large;">Ensvid Hadžajlić - MosHer</span></i></div>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal" style="background: white; line-height: 18pt; text-align: justify;">
<span style="color: #333333; font-family: times; font-size: large;"><span style="mso-tab-count: 1;"> </span>Donosimo pregled događaja koji su uzbudili
svijet u protekloj godini</span></div>
<div class="MsoNormal" style="background: white; line-height: 18pt; text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal" style="background: white; line-height: 18pt; text-align: justify;">
<span style="color: #333333; font-family: times; font-size: large;"><span style="mso-tab-count: 1;"> </span>Grčka finansijska kriza, kao i kriza u
Ukrajini, držale su Evropu čvrsto u zagrljaju u prvoj polovini godine, isto kao
i izbjeglička kriza u drugoj polovini. <span style="mso-tab-count: 1;"> </span>Svijet
je potresla katastrofa aviona Germanwingsa, u martu protekle godine, kao i
teroristički napadi takozvane “Islamske države” na razne ciljeve u svijetu.</span></div>
<div class="MsoNormal" style="background: white; line-height: 18pt; text-align: justify;">
<span style="color: #333333; font-family: times; font-size: large;"><span style="mso-tab-count: 1;"> </span>Bilo je vrlo malo događaja koji su nas
obradovali. Ovdje moramo napomenuti fantastične pobjede Amela Tuke na najvećim
svjetskim atletskim takmičenjima ove godine, i nadu da će Bosna i Hercegovina
konačno dobiti i olimpijsku medalju na OI u Riju 2016. godine.</span></div>
<div class="MsoNormal" style="background: white; line-height: 18pt; text-align: justify;">
<span style="color: #333333; font-family: times; font-size: large;"><span style="mso-tab-count: 1;"> </span>Moramo ustati i spomenuti uspjeh mladih,
zlatnih košarkaša, koji su u avgustu razgalili srca osvajanjem zlatne medalje
na Evropskom juniorskom prvenstvu.</span></div>
<div class="MsoNormal" style="background: white; line-height: 18pt; text-align: justify;">
<span style="color: #333333; font-family: times; font-size: large;"><span style="mso-tab-count: 1;"> </span>Za razliku od njih, nismo se previše mogli
radovati uspjesima naših rukometaša, košarkaša, kao ni fudbalera, koji su se po
treći put sapleli u baražu za jedno veliko takmičenje.</span></div>
<div class="MsoNormal" style="background: white; line-height: 18pt; text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal" style="background: white; line-height: 18pt; text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><b><span style="color: #333333;"><span style="mso-tab-count: 1;"> </span>Januar</span></b><span style="color: #333333;"><br />
<span style="mso-tab-count: 1;"> </span>Godina samo što je počela, a
Francusku je potresao talas terora. Prilikom napada na satirični magazin
„Charlie Hebdo” poginulo je dvanaest ljudi.</span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="background: white; line-height: 18pt; text-align: justify;">
<span style="color: #333333; font-family: times; font-size: large;"><span style="mso-tab-count: 1;"> </span>Sa Svjetskog prvenstva naši rukometaši se
vraćaju sa samo jednom pobjedom u grupi, protiv Irana i četiri poraza, uz nadu
da će ovo prvo učešće na jednom velikom takmičenju biti jedno pozitivno
iskustvo za buduće nastupe.</span></div>
<div class="MsoNormal" style="background: white; line-height: 18pt; text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal" style="background: white; line-height: 18pt; text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><b><span style="color: #333333;"><span style="mso-tab-count: 1;"> </span>Februar</span></b><span style="color: #333333;"><br />
<span style="mso-tab-count: 1;"> </span>Polovinom februara dešavala se prava
drama sa izbjeglicama u Sredozemnom moru. Sve više izbjeglica odlučivalo se na
opasan morski put iz pravca Libije. Brodovi su se prevrtali, izbjeglice ginule.
Spašeno više od tri hiljade izbjeglica.</span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="background: white; line-height: 18pt; text-align: justify;">
<span style="color: #333333; font-family: times; font-size: large;"><span style="mso-tab-count: 1;"> </span>Evropska unija se našla pred dužničkim
problemom Grčke, koja je zahtjevala daljnju finansijsku pomoć, sa čime se nisu
slagale mnoge članice Unije. Pomoć u vidu trećeg programa stigla je ipak u
ljeto.</span></div>
<div class="MsoNormal" style="background: white; line-height: 18pt; text-align: justify;">
<span style="color: #333333; font-family: times; font-size: large;"><span style="mso-tab-count: 1;"> </span>Nagradu Oscar za najbolji film, na 87.
dodjeli Oscara, podijelili su filmovi „Birdman” i „Grand Budapest hotel”, sa po
četiri Oscara, a Eddie Redmayne je dobio Oscara za najboljeg glumca.</span></div>
<div class="MsoNormal" style="background: white; line-height: 18pt; text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal" style="background: white; line-height: 18pt; text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><b><span style="color: #333333;"><span style="mso-tab-count: 1;"> </span>Mart</span></b><span style="color: #333333;"><br />
<span style="mso-tab-count: 1;"> </span>Mart su obilježile dvije katastrofe.
Prva je bila teroristički napad na jedan muzej u Tunisu, u kome su teroristi
uzeli kao taoce veliki broj ljudi, pri čemu je više ljudi izgubilo život.</span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="background: white; line-height: 18pt; text-align: justify;">
<span style="color: #333333; font-family: times; font-size: large;"><span style="mso-tab-count: 1;"> </span>Nesreća godine desila se 24. marta u
francuskim Alpama, kada je u avionskoj nesreći poginulo 150 osoba, od kojih je
većina bila porijeklom iz Njemačke. Francuski istražioci polaze od toga da je
pad aviona namjerno izazvao kopilot aviona.</span></div>
<div class="MsoNormal" style="background: white; line-height: 18pt; text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal" style="background: white; line-height: 18pt; text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><b><span style="color: #333333;"><span style="mso-tab-count: 1;"> </span>April</span></b><span style="color: #333333;"><br />
<span style="mso-tab-count: 1;"> </span>U Njemačkoj je Bayern iz Munchena
prijevremeno postao šampion Njemačke u fudbalu, po 25. put.</span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="background: white; line-height: 18pt; text-align: justify;">
<span style="color: #333333; font-family: times; font-size: large;"><span style="mso-tab-count: 1;"> </span>Tokom čitavog aprila, kao i prethodnih
mjeseci stizale su vijesti o drami izbjelgica u Sredozemnom moru. Hiljade su
spašene, a mnogima je to putovanje bilo zadnje u životu.</span></div>
<div class="MsoNormal" style="background: white; line-height: 18pt; text-align: justify;">
<span style="color: #333333; font-family: times; font-size: large;"><span style="mso-tab-count: 1;"> </span>U aprilu ja zabilježena aktivnost vulkana
Calbuco u Chileu, što je bio samo jedan od brojnih vulkana koji su bili aktivni
tokom čitave protekle godine.</span></div>
<div class="MsoNormal" style="background: white; line-height: 18pt; text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal" style="background: white; line-height: 18pt; text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><b><span style="color: #333333;"><span style="mso-tab-count: 1;"> </span>Maj</span></b><span style="color: #333333;"><br />
<span style="mso-tab-count: 1;"> </span>U kraljevskoj porodici u Londonu, na
svijet je došla nova princeza, Charlotte Elisabeth Diana.</span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="background: white; line-height: 18pt; text-align: justify;">
<span style="color: #333333; font-family: times; font-size: large;"><span style="mso-tab-count: 1;"> </span>A u Berlinu je jedna 65. godišnjakinja na
svijet donijela zdrave četvorke. Slučaj je izazvao brojne komentare, između
ostalog, da je jedna trudnoća u tako poodmakloj životnoj dobi opasnija za majku
nego za bebe. Usput. Majka četvorka tada je već bila sedmerostruka baka.</span></div>
<div class="MsoNormal" style="background: white; line-height: 18pt; text-align: justify;">
<span style="color: #333333; font-family: times; font-size: large;"><span style="mso-tab-count: 1;"> </span>Na takmičenju Evrovision Song Contest,
pobjedu je odnijela Švedska, pjesmom Heroes u izvođenju Mans Zelmerlowa.</span></div>
<div class="MsoNormal" style="background: white; line-height: 18pt; text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal" style="background: white; line-height: 18pt; text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><b><span style="color: #333333;"><span style="mso-tab-count: 1;"> </span>Juni</span></b><span style="color: #333333;"><br />
<span style="mso-tab-count: 1;"> </span>Početkom juna na vidjelo izlazi afera
unutar Svjetske fudbalske organizacije FIFA. Samo četriri dana nakon izbora za
predsjednika, Sep Blatter je ponudio ostavku, pošto je FBI protiv njega
posredovao zbog korupcije.</span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="background: white; line-height: 18pt; text-align: justify;">
<span style="color: #333333; font-family: times; font-size: large;"><span style="mso-tab-count: 1;"> </span>Barcelona
je osvojila Ligu šampiona pobjedivši Juventus u finalu.</span></div>
<div class="MsoNormal" style="background: white; line-height: 18pt; text-align: justify;">
<span style="color: #333333; font-family: times; font-size: large;"><span style="mso-tab-count: 1;"> </span>Najviši državnici okupljeni u okviru grupe
G7 sastali su se u dvorcu Elmau u Njemačkoj. Iako na skupu nije bio prisutan
ruski predsjednik Putin, on sam se prethodno pobrinuo za dovoljno materijala za
razgovor. G7 je zaprijetio oštrijim sankcijama Rusiji pogorša li se stanje na
istoku Ukrajine, navedeno je u zaključcima summita, a između ostalog data je
podrška čelnika te grupe da se globalno zagrijavanje ograniči do 2 stepena
Celzijusa.</span></div>
<div class="MsoNormal" style="background: white; line-height: 18pt; text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal" style="background: white; line-height: 18pt; text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><b><span style="color: #333333;"><span style="mso-tab-count: 1;"> </span>Juli</span></b><span style="color: #333333;"><br />
<span style="mso-tab-count: 1;"> </span>Mjesec je počeo talasom vrućina na
području čitave Evrope, kada su u skoro svim područjima kontinenta mjerene
temperature preko 40 stepeni. Tako vruće nije bilo ni jedne godine od početka
mjerenja temperatura 1881. godine.</span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="background: white; line-height: 18pt; text-align: justify;">
<span style="color: #333333; font-family: times; font-size: large;"><span style="mso-tab-count: 1;"> </span>Na planetu Pluton spustila se sonda „New
horizons”, nakon više od devet godina leta i preko pet milijardi kilometara
puta tamo i ovamo, koliko treba poslatim podacima da se vrate na zemlju.</span></div>
<div class="MsoNormal" style="background: white; line-height: 18pt; text-align: justify;">
<span style="color: #333333; font-family: times; font-size: large;"><span style="mso-tab-count: 1;"> </span>NASA je otkrila planetu veoma sličnu
planeti zemlja, a istraživači diskutuju da li bi na toj planeti, barem
teoretski, bio moguć život za čovjeka.</span></div>
<div class="MsoNormal" style="background: white; line-height: 18pt; text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal" style="background: white; line-height: 18pt; text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><b><span style="color: #333333;"><span style="mso-tab-count: 1;"> </span>Avgust</span></b><span style="color: #333333;"><br />
<span style="mso-tab-count: 1;"> </span>Mostar je polovinom avgusta bio
domaćin svjetskog prvenstva u skokovima u vodu Red Bul Cliff Diving. Na
takmičenju se okupila elita svjetskih skakača u vodu, a Mostar je na trenutak
dospio u vrh svjetskog interesovanja po nečemu pozitivnom.</span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="background: white; line-height: 18pt; text-align: justify;">
<span style="color: #333333; font-family: times; font-size: large;"><span style="mso-tab-count: 1;"> </span>Mjesec je naznačio dešavanja koja će tek
koji mjesec kasnije kuliminirati u Evropi. Talas izbjeglica iz Sirije i susjednih
zemalja prvo je preplavio Grčku, a tek kasnije se razmilio prema Evropi.</span></div>
<div class="MsoNormal" style="background: white; line-height: 18pt; text-align: justify;">
<span style="color: #333333; font-family: times; font-size: large;"><span style="mso-tab-count: 1;"> </span>Izbjeglička kriza donijela je prve žrtve,
kad su u jednom kamionu hladnjači otrkrivena beživotna tijela 71 osobe, među
njima i četvoro djece. Do smrti je došlo zbog gušenja, a vozač kamiona, koji je
pobjegao, i pet saučesnika, uhvaćeni su i zatvoreni.</span></div>
<div class="MsoNormal" style="background: white; line-height: 18pt; text-align: justify;">
<span style="color: #333333; font-family: times; font-size: large;"><span style="mso-tab-count: 1;"> </span>Kraj mjeseca obilježila je njemačka
kancelarka Anglela Merkel izjavom, da će Njemačka uspjeti da prevlada krizu
izbjeglica, bez obzira na protivljanje većeg broja zemalja članica EU.</span></div>
<div class="MsoNormal" style="background: white; line-height: 18pt; text-align: justify;">
<span style="color: #333333; font-family: times; font-size: large;"><span style="mso-tab-count: 1;"> </span>Za nas će avgust protekle godine ostati u
sjećanju po dva sportska događaja, za koje su zaslužni mladi košarkaši i Amel
Tuka. Mladi košarkaši do 16 godina vratili su se sa zlatnom medaljom sa
Evropskog prvenstva iz Litvanije, pobjedom nad domačinima, pri čemu je Džanan
Musa proglašen najboljim igračem Eurobasketa, a u prvoj petorci se našao i naš
košarkaš Njegoš Sikiraš.</span></div>
<div class="MsoNormal" style="background: white; line-height: 18pt; text-align: justify;">
<span style="color: #333333; font-family: times; font-size: large;"><span style="mso-tab-count: 1;"> </span>Amel Tuka je proteklu godinu započeo
pobjedom na Balkanskom dvoranskom prvenstvu u Istanbulu, pa na Evropskim igrama
u Monaku, da bi se sa Svjetskkog prvenstva u Pekingu vratio sa bronzanom
medaljom u trci na 800 metara.</span></div>
<div class="MsoNormal" style="background: white; line-height: 18pt; text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal" style="background: white; line-height: 18pt; text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><b><span style="color: #333333;"><span style="mso-tab-count: 1;"> </span>Septembar</span></b><span style="color: #333333;"><br />
<span style="mso-tab-count: 1;"> </span>Na Evropskom prvenstvu za košarkaše,
slično kao i rukometaši u januaru, kući smo se vratili sa jednom pobjedom, i
nadom da će sljedeći put biti bolje.</span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="background: white; line-height: 18pt; text-align: justify;">
<span style="color: #333333; font-family: times; font-size: large;"><span style="mso-tab-count: 1;"> </span>Svijet je saznao za detalje falsifikovanja
certifikata za nova vozila VW, u kojima su upisane vrijednosti ispuštanja CO2
manje od stvarno izmjerenih, čime je bilo obuhvaćeno nekoliko milona novih
vozila, koja su povučena iz prodaje.</span></div>
<div class="MsoNormal" style="background: white; line-height: 18pt; text-align: justify;">
<span style="color: #333333; font-family: times; font-size: large;"><span style="mso-tab-count: 1;"> </span>Fudbaler Robert Lewandowski se pobrinuo da
za devet minuta utakmice protiv glavnog konkurenta Wolfsburga postigne pet
golova i postavi ni manje ni više nego pet svjetskih rekorda, za najbrže
postignutih pet golova u istoriji fudbala.</span></div>
<div class="MsoNormal" style="background: white; line-height: 18pt; text-align: justify;">
<span style="color: #333333; font-family: times; font-size: large;"><span style="mso-tab-count: 1;"> </span>Krajem mjeseca, iznad Evrope se desilo pomračenje
Mjeseca, pri čemu je Mjesec dobio bakarnu boju. Pojava veoma rijetka.</span></div>
<div class="MsoNormal" style="background: white; line-height: 18pt; text-align: justify;">
<span style="color: #333333; font-family: times; font-size: large;"><span style="mso-tab-count: 1;"> </span>U isto vrijeme, stigla je vijest sa Marsa
da tamo postoji tekuća voda, što bi bio jedan od preduslova za mogući život na
ovoj planeti, što je pokazano izmjerenim podacima koje je dala NASA.</span></div>
<div class="MsoNormal" style="background: white; line-height: 18pt; text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal" style="background: white; line-height: 18pt; text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><b><span style="color: #333333;"><span style="mso-tab-count: 1;"> </span>Oktobar</span></b><span style="color: #333333;"><br />
<span style="mso-tab-count: 1;"> </span>U Njemačkoj na vidjelo izbijaju
podaci koji ukazuju da je dobijanje Svjetskog prvenstva u fudbalu 2006. godine
bilo kupljeno milionskim podmićivajem nekih članova iz Izvršnog komiteta FIFA.</span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="background: white; line-height: 18pt; text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal" style="background: white; line-height: 18pt; text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><b><span style="color: #333333;"><span style="mso-tab-count: 1;"> </span>Novembar</span></b><span style="color: #333333;"><br />
<span style="mso-tab-count: 1;"> </span>Petak, i uz to još 13. bio je crni
petak u Parizu, koji po drugi put u istoj godini dolazi pod udar talasa
terorizma. Pri tome su ubijene najmanje 130 osobe, a 324 ranjene. Odgovornost
za napad preuzeo je ISIS.</span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="background: white; line-height: 18pt; text-align: justify;">
<span style="color: #333333; font-family: times; font-size: large;"><span style="mso-tab-count: 1;"> </span>Krajem mjeseca zaoštrava se svjetska
situacija, kada Turska u graničnom području između Sirije i Turske obara jedan
ruski vojni avion.</span></div>
<div class="MsoNormal" style="background: white; line-height: 18pt; text-align: justify;">
<span style="color: #333333; font-family: times; font-size: large;"><span style="mso-tab-count: 1;"> </span>Na sportskom planu zabilježen je poraz
jedne ere u boksu. Za iznenađenje se pobrinuo Britanac Tyson Furi, koji je
pobijedio do tada nepobjedivog Wladimira Klitschka i uzeo mu sve četiri titule svjetskog
prvaka u boksu u teškoj kategoriji, koje je on do tada neprikosnoveno držao u
svojim rukama.</span></div>
<div class="MsoNormal" style="background: white; line-height: 18pt; text-align: justify;">
<span style="color: #333333; font-family: times; font-size: large;"><span style="mso-tab-count: 1;"> </span>Novembar je, konačno, ugasio nadanja svih
nas da bi iduće godine mogli zaigrati na Evropskom prvestvu u fudbalu u
Francuskoj. Po treći put, naši Zmajevi nisu
prošli baraž. Ovog puta prepreka se zvala Irska, nakon poraza u Dublinu,
slijedio je neriješen rezultat u Zenici i kraj nadanja.</span></div>
<div class="MsoNormal" style="background: white; line-height: 18pt; text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal" style="background: white; line-height: 18pt; text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><b><span style="color: #333333;"><span style="mso-tab-count: 1;"> </span>Decembar</span></b><span style="color: #333333;"><br />
<span style="mso-tab-count: 1;"> </span>Početkom decembra registrovan je
milioniti izbjeglica iz Sirije i Srednjeg istoka, koji je preko Turske, Grčke,
Makedonije, Srbije, Hrvatske, Slovenije i Austrije ušao u Njemačku. Za veliki
broj izbjeglica, Njemačka je njihov obećani cilj.</span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="background: white; line-height: 18pt; text-align: justify;">
<span style="color: #333333; font-family: times; font-size: large;"><span style="mso-tab-count: 1;"> </span>Decembar je obilježio i dugo najavljivani
sedmi dio filmskog serijala „Rat zvijezda” pod naslovom „Buđenje moći”, što je,
istovremeno, u čitavom svijetu izazvalo rušenje rekorda u broju prodatih kino
ulaznica.</span></div>
<div class="MsoNormal" style="background: white; line-height: 18pt; text-align: justify;">
<span style="color: #333333; font-family: times; font-size: large;"><span style="mso-tab-count: 1;"> </span>Ministri zemalja učesnica Međunarodne
konferencije o klimi, koja je održana u Parizu, usvojili su istorijski sporazum
o ograničavanju globalnog zagrijavanja Izaslanici 195 država odobrili su
sporazum, koji nudi nadu da čovječanstvo može da izbjegne katastrofalne
klimatske promjene i sprovede energetsku revoluciju.</span></div>
<div class="MsoNormal" style="background: white; line-height: 18pt; text-align: justify;">
<span style="color: #333333; font-family: times; font-size: large;"><span style="mso-tab-count: 1;"> </span>Ovo je ujedno bila i vijest godine, koja je
dala bar malo nade za budućnost čitave planete.</span></div>
<div class="MsoNormal" style="background: white; line-height: 18pt; text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><b><span style="color: #333333; mso-ansi-language: EN-US; mso-bidi-language: AR-SA; mso-fareast-font-family: "Times New Roman"; mso-fareast-language: EN-US;"><span style="mso-tab-count: 1;"> </span>Priredio:
Smail Špago</span></b><span style="color: #333333; mso-ansi-language: EN-US; mso-bidi-language: AR-SA; mso-fareast-font-family: "Times New Roman"; mso-fareast-language: EN-US;"><br />
<span style="mso-tab-count: 1;"> </span><b><span>(Novasloboda.ba)</span></b></span></span></div>
MosHerhttp://www.blogger.com/profile/08448669469961179191noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-2055277276931331279.post-36314641103202012912015-08-24T16:12:00.003-05:002024-01-22T15:56:41.411-06:00Ekspedicija Zastava 101 - Kragujevac-Kilimandžaro<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on"><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgHAm-5gNx1yHCrack2iD718Qbwy3W8zNo89jdNSXJDKmndGRSttjmdhJd25tJOxBCm48VYl677qEQ28tRWVT5TjyBrtQIM7BcSg1Wm6nN8JSDNQifRwpAAzC6o11Y0nTKW18nU_kYP0HtSABGQ_CLb6aVHbjvubZXVRFGwHMBttbmmFe0EZnS9U9mlgOQj/s200/17058510052068542199241607748295.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="129" data-original-width="200" height="129" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgHAm-5gNx1yHCrack2iD718Qbwy3W8zNo89jdNSXJDKmndGRSttjmdhJd25tJOxBCm48VYl677qEQ28tRWVT5TjyBrtQIM7BcSg1Wm6nN8JSDNQifRwpAAzC6o11Y0nTKW18nU_kYP0HtSABGQ_CLb6aVHbjvubZXVRFGwHMBttbmmFe0EZnS9U9mlgOQj/s1600/17058510052068542199241607748295.jpg" width="200" /></a></div><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span><span><i>*NAPOMENA: Izvor informacija za tekst koji slijedi je korišten sa</i> <i>nostalgija.com, a originalni autor teksta je Novica Marković - Zastava 101 Klub</i></span></span></span></div><span style="font-family: times; font-size: large;"></span><div align="right" class="MsoNormal" style="text-align: right;"><span><i><span style="font-family: times; font-size: large;">Ensvid Hadžajlić - MosHer</span></i></span></div><div align="right" class="MsoNormal" style="text-align: right;"><span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;">
</span><div class="MsoNormal">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;">
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Koliko vozača ZASTAVE 101 i ljubitelja
automobilizma uopšte zna šta je Ekspedicija “ZASTAVA 101 - Kragujevac-Kilimandžaro”?
</span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;">
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Odgovor je malo.</span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;">
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Poslije više od 40 godina od Ekspedicije
Zastava 101 - Kragujevac-Kilimandžaro, javnost je u potpunosti zaboravila na
ovu, u svoje vrijeme, nevjerovatnu avanturu. Sve je počelo 2004. godine kada je
jednostavnim ukucavanjem: “Ekspedicija Kragujevac-Kilimandžaro” na internet
pretraživačima, rezultat bio negativan. Novica Marković, jedan od osnivača
Zastava 101 Kluba je i pored suzdržanosti zvaničnika fabrike Zastava
automobili, otpočeo opširno istraživanje o KK ekspediciji. Prvi tragovi da je
ekspedicija zaista postojala su bili reklamna značka i blokčić, a nakon
nekoliko godina istraživanja, 2006. godine zahvaljujući tadašnjem uredniku
Zastava Info, gospodinu Radojeviću utvrđen je tačan naziv knjige: “Džambo
Afriko” Bogdana Šeklera. Prvi članak Novice Markovića je potpuno osvojio
internet forume i uključen je u monografiju “Zastava - Priča o jednom brendu”
Danijela Kadarjana. Konačne informacije o KK ekspediciji su obezbjedili ljudi
koji su odigrali ključne uloge na KK ekspediciji na osnovu čijih je svjedočenja
nastao ovaj članak, prof. dr Milan Rakočević - idejni tvorac ekspedicije,
Branko Baletić - režiser filma “Kragujevac-Kilimandžaro” i Miodrag Barlov -
mehaničar Zastave.</span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;">
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Prof. dr Milan Rakočević je u svojoj
mladosti bio veliki automobilista. Više je volio da bude suvozač nego vozač u
reli sportu. Bio je stalni suvozač asa jugoslovenskog auto-moto sporta Bate
Nađa. Te 1975. godine odlučio je da Crvenoj Zastavi predloži maestralan
poduhvat: Ekspediciju Kragujevac-Kilimandžaro koju je osmislio dok je pješačio
pustinjama Afrike, a u tehničkoj pripremi mu je pomogao Branimir Perić - Džo,
naš šampion reli sporta. Kada je Zastava prihvatila izazov, pravi posao je bio
naći sponzore. Međutim, poziv su odmah prihvatili “Modriča”, “Tigar”, fabrika
konzervirane hrane iz Sombora i mnoge druge male fabrike.</span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;">
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Dragan Drakulić, tadašnji direktor
Komercijale Crvene Zastave uvidio je da je prijedlog o ekspediciji idealna
prilika za promociju najboljeg modela jugoslovneske auto-industrije, ali i
šansu da se “Stojadin” isproba u eksploataciji pod nenormalnim uslovima.
Ekspediciju je podržao i tadašnji direktor Zavoda Crvena Zastava, gvozdeni
Prvoslav Raković.</span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;">
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Poslije prigodne svečanosti, ekspedicija je
14. februara 1975. godine krenula na put od Kragujevca do Kilimandžara, dužine
preko 11.000 kilometara i to kroz bespuća Nubijske pustinje, savana, kamenjara,
trnovitih predijela i močvara.</span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;">
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;">
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span><strong><span>Učesnici:</span></strong></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;">
</span><div class="MsoNormal"><div style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>- 5 novih, crvenih ZASTAVA 101, 4 sa
ukrasnim naljepnicama, bez zadnjih sjedišta i jedna u punom fabričkom sjaju - sa
nadimkom “Salonac” kako su je članovi ekspedicije nazvali. U motorima se
nalazilo ulje OPTIMA MODRIČA, GUME TIGAR Pirot;</span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><div style="text-align: justify;"><span> </span>- Branimir Perić Džo - vođa ekspedicije</div><span><div style="text-align: justify;"><span> </span>- Ginka Milinković - pomoćnik
organizatora</div>
<span><div style="text-align: justify;"><span> </span>- Milan Rakočević - organizator
ekspedicije</div></span><div style="text-align: justify;"><span> </span>- Slobodan Nikolić i Miodrag Barlov -
automehaničari iz Zastave</div>
<span><div style="text-align: justify;"><span> </span>- Joža Vlahović - novinar “Vijesnika”
iz Zagreba</div></span><div style="text-align: justify;"><span> </span>- Bratislav Grbić - kamerman</div>
<span><div style="text-align: justify;"><span> </span>- Branko Baletić - televizijski režiser</div></span><div style="text-align: justify;"><span> </span>- Dušan Sekulić - novinar “Ilustrovane
politike”</div>
<span><div style="text-align: justify;"><span> </span>- Mioljub Jelesijević - fotoreporter</div></span><div style="text-align: justify;"><span> </span>- Bogdan Šekler - pisac knjige o
ekspediciji Kragujevac-Kilimandžaro, “DŽAMBO AFRIKO”, zvanični ljekar
ekspedicije, novinar “Večernjih novosti” i “Borbe”</div>
</span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;">
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><strong><span><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></span></strong></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;">
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><strong><span><span> </span>Maršruta:</span></strong><span></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;">
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Ekspedicija je prošla i kroz zemlje
NESVRSTANIH:</span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;">
</span><div class="MsoNormal"><div style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>- Grčka</span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><div style="text-align: justify;"><span> </span>- Egipat</div><span><div style="text-align: justify;"><span> </span>- Sudan</div>
<span><div style="text-align: justify;"><span> </span>- Kenija</div></span><div style="text-align: justify;"><span> </span>- Uganda</div>
<span><div style="text-align: justify;"><span> </span>- Tanzanija</div></span></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;">
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;">
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Kako bi čitaoci mogli da provjere kuda je
ekspedicija morala da prođe, evo spiska bitnijih mjesta kroz koja su prošli:</span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;">
</span><div class="MsoNormal"><div style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>- Kragujevac</span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><div style="text-align: justify;"><span> </span>- Skoplje</div><span><div style="text-align: justify;"><span> </span>- Đevđelija</div>
<span><div style="text-align: justify;"><span> </span>- Atina</div></span><div style="text-align: justify;"><span> </span>- Pirej</div>
<span><div style="text-align: justify;"><span> </span>- Patras</div></span><div style="text-align: justify;"><span> </span>- Aleksandrija</div>
<span><div style="text-align: justify;"><span> </span>- Kairo</div></span><div style="text-align: justify;"><span> </span>- Kena</div>
<span><div style="text-align: justify;"><span> </span>- Luksor</div></span><div style="text-align: justify;"><span> </span>- Asuan</div>
<span><div style="text-align: justify;"><span> </span>- Jezero Naser</div></span><div style="text-align: justify;"><span> </span>- Vadi Halfa</div>
<span><div style="text-align: justify;"><span> </span>- Stanica broj 6 - u pustinji</div></span><div style="text-align: justify;"><span> </span>- Abu Hamed</div>
<span><div style="text-align: justify;"><span> </span>- El Šereik</div></span><div style="text-align: justify;"><span> </span>- Berber</div>
<span><div style="text-align: justify;"><span> </span>- Atabara</div></span><div style="text-align: justify;"><span> </span>- Sendi</div>
<span><div style="text-align: justify;"><span> </span>- Kartum</div></span><div style="text-align: justify;"><span> </span>- Kosti</div>
<span><div style="text-align: justify;"><span> </span>- Malakal</div></span><div style="text-align: justify;"><span> </span>- Kongor</div>
<span><div style="text-align: justify;"><span> </span>- Malek</div></span><div style="text-align: justify;"><span> </span>- Bor</div>
<span><div style="text-align: justify;"><span> </span>- Džuba</div></span><div style="text-align: justify;"><span> </span>- Torit</div>
<span><div style="text-align: justify;"><span> </span>- Kapeta</div></span><div style="text-align: justify;"><span> </span>- Lokičokio</div>
<span><div style="text-align: justify;"><span> </span>- Lodvar</div></span><div style="text-align: justify;"><span> </span>- Kitale</div>
<span><div style="text-align: justify;"><span> </span>- Eldoret i Nakuru (na samom
Ekvatoru)</div></span><div style="text-align: justify;"><span> </span>- Najrobi</div>
<span><div style="text-align: justify;"><span> </span>- Namanga Aruha</div></span><div style="text-align: justify;"><span> </span>- Mosi</div>
<span><div style="text-align: justify;"><span> </span>- Marangu</div></span><div style="text-align: justify;"><span> </span>- Mombasa</div>
<span><div style="text-align: justify;"><span> </span>- Kilimandžaro - osvojen je vrh “Džilmas
point” sa konačištima “Mandara hat”, “Orombo hat” i “Kibu hat”. Na vrhu
Kilimandžara se tada zavijorila zastava samouprave.</div></span></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;">
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;">
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Kada KK ekspediciju posmatramo iz ugla
istorijskog poduhvata, zaključak je da je to bio poduhvat koji je nemoguće
ponoviti jer je 1975. godina bila jedina godina relativno stabilne političke i
bezbjednosne situacije na Afričkom kontinentu. Osnovni adut koji je članove
ekspedicije izvukao iz različitih nezgodnih situacija je bio postojanje saveza
Nesvrstanih, a Jugoslovenski pasoš je otvarao različita vrata i omekšavao
stavove lokalnih vlasti, pa su članovi ekspedicije ispraćani uz pozdrave Titu.
Takođe, Energoprojekt i druge jugoslovenske firme su izvodile radove širom
Afrike, tako da se ekspedicija mogla obratiti za pomoć i našim ljudima stacioniranim
u Africi. Posmatranjem cjelokupne ekspedicije sa aspekta modernog vremena,
slobodno možemo zaključiti da sve činjenice podsjećaju više na bajku nego na
realan istorijski događaj.</span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;">
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Ako KK ekspediciju posmatramo iz ugla
medija, ovaj događaj je bio izuzetno važan i široko zastupljen. Jugoslovenski
listovi koji su imali ekskluzivno pravo objavljivanja članaka i fotografija su
bili: Ilustrovana Politika, Novosti, Borba, Vijesnik, a mnogi drugi su to pravo
otkupljivali, dok je glavni medij bio TANJUG. To je bilo vrijeme kada su se
informacije prenosile telefonskim putem ili teleksom, a fotografije su se slale
avionskom poštom. KK ekspediciju su pratili i inostrani mediji Evrope, a
naročitu pažnju su posvetili mediji zemalja kroz koje je ekspedicija prolazila.
Naslovi koji su bili zanimljivi su: “Avantura 11 Jugoslovena”, “Kroz
pustinju i prašumu”.</span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;">
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Ako KK ekspediciju posmatramo iz ugla
književne, fotografije i filmske umjetnosti, KK ekspedicija je izuzetno
značajan poduhvat jer su napisane dvije knjige: “Džambo Afriko” Bogdana Šeklera
i “Putokaz za jug” Dušana Sekulića.</span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;">
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>U režiji Branka Baletića, kroz kameru
Bratislava Grbića, uz scenario Ginke Milinković i muziku Zorana Simjanovića,
nastao je dokumentarni film “Ekspedicija Kragujevac-Kilimandžaro”, koji je bio
nepovratno izgubljen dugi niz godina, ali upornost Novice Markovića, uz
saradnju Zorana Simjanovića i Branka Baletića, ali i brižljivo čuvanje od
strane Milana Rakočevića je rezultiralo da se kopija ovog filma nalazi pod
zaštitom Jugoslovenske kinoteke, kao i Kinoteke Crne Gore.</span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;">
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Veliki broj fotografija je načinio Mioljub
Jelesijević, koje je Zastava kasnije koristila u svim reklamnim kampanjama. U
Tanzaniji je organizovano fotografisanje automobila uz poziranje manekenke Vini
Kibuja koje su i za današnje pojmove svojevrstan primjer umjetničke
fotografije. Fotografije Mioljuba Jelesijevića su predstavljene u jubilarnim
izdanjima “Ilustrovane Politike” kao fotografije koje su obilježile 1975.
godinu. Takođe, za malo koji evropski automobil se može reći da je zagazio u
siromašne, zabačene djelove Afrike gdje su ljudi 1975. godine još uvijek išli
nagi i da nikada nisu vidili putnički automobil.</span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;">
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Iz ugla automobilizma, KK ekspedicija je
otvorila vrata tržišta sjeverne Afrike za “Zastavu 101”, ali i za “Fiat 128” .
Naročita histerija za kupovinu “Fiata 128” je nastala u Egiptu gdje se ovaj
model sklapao od djelova iz Kragujevca do 2009. godine, a i danas je taj
automobil među omiljenima u Kairu.</span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;">
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Zanimljivost je da je KK ekspedicija u
pojedinim mjestima dočekana kao takmičarska ekipa “<i>East African rally</i>” jer je ruta ekspedicije zahvatila dio itinerera
ovog takmičenja.</span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;">
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Za samu “Zastavu 101”, ova ekspedicija je
dokaz i svjedočenje o kvalitetu i izdržljivosti Jugoslovenskog četverotočkaša -
preko 11.000 kilometara je prevaljeno, kroz bespuća uz minimum kvarova: zbog
skokova sa pješčanih dina u pustinji pukao je jedan gibanj i dvije viljuške
zadnjeg trapa, zbog prelijetanja suhih rječnih korita sa šiljatim kamenjem na
obalama, jedan karter nije izdržao, a oštro trnje je na dionici nakon pustinje
izazvalo veliki broj pucanja guma na relativno kratkom putu, ali nijedan kvar
nije ozbiljno zaustavio ekspediciju. Visoke temperature nisu bile problem za “Stojadina”,
ali kasetofoni “Ei Niš - Tesla” su se gotovo istopili.</span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;">
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>“Zastave 101” koje su krenule na
ekspediciju su bile potpuno nove, sa linije za Francusko tržište što znači da
su višestruko provjerene prije silaska sa same proizvodne trake. Sjedišta su
bila specijalno tapacirana u kombinaciji vinil-štof na sjedalnom dijelu kako bi
se umanjile nelagodnosti vrelih sjedišta na visokim pustinjskim temperaturama.
Primjenjeni su eksperimentalni djelovi kao što su uljni pred-filter vazduha,
utege prednjeg trapa - poznate pod nazivom “sanke”.</span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;">
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Vješti automehaničari Zastave Nikolić i
Barlov su tokom cijele ekspedicije vodili računa o dobrom stanju “Stojadina” uz
krajnji zaključak da je “Zastava 101” zaista, za svoje vrijeme, bio izdržljiv i
pouzdan automobil. Preventiva koja je urađena na motoru, kada su temperature
prešle 50 stepeni Celzijusa na pustinjskom suncu, izvađeni su termostati motora,
a ventilatori hladnjaka stavljeni u neprestani rad, što se pokazalo korisnim
jer se nijedan “Stojadin” nije pregrijao, bez obzira na visoku turažu pod kojom
su voženi po pijesku (ako brzina padne ispod 120 kilometara na sat, “Zastave
101” su se znale ukopati u pijesak do poda). Eksperimentalno su testirane
posebne “pustinjske gume” iz Tigra - vrsta krampon gume sa povećanom
izdržljivošću na jake udare i visoke temperature.</span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;">
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Cjelokupna ekipa ekspedicije je imala
veliko iskustvo za volanom, ali veliki napor je bio potreban da se pobijedi
Nubijska pustinja. Kada su automobili propadali u pjesak, svi su morali složno
da otkopavaju i da guraju “Stojadine”. Pustinjska oluja “Habub” je bila stalna
prijetnja koju su naši pobijedili odlučnom vožnjom.</span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;">
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;">
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span><strong><span>Epilog:</span></strong></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;">
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Ekspedicija je uspješno okončana
planinarenjem i osvajanjem vrha Kilimandžara, “Džilmans pointa”.</span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;">
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Članovi ekspedicije su se vratili u Beograd avionom, zahvaljujući sponzorstvu “Al-Italie”.</span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;">
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Svih 5 “Zastava 101” je u voznom stanju
ukrcano na teretni brod u Tanzaniji i poslano u Atinu, gdje su ih ponovo
preuzeli članovi ekspedicije i dovezli ih u Kragujevac. Jedan od KK “Stojadina”
je bio izložen na sajmu automobila u Beogradu 1975. godine gdje su bili prisuti
i svi članovi ekspedicije koje je publika pozdravila gromoglasnim aplauzom.
Automobili su zatim razdjeljeni po filijalama Zastave gdje su dočekali kraj
svog radnog vjeka. Međutim, prototip “Zastave 101” iz 1969. godine je u nekom
trenutku stilizovan kao “Stojadin” sa ekspedicije i kao takav se nalazi pod
zaštitom države u hangaru u Kragujevcu. Neprovjerene informacije govore da je
svih 5 motora iz KK “Stojadina” sačuvano u prostorijama nekadašnjeg Zastava
sporta.</span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><div style="text-align: justify;"><span> </span>Više detalja
o “Ekspediciji Zastava 101, Kragujevac-Kilimandžaro” možete pročitati na
stranici Zastava 101 Kluba (<a href="http://www.zastava101.serbianforum.info/" target="_blank">www.zastava101.serbianforum.info</a>). Članovi Zastava 101
Kluba su dali svečano obećanje učesnicima ekspedicije da će čuvati sjećanje na
ovaj događaj.</div><!--[if gte mso 9]><xml>
<w:LatentStyles DefLockedState="false" LatentStyleCount="156">
</w:LatentStyles>
</xml><![endif]--></span></div>
MosHerhttp://www.blogger.com/profile/08448669469961179191noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-2055277276931331279.post-16762698098386038752015-04-19T11:46:00.005-05:002024-01-22T15:48:34.710-06:00Mirisne pare hercegovačke vale<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on"><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhhe85a-UTQ5DrL1uDRaxkkBdzwUJd_ulzqYJjg6jKyyAPOSJ7HyOS6Zf3v8eWI2N0TjbeNnUlFrfhvZA0Kp958k7yJDD78qXDOH9bWw3LAbVCWfWMivfggoKMFo1GfaFJKDgwqjPBmJSHTYi2w6CjBP0jWedlckW0NbPrJl6LaDcr-469HGvXhxuKT_BrX/s273/17058509919329146163398890352987.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="273" data-original-width="200" height="273" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhhe85a-UTQ5DrL1uDRaxkkBdzwUJd_ulzqYJjg6jKyyAPOSJ7HyOS6Zf3v8eWI2N0TjbeNnUlFrfhvZA0Kp958k7yJDD78qXDOH9bWw3LAbVCWfWMivfggoKMFo1GfaFJKDgwqjPBmJSHTYi2w6CjBP0jWedlckW0NbPrJl6LaDcr-469HGvXhxuKT_BrX/s1600/17058509919329146163398890352987.jpg" width="200" /></a></div>
<!--[if gte mso 9]><xml>
<w:WordDocument>
<w:View>Normal</w:View>
<w:Zoom>0</w:Zoom>
<w:PunctuationKerning/>
<w:ValidateAgainstSchemas/>
<w:SaveIfXMLInvalid>false</w:SaveIfXMLInvalid>
<w:IgnoreMixedContent>false</w:IgnoreMixedContent>
<w:AlwaysShowPlaceholderText>false</w:AlwaysShowPlaceholderText>
<w:Compatibility>
<w:BreakWrappedTables/>
<w:SnapToGridInCell/>
<w:WrapTextWithPunct/>
<w:UseAsianBreakRules/>
<w:DontGrowAutofit/>
</w:Compatibility>
<w:BrowserLevel>MicrosoftInternetExplorer4</w:BrowserLevel>
</w:WordDocument>
</xml><![endif]--><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span><span style="font-family: times; font-size: large;"><i><span> </span><span>*NAPOMENA: Tekst koji slijedi napisao je Mustafa Alendar</span></i><span>,<em> za sarajevski "Svijet", specijalno izdanje "Gurman" u decembru 1998. godine!</em></span></span></span></div><span><span style="font-family: times; font-size: large;"></span></span><div align="right" class="MsoNormal" style="text-align: right;"><span><span style="font-family: times; font-size: large;"><em><span> </span>Ensvid Hadžajlić - MosHer</em></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><!--[if gte mso 9]><xml>
<w:LatentStyles DefLockedState="false" LatentStyleCount="156">
</w:LatentStyles>
</xml><![endif]--><!--[if !mso]><img src="//img2.blogblog.com/img/video_object.png" style="background-color: #b2b2b2; " class="BLOGGER-object-element tr_noresize tr_placeholder" id="ieooui" data-original-id="ieooui" />
<style>
st1\:*{behavior:url(#ieooui) }
</style>
<![endif]--><!--[if gte mso 10]>
<style>
/* Style Definitions */
table.MsoNormalTable
{mso-style-name:"Table Normal";
mso-tstyle-rowband-size:0;
mso-tstyle-colband-size:0;
mso-style-noshow:yes;
mso-style-parent:"";
mso-padding-alt:0in 5.4pt 0in 5.4pt;
mso-para-margin:0in;
mso-para-margin-bottom:.0001pt;
mso-pagination:widow-orphan;
font-size:10.0pt;
font-family:"Times New Roman";
mso-ansi-language:#0400;
mso-fareast-language:#0400;
mso-bidi-language:#0400;}
</style>
<![endif]-->
<br />
</span><div align="right" class="MsoNormal" style="text-align: right;"><span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><i><span> </span>Fast-food restorani i razni mekdonaldsi u Hercegovini nemaju šanse.
Treba prvo sjesti, pa onda jesti i dugo uživati. Jedan buredžik u jednu ruku,
drugi u drugu, a okom sacovati treći...</i></span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Stomak je sasvim sigurno, centralno mjesto
ljudskog iskušenja naspram života. Duša, mozak i srce, mogu se satima
naguravati i prepirati oko laskave pozicije - glavnog u organizmu, ali kada se
između njih, bijesno progura gladni stomak, bezopasna konkurencija odstupa, i
počinje ozbiljna potraga za hranom. Tek nakon što gospodin Želudac dobije
svoje, Duša može bezbrižno, na jaslama masnoća, vlakana i ugljikohidrata
stvarati predivne retke o apsolutnosti ljubavi ovozemaljske.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Ne bih želio ovim, tu predivnu stvar -
ljubav, gurati u drugi plan, ili, ne daj bože, odbraniti onu prostačku
poslovicu da ljubav na usta ulazi. Ne, naprotiv, ljubav i poštovanje prema
hrani, treba dobiti svoje pravo mjesto, među hiljadama drugih vrsta ljubavi.
Sada se postavlja pitanje koje mjesto - prvo, treće, dvadeseto...?! Nakon dužeg
i napregnutog razmišljanja, došao sam do zaključka da ljubav prema hrani treba
staviti kao preambulu nekog spiska o svim ljubavima ovog svijeta. Jer hrana je
i potreba i ljubav i simbol u krajnjoj liniji, po kojima je moguće raspoznavati
čak i nacije. Zamislite da u nekom kvizu trebate pogoditi o kojem je narodu
riječ, i prvo vam puste himnu (koju prvi put čujete), a nakon toga pokažu npr.
- tortilju. “Meksiko”, uzviknućete, i naravno da je puno više onih koji
prepoznaju kako izgleda tortilja, nego kako se pjeva meksička himna. Zbog hrane
su vijekovima vođene prepirke i ratovi, u moderno doba organizovane čak i
burze, a i mojom ulicom, već godinama, svakodnevno prolaze stariji sugrađani,
primjerno natovareni kesama, cekerima i fišecima, koji često mrmljaju sebi u
bradu - “Sve ti se, boga mi, vrti oko guzice!” I ja im vjerujem.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Zbog svega ovoga, već danima hodam ozbiljan
po kući, iako sam, u stvari pozvan, da napišem jednostavnu prezentaciju
karakterističnih jela Hercegovine. Hercegovina je, politički rečeno - autonomna
gurmanska pokrajina, i to treba dokazati i odbraniti, da bi narod koji tu živi,
imao pravo sebe zvati - Hercegovcima! Što se tiče samog “dokazivanja”,
situacija je veoma delikatna, jer tu su susjedna Bosna i Dalmacija, a svako
misli da - “Njegova mama kuha najbolje”! Stoga ću, odmah na početku,
argumentovano objasniti, zašto “Hercegovačka mama kuha najbolje”. Ova, dakle
“gurmanska pokrajina”, geografski leži dovoljno južno, da bi izbjegla teška i
masna opterećenja bucmastih “sjevernih mama”, ali opet, nalazi se dovoljno
sjeverno, od prelaganog ambijenta nasušene ribe i kuhane blitve, koji vlada
morem. Tako smo dobili lepršave pirjane! To je osnovica i strateška baza ovdašnje
ishrane. Pirjani su nastali zbog velikog priliva svježeg povrća, ali i zbog
izvjesne nervoze kuharica, koje su često pitale svoje muževe i sinove: “Hoćeš
da ti spirjanim nešto”?!</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Mnoge naše turističke izbjeglice
posljednjih su godina upoznale silne internacionalne restorane po svijetu, i
uvijek je isto iznenađenje bilo, kada bi, u Španskom restoranu, naručili
specijalitet kuće. Na stol bi dolepršao poznati pirjan iz Hercegovine!</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Razmatranje - otkud on kod Španaca, ili
otkud on kod nas, odvuklo bi nas daleko od teme. Međutim, neoboriva je činjenica,
da su španske trupe mirovnih snaga, smještene upravo u Hercegovini, pa sad neka
neko kaže da to nije zbog pirjana. Pirjan ima nekoliko rođaka, a najpoznatiji
je bailma, jelo od patlidžana (uzduž rasječen na “četvero”), izdinstanog na
tihoj vatri, uz dosta paradajza (hercegovački - kavade), i bijelog luka
(hercegovački - saransaka). Za razumijevanje delikatnog okusa bailme, preporučuje
se najprije sedmična kura konzumiranja isključivo pirjana. Kao što se, za npr.
pizzu, boršč, ragu i sl., vežu legende, tako je to i sa pirjanom.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Dok ti jedeš, posmatra te nena, koja obično,
tom prilikom kaže: “Ko se ovoga najede, može slobodno skočiti u Neretvu, neće
potonuti”. Ima tu i skrivene istine, jer se u Neretvi obično utapaju gosti sa
strane (mostarski - kandidati), koji svoj stomak opterete pretežno teškim
jelima.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Za kontinentalnu sarmu, Hercegovina ima
svoju verziju - japrak. On je tako poštovan, da su čak i neki ugledni građani
Mostara, ponijeli nadimak - Japrak! Sastav je sličan kao kod sarme, ali je
ovojnica neprikosnovena. Tu se ne radi o običnom, bijelom kupusu, nego o
plemenitoj raštiki, kupusu zelenog lista i južnog podneblja. Poštovani japrak
se po pravilu mota u manje komade, koji kasnije predstavljaju isključivo jedan
zalogaj. Japrak nema rođaka, nego izvanrednu sestru zvanu jalan sarma ili sarma
u lozi! Ovo djevičansko jelo zna biti opasno, jer prosječan i naivni konzument,
vrlo lako izgubi kontrolu i predstavu o tome kada stati. Moga prijatelja Ćiška,
koji sada živ i zdrav radi u gradu <i>Lorenswilu</i><i>, USA</i>,
morali smo satima vodati u krug, po prelijepoj avliji komšinice Šemse, a sve
zbog njene neodoljive “loze”.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Originalno pakovanje dobija se iz vinove
loze, čiju sortu i kvalitet istinski prepoznaju samo ostarjeli gradski tersovi,
pa se tako tajna teško saznaje. Originalna unutrašnjost nastaje iz niza obreda
i procesa, sa dva elementa koja smijem odati - riža i nana. Neprocjenjivo
korisno i “multikulturno” jelo, pogodno za doručak, ručak, večeru i mezu!
Nevjerovatno.</span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><div style="text-align: justify;"><span> </span>Što se tiče
buredžika, mnogi će se u Hercegovini odmah pobuniti, ako se kaže da je to -
samo burek preliven jogurtom. Ne radi se ni o bureku (jer nema luka i krompira
u njemu), niti se radi o jogurtu, nego o smjesi kiselog mlijeka, jogurta i
bijelog luka. Prosječna pita predstavlja u<span>
</span>Hercegovini običan ručak, a buredžici su tzv. - musafirsko jelo, tj. -
samo za uvažene goste. Ako malo razmislite, ovom je formulom unaprijed obezbijeđen
svaki ljubazni doček, jer ako se domaćin i ne raduje gostima, raduje se sigurno
- buredžicima. Jedini je problem što čovjek psihološki povezuje ova dva
subjekta, pa kada kasnije sretnete toga vašeg gosta ne znam kako da je čist i
okupan, u nosu vam zamirišu njegovi buredžici! Među uskim krugovima meraklija,
postoji i precizno utvrđeni bonton, po kojem se izjeda tepsija buredžika. Dakle
ni u kom slučaju se ne služiti nožem i viljuškom, nego strogo rukama. Pri tome,
desnu ruku držiš prinesenu ustima, i žvačeš buredžik, u lijevu ruku si već uzeo
drugi, a desnim okom si zapikao treći komad, koji još uvijek leži u tepsiji.
Potom slijedi brza izmjena - desna ruka uzima buredžik iz lijeve, lijeva uzima
zapikani buredžik, a desno oko zacrtava novi. Izvanredno, efikasno, i po
bontonu, naravno! Doduše, i buredžici imaju svoga rođaka - juvalake na kiselo,
ali su oni, zbog iznimne popularnosti musafirskog jela, potpuno u sjeni.
Juvalake ćete pripraviti, ako grudvice kuhanog mljevenog mesa upržite, a potom
polijete sličnim sosom kao i kod buredžika. Ali, ovo jelo lagano odumire, i može
se čuti još samo u čaršijskom žargonu, kada neko sjedi u kafani, i pri tome
komplikuje, jer nije siguran šta bi jeo: “Šta bi to ti, juvalake na kiselo”?!
Kada na sve ove opisane božanske nafaize dodamo profesionalan i hladan odnos
prema sjevernim i južnim uticajima, po principu - “Mogu a i ne moram”, prostom
deduktivnom metodom je izvučeno da - “Naša mama kuha najbolje”.</div></span></div><div style="text-align: justify;"><br /></div>
MosHerhttp://www.blogger.com/profile/08448669469961179191noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-2055277276931331279.post-64735810989218721202015-03-01T16:41:00.006-06:002024-01-22T17:16:44.215-06:00Blogger.ba ipak nastavlja svoj rad, novi vlasnik Pepper communications<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhY7KCopXeHqQDo-Uait1GdREJTfUHPpdgoUu-RmLnT43T03h5cep6sTbWbarCJ86oWaFphkKnzePBBwm1SV8I4A_xOELGMYpPZGGFX-JUV7FdBUWippYUx_29RVqy3d7aJ5HlqfL5d95BLmt8Z98Ilc91tQbMtRqFP-OAGk1RwQ1e4uAu_SKABD1Q0PTm5/s200/17058509515252859380263578407956.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="110" data-original-width="200" height="110" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhY7KCopXeHqQDo-Uait1GdREJTfUHPpdgoUu-RmLnT43T03h5cep6sTbWbarCJ86oWaFphkKnzePBBwm1SV8I4A_xOELGMYpPZGGFX-JUV7FdBUWippYUx_29RVqy3d7aJ5HlqfL5d95BLmt8Z98Ilc91tQbMtRqFP-OAGk1RwQ1e4uAu_SKABD1Q0PTm5/s1600/17058509515252859380263578407956.jpg" width="200" /></a><!--[if gte mso 9]><xml>
<w:WordDocument>
<w:View>Normal</w:View>
<w:Zoom>0</w:Zoom>
<w:PunctuationKerning/>
<w:ValidateAgainstSchemas/>
<w:SaveIfXMLInvalid>false</w:SaveIfXMLInvalid>
<w:IgnoreMixedContent>false</w:IgnoreMixedContent>
<w:AlwaysShowPlaceholderText>false</w:AlwaysShowPlaceholderText>
<w:Compatibility>
<w:BreakWrappedTables/>
<w:SnapToGridInCell/>
<w:WrapTextWithPunct/>
<w:UseAsianBreakRules/>
<w:DontGrowAutofit/>
</w:Compatibility>
<w:BrowserLevel>MicrosoftInternetExplorer4</w:BrowserLevel>
</w:WordDocument>
</xml><![endif]--><span style="font-family: times; font-size: large;"><span style="text-align: justify;"> </span><span style="text-align: justify;">Iako je početkom januara najavljeno njegovo gašenje, najpopularniji bh. blog servis Blogger.ba ipak će nastaviti svoj rad. Zahvaljujući interesovanju poznate novosadske blogerice Dragane Đermanović, njena kompanija Pepper communications akvizirala je Blogger.ba.</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Blogger.ba je prvi i najveći
bosanskohercegovački blog servis, koji je pokrenut u novembru 2004. godine.
Svojevremeno je bio jedan od najposjećenijih bosanskohercegovačkih web sajtova,
a najavljeni prestanak rada 1. marta ipak se neće desiti.</span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;">
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>"Ovo za mene nije akvizicija ili
kupovina, već prilika da unaprijedim blogosferu. Mnogi bi takvu priliku odbili
i da im plate, ja sam platila da bih je dobila. Za mene je ovo veliki lični i
profesionalni poduhvat. Blogosfera je zapuštena, blogeri su mnogo manje
povezani nego 2009. ili 2010. godine, a njihov doprinos razvoju javnog dijaloga
možda nikad nije bio potrebniji društvu", kazala je Dragana.</span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;">
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Ona najprije želi pomoći bh. blogerima da
iskoriste potencijal koji imaju.</span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;">
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>"Meni je blog donio mnogo.
Zahvaljujući blogu posjetila sam brojne konferencije, dobila mnoge poslovne
ponude, povezala se sa hiljadama ljudi u regionu i svijetu i što je najlepše -
pišući sam učila. Željela bih pomoći blogerkama i blogerima da slično iskoriste
potencijal koji imaju. Do blogova sam veoma sentimentalna i u razvoj platforme
Blogger.ba ću sa svojim timom uložiti mnogo znanja, resursa i sigurno mnogo
sebe", tvrdi srbijanska poduzetnica.</span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;">
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;">
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><b><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Planovi i daljnji razvoj Blogger.ba</span></b></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;">
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Iskustvo blogerki i blogera će biti bitno
poboljšano, kako u smislu unosa i kreiranja postova, tako i u dijelu čuvanja i
unosa multimedijalnih sadržaja i povezivanja sa društvenim mrežama (takozvani
"social share"). U pripremi je i kompletno novi set blog tema, uz
mogućnost jednostavne izmjene i prilagođavanja blog tema potrebama svakog
pojedinačnog blogera. Blogeri će postati apsolutni vlasnici svog blog prostora!
Reklame oglašivačkih mreža pojavljivat će se samo ako to bloger želi, ako to
lično omogući oglašivačkim mrežama, zadržavajući za sebe cjelokupnu zaradu koju
svojim blogom ostvari. Sve pobrojane izmjene bit će postavljene na novoj
serverskoj infrastrukturi, pa će blogovanje biti brže, efikasnije i čitaocima
blogova pružit će više zadovoljstva. Ove su izmjene planirane već u prvim
mjesecima preuzimanja projekta <a href="http://www.blogger.ba/" target="_blank">Blogger.ba</a>.</span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;">
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Dragana poručuje da će se raditi i na
dodatnom povezivanju blogera i blogerki, povećanju vidljivosti i posjeta
blogovima, a pripremaju i brojna druga prijatna iznenađenja, kao što su pozivi
za konferencije i putovanja, zarada od blogovanja preko BeeShaper servisa,
dodatna edukacija i brojne druge mogućnosti.</span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;">
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;">
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><b><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Poruka Dragane Đermanović blogerima i blogerkama</span></b></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;">
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Ja sam Dragana Đermanović, blogerka sam i
aktivna članica internet zajednice. Slična sam mnogima od vas, u nečemu slabija
u nečemu uspješnija. Imam ozbiljne namjere i mnogo volje da blogger.ba bude
bolje mjesto, a blogerska zajednica u BiH ponovo regionalni blog lider, kako je
bilo do prije nekoliko godina. Nadam se da ćete mi ukazati povjerenje na ovom
startu koji je za mene veoma zahtjevan u svakom smislu. Pišite mi svoje
komentare, pitanja i sugestije na <a href="mailto:dragana.djermanovic@prpepper.com" target="_blank">dragana.djermanovic@prpepper.com</a>, mislim da
imamo mnogo toga reći jedni drugima.</span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;">
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;">
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><b><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>O Dragani Đermanović</span></b></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;">
</span><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEic2KmTXKfFzo7tYte-d7AGR6lyaHBUQD_0ZLg5tfp0VI8zof41FsPVDqIP3aoCEwSi3HRC_i8pIrLhmOe9TkjNmy7-jnJ37fxjhLBWuNI7UXPXjD0-0ylcNe-fOQsmoUFjDwOn0-A9tE0g/s1600/Dragana+Djermanovic.jpg" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEic2KmTXKfFzo7tYte-d7AGR6lyaHBUQD_0ZLg5tfp0VI8zof41FsPVDqIP3aoCEwSi3HRC_i8pIrLhmOe9TkjNmy7-jnJ37fxjhLBWuNI7UXPXjD0-0ylcNe-fOQsmoUFjDwOn0-A9tE0g/s1600/Dragana+Djermanovic.jpg" width="212" /></a></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Dragana Đermanović je blogerka,
strateškinja i predavačica iz oblasti poslovne primjene interneta. Vlasnica je
konsultantske firme Pepper communications, direktorica kompanije Bee Premium
Group i suosnivačica BeeShaper startapa. Dragana je bila i počasna članica
žirija za dodjelu prestižnih Social Media Awards u ime Evropske asocijacije za
odnose s javnošću i istraživanje (EUPRERA) i Euroblog asocijacije. Članica je
žirija za dodjelu ICT nagrada za Evropu u Luksemburgu, kao i počasna
ambasadorka WebIT savjeta internet praktičara Jugoistočne Evrope. Savjetnica je
za strateško online komuniciranje i istraživačica u oblasti primjene internet
komunikacijskih platformi u korporativnom komuniciranju. Magistrirala je na
Fakultetu tehničkih nauka u Novom Sadu, na odsjeku za Industrijsko inženjerstvo
i menadžment.</span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;">
</span><div class="MsoNormal">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;">
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><span> </span>Ovo sve iznad, što ste upravo pročitali,
objavljeno je na Klix.ba </span><span>24. februara 2015. godine. Kao što je većini poznato,
u januaru 2015. godine, objavljeno je da se prvi bh. blogerski servis
Blogger.ba zatvara i u potpunosti prestaje sa radom od 01. marta 2015. godine,
pa sam tada, kao i mnogi drugi blogeri ovog servisa, odlučio napraviti nove blogove
na nekom drugom blogerskom servisu i prebaciti sve sa mojih prvih blogova na te
novonastale i na tim novim nastaviti svoj blogerski rad. Takođe, većini je isto
poznato da sam sve to već uradio.</span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;">
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Ono što,
možda, većini nije poznato je to da svoje prve blogove, koji su na Blogger.ba,
nisam nikada ugasio, ni zatvorio, nego sam ih ostavio da se automatski ugase i
zatvore sa cijelim Blogger.ba servisom. Pošto se to, eto, ipak nije i neće
dogoditi odlučio sam da aktivno zadržim i nove i prve, tj. moje originalne
blogove, tako da ćete od sada imati priliku da pratite „By MosHer“ blog putem
Blogger.ba, kao i putem blogspot.com, a isto tako i blog „Iz istorije Mostara i
Hercegovine“ putem oba ova već spomenuta blogerska servisa, jer ću svaki tekst
koji objavim na jednom, kopirati i na drugi istoimeni blog, pa tako možete
izabrati da čitate putem onog bloga čiji izgled Vam više odgovara za čitanje.</span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;">
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large; mso-ansi-language: #141A;"><span><span> </span>Da napomenem
na kojim adresama možete pronaći sve moje blogove:</span><br style="mso-special-character: line-break;" />
<br style="mso-special-character: line-break;" />
</span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large; mso-ansi-language: #141A;"><span style="mso-tab-count: 1;"> </span><b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Blog „By MosHer“:</b><span style="mso-spacerun: yes;"> <a href="http://bymosher.blogger.ba/" target="_blank">http://bymosher.blogger.ba/</a></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large; mso-ansi-language: #141A;"><span style="mso-tab-count: 5;"> </span>i</span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large; mso-ansi-language: #141A;"><span style="mso-tab-count: 4;"> </span><a href="http://bymosher.blogspot.com/" target="_blank">http://bymosher.blogspot.com/</a></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large; mso-ansi-language: #141A;"><span style="mso-tab-count: 1;"> </span><b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Blog „Iz istorije Mostara i Hercegovine“:</b><span style="mso-spacerun: yes;"> </span><a href="http://mosher.blogger.ba/" target="_blank">http://mosher.blogger.ba/</a></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large; mso-ansi-language: #141A;"><span style="mso-tab-count: 7;"> </span><span style="mso-tab-count: 1;"> </span>i</span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span style="mso-ansi-language: #141A;"><span style="mso-tab-count: 7;"> </span><a href="http://mosheristorija.blogspot.com/" target="_blank">http://mosheristorija.blogspot.com/</a></span><span style="mso-ansi-language: #141A;"></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Nadam se da
ćete i dalje nastaviti rado posjećivati i čitati Vaše omiljene blogove, a ja ću
se truditi da ih, koliko mogu, redovnije obnavljam novim tekstovima!</span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;">
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Hvala Vam!</span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span>
<i><span> </span></i></span><br />
<span><i><span> Ensvid Hadžajlić - MosHer</span></i></span></span></div><div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on"><span style="font-family: times; font-size: large;"><span><i><span><br /></span></i></span></span></div><div dir="ltr" style="text-align: justify;" trbidi="on"><span style="font-family: times; font-size: large;"><span><i><span style="color: red;"><b><span> *POSEBNA NAPOMENA: Naknadno je novi vlasnik Blogger.ba servisa odlučio uvesti nove tehničke promjene ovog blogerskog servisa koje su praktično ukinule arhivu linkova svakog posta na svakom blogu, tako da sada ako želite vidjeti šta sve sadrži bilo koji blog, ili pročitati neki posebni tekst, morate listati po cijelom blogu od najnovije do najstarije stranice bloga, od najnovijeg do najstarijeg posta na tom blogu (npr. na mojim blogovima ovdje na blogspot.com, ako ih pregledate u web-verziji, sa desne strane imate listu linkova za svaki moj post, svaki tekst ili priču, od najstarijeg na vrhu liste, do najnovijeg na dnu liste i jednostavno klikom na link možete odmah otvoriti bilo koji post da pročitate, a ta opcija na blogger.ba servisu, nažalost, više ne postoji). Mislim da je na taj način uništena funkcionalnost prvog i jedinog bosanskohercegovačkog blogerskog servisa. Moji blogovi tamo i dalje postoje i mogu se pregledati, ali od kako su uvedene ove, iznad opisane, tehničke promjene ja više ne koristim taj blogerski servis, iz nekog svojevrsnog ličnog protesta protiv odluke novog vlasnika da uvede te loše tehničke promjene!</span><br /></b></span></i></span></span></div><div dir="ltr" style="text-align: justify;" trbidi="on"><span style="font-family: times; font-size: large;"><span><i><span><span><span><span style="color: red;"><b> Ensvid Hadžajlić - MosHer</b></span></span><br /></span></span></i></span></span></div>
MosHerhttp://www.blogger.com/profile/08448669469961179191noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-2055277276931331279.post-21986197214111529032015-02-13T15:58:00.006-06:002024-01-22T15:39:47.639-06:00Zanimljivosti o svemirskim sondama<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on"><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjnZlwSTbIHZfQ5hdggIMk6T5kjoQKATJR3eUhIeYauZpbihyphenhyphen1p0vPcgr2VYTjzXrQtOrSMCt7d7iKxAvQUPlgaYoACnq14dGs5bdD46AQz4AF6JJ5xCWI0Cuql6ga_T0h2VpR3vchRCa0S1lYKGNUuPaLNIcdsTsPR2WyzIGqT7V7U7r3tl3QjySytT0qm/s200/1705850931733537994672071575792.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="133" data-original-width="200" height="133" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjnZlwSTbIHZfQ5hdggIMk6T5kjoQKATJR3eUhIeYauZpbihyphenhyphen1p0vPcgr2VYTjzXrQtOrSMCt7d7iKxAvQUPlgaYoACnq14dGs5bdD46AQz4AF6JJ5xCWI0Cuql6ga_T0h2VpR3vchRCa0S1lYKGNUuPaLNIcdsTsPR2WyzIGqT7V7U7r3tl3QjySytT0qm/s1600/1705850931733537994672071575792.jpg" width="200" /></a></div><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> <i style="mso-bidi-font-style: normal;"><span style="mso-tab-count: 1;"> <span> </span></span><span><span>*NAPOMENA: Izvor
informacija za tekst koji slijedi je korišten sa CosmosUp (</span></span></i><span><span><a href="http://cosmosup.com/" target="_blank">http://cosmosup.com</a>)</span></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><span>
</span></span><br />
</span><div align="right" class="MsoNormal" style="text-align: right;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"> <i>Ensvid Hadžajlić -
MosHer</i><i></i></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><span>
</span></span><br />
</span><div class="MsoNormal">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><span>
</span></span><br />
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span class="hps"> Svemirske</span> <span class="hps">sonde</span>
<span class="hps">su napravljene</span> <span class="hps">za obavljanje</span>
naučnih <span class="hps">eksperimenata.</span> <span class="hps">Nema</span> <span class="hps">ljudi</span> <span class="hps">na njima, tj. bespilotne su letilice.</span>
<span class="hps">Svemirske</span> <span class="hps">sonde</span> <span class="hps">su
pomogle</span> <span class="hps">naučnicima</span> da <span class="hps">dobiju
informacije o</span> <span class="hps">našem Sunčevom sistemu</span>. <span class="hps">Većina</span> <span class="hps">sondi</span> <span class="hps">nisu
dizajnirane</span> <span class="hps">da se vrate</span> <span class="hps">na Zemlju</span>.
<span class="hps">Neke</span> <span class="hps">su sletile na druge planete</span>!
<span class="hps">Druge su</span> <span class="hps">letile</span> <span class="hps">pored</span>
<span class="hps">planeta i</span> fotografisale ih <span class="hps">za naučnike</span>
<span class="hps">da vide</span>. <span class="hps">Postoje čak i</span> svemirske <span class="hps">sonde</span> <span class="hps">koje orbitiraju</span> <span class="hps">oko
drugih</span> <span class="hps">planeta i</span> pro<span class="hps">učavaju</span>
<span class="hps">ih</span> <span class="hps">dugo vremena</span>. Slijedi <span class="hps">25</span> <span class="hps">zanimljivih činjenica</span> <span class="hps">o svemirskim</span> <span class="hps">sondama</span>.</span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"> 1.
Sovjetska sonda Luna 15 srušila se na površinu Mjeseca sat prije nego što su ga
napustili Buzz Aldrin i Neil Armstrong.</span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"> 2.
1991. godine Spacewatch sonda otkrila je tijelo od vještačkog materijala u
blizini Zemlje, koje se sada u NASA-inoj astrofizičkoj bazi podataka vodi kao
moguća vanzemaljska sonda. Njena orbita dovest će je na Zemlju 2016. godine.</span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"> 3.
Od 1975. do 1982. godine Rusija je imala šest sonda koje su sletile na površinu
Venere, preživjele temperaturu od 457 °C i uspješno napravile snimke.</span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"> 4.
Sonda Mariner 1, koja je trebala stići u orbitu Venere, doživjela je neuspjeh
zbog toga što je u jednoj liniji koda nedostajala crtica, što je najskuplja
tipografska greška u istoriji.</span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"> 5.
Sonda Gravity B ima najsavršeniji sferni oblik ikad napravljen od strane
čovjeka; dio je skoro savršeno konstruisanog žiroskopa.</span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"> 6.
Svemirska sonda Galileo namjerno je udarila u površinu Jupitera na kraju svog
operativnog vijeka, kako bi izbjegla kontaminaciju Jupiterovih mjeseca bakterijama.</span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"> 7.
Helios 1 i 2 najbrže su letilice koje je čovjek napravio. One su postigle
brzinu od 252 000 km/h (70 000 m/s) i, iako više nisu funkcionalne, još uvijek
orbitiraju oko Sunca.</span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"> 8.
19. avgusta 1960. godine Rusi su lansirali Korabl-Sputnik 2 u orbitu s dva psa,
40 miševa, 2 štakora i raznim vrstama biljaka. To je bila prva svemirska letilica
koja je poslala životinje u orbitu i uspješno ih vratila nazad na Zemlju.</span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"> 9.
Prva letilica koja je mogla uspješno sletiti na drugu planetu i poslati nazad podatke
bila je sovjetska Venera 7 1970. godine. Poslije slijetanja na Veneru, letilica
je nazad slala podatke samo 23 minute, vjerovatno zbog toga što se spustila na
tamnu stranu planete.</span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"> 10.
Slijetanja sovjetskih misija Venera otkrila su da je površina Venere uglavnom
bazaltna, što se temelji na geohemijskim mjerenjima i morfologiji vulkanskih
tokova.</span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"> 11.
Letilica Juno, koja ide prema Jupiteru, nosi tri lego figurice koje
predstavljaju Galilea, rimskog boga Jupitera i njegovu ženu Junonu.</span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"> 12.
Svemirom već skoro 13 godina pluta letilica s motorom na jonski pogon, Deep
Space 1 (DS1).</span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"> 13.
Kad je letilica Cassini poslala sondu na Saturnov mjesec, Evropska svemirska
agencija zaboravila je upaliti prijemnik pa je izgubljeno pola snimka.</span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"> 14.
Cassini sonda može pratiti sve objekte u Saturnovom sistemu, pa čak i pratiti
određenu tačku na određenom objektu.</span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"> 15.
Letilica New Horizons, koja treba stići na Pluton 2015. godine, nosi četvrtinu
dolara države Floride za simbolično plaćanje puta u carstvo mrtvih mitološkom
skelaru Charonu, čije ime nosi i najveći Plutonov mjesec.</span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"> 16.
Prema Cassinijevim podacima iz 2008. godine, Saturnov mjesec Titan ima sto puta
više rezervi nafte i ugljenvodonika od Zemlje. „To je divovska fabrika
organskih hemikalija”, rekao je Ralph Lorenz, voditelj relevantnog istraživanja.</span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"> 17.
Kad New Horizons dosegne Pluton, slat će podatke brzinom od samo 1 kbit/s.</span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"> 18.
New Horizons prešao je orbitu Mjeseca za samo 9 sati poslije uzlijetanja, za šta
su astronautima Apolla trebala 3 dana.</span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"> 19.
Početkom 2015. godine bespilotna letilica Dawn trebala bi stići na Ceres,
patuljastu planetu i najveći objekat u asteroidnom pojasu našeg Sunčevog sistema.</span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"> 20.
Voyager 1 lansiran je poslije Voyagera 2, ali je išao brže i na kraju ga
prestigao.</span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"> 21.
Carl Sagan želio je uključiti pjesmu Beatlesa “Here Comes the Sun” na Zlatnu
snimku koja je poslana u svemir letilicom Voyager. Beatlesi su se složili, ali
njihov izdavač EMI je odbio.</span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"> 22.
Za međusobnu komunikaciju NASA-e i Voyagera potrebno je oko 32 sata, s rasponom
frekvencija za prenos signala od 115,2 kbit/s.</span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> 23.
Inženjeri koji su dizajnirali Voyager isplanirali su misiju tako da izbjegne
svemirske susrete tokom Božića i Dana zahvalnosti.</span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"> 24.
Predviđeno je da Zlatna snimka (koja sadrži pozdrave, zvukove i muziku sa
Zemlje) pričvršćena na sonde Voyager 1 i 2 ostane netaknuta milijardu godina.</span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><div style="text-align: justify;"> 25.
1999. godine Mars Climate Orbiter raspao se pri ulasku u gornji sloj atmosfere
Marsa. To se dogodilo jer je jedan tim koristio imperijalni sistem jedinica, a
drugi metrički. Rezultat je bio uništen orbiter i šteta od nekoliko stotina
miliona dolara.</div></span></div>
MosHerhttp://www.blogger.com/profile/08448669469961179191noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-2055277276931331279.post-16583094908623720712015-02-08T13:19:00.005-06:002024-01-22T15:32:20.169-06:00Povodom nedavnog verbalnog napada na Šteficu Galić i Amera Bahtijara u Mostaru<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgzRwu77oiWX5TxcX1x0ROicnyOsMd5SMEaHbDSfuNp6MmuaNJVFvRd70LoMDtnOd1yZhFoNyHmcVk22VEW1CpzYBElCijmwhuALFAEqh-U45DDjybmDN2chg5iOu3Dl1aNGQ1x_eu9pjQrim1NOr55qSId8MefKWhHUB0n6C_sBC1H35av6T-E-zFDEqWN/s200/17058508792246119329489167796411.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="153" data-original-width="200" height="153" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgzRwu77oiWX5TxcX1x0ROicnyOsMd5SMEaHbDSfuNp6MmuaNJVFvRd70LoMDtnOd1yZhFoNyHmcVk22VEW1CpzYBElCijmwhuALFAEqh-U45DDjybmDN2chg5iOu3Dl1aNGQ1x_eu9pjQrim1NOr55qSId8MefKWhHUB0n6C_sBC1H35av6T-E-zFDEqWN/s1600/17058508792246119329489167796411.jpg" width="200" /></a><h4 class="naslov-posta">
</h4>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span><span style="font-family: times; font-size: large; mso-ansi-language: #141A;"><span style="mso-tab-count: 1;"> </span><span>Svima je već sigurno poznato da su u petak, 02. januara 2015. godine, oko 17 sati, verbalno napadnuti mostarski antifašisti <strong>Štefica Galić</strong> i <strong>Amer Bahtijar</strong>,
glavna urednica i njen kolega urednik portala Tačno.net u mostarskom
tržnom centru Mepas. Vijest o ovom napadu je prvi objavio sarajevski
portal Klix.ba koji je krajem decembra 2014. godine i sam nelegalno
napadnut od strane združenih režimskih policijskih snaga iz oba tzv.
entiteta naše Republike Bosne i Hercegovine. Ta vijest na portalu
Klix.ba je u sljedećem tekstu:</span></span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span><span> </span></span><strong>U mostarskom tržnom centru Mepas danas su verbalno napadnuti urednici portala Tacno.net.</strong></span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal"><div style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"><strong><span><span> </span></span></strong>Glavna urednica <strong>Štefica Galić</strong> i urednik <strong>Amer Bahtijar</strong>
napadnuti su oko 17 sati nakon izlaska iz kino sale u kojoj su gledali
film sa trogodišnjom djevojčicom, unukom glavne urednice. Njima
nepoznati muškarci u 30-im godinama susreli su ih nakon čega su otpočeli
sa vrijeđanjem koje je kasnije preraslo u otvorenu prijetnju.</span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><div style="text-align: justify;"><span> </span>“Mi smo se vraćali iz kina sa trogodišnjom djevojčicom u trenutku kada su nam trojica mladića dobacili ‘jel’ vam krep’o <strong>Tito</strong>?’.
Nakon toga počeli su sa vrijeđanjem govoreći ‘g**na balijska’ i psujući
‘balijsku majku’. Odmah smo obavijestili policiju koji su se ponašali
kao kondukteri jer su mladići nastavili sa vrijeđanjem i prijetnjama u
njihovom prisustvu. Naime, oni su rekli da ćemo zbog toga što pišemo
završiti kao <strong>Slavo Kukić</strong>, profesor koji je nedavno pretučen u Mostaru”, rekao je za Klix.ba <strong>Amer Bahtijar</strong> koji je dodao da je njegova kolegica <strong>Galić</strong> izuzetno potresena.</div><span><div style="text-align: justify;"><span> </span>“Prijetnje i napadi su bukvalno svakodnevni, ali mi ćemo nastaviti da radimo kao što smo radili i do sada”, zaključio je <strong>Bahtijar</strong>.</div>
<span><div style="text-align: justify;"><span> </span>Za Klix.ba je iz MUP-a
Hercegovačko-neretvanskog kantona potvrđeno da je u Mepasu došlo do
incidenta te da su službenici MUP-a izašli na teren gdje su sakupili
potrebne informacije. U ovom slučaju niko nije priveden, potvrđeno je za
Klix.ba.</div></span><div style="text-align: justify;"><span> </span>Nezvanično saznajemo da je jedan od napadača <strong>Josip Čuljak</strong>.</div>
</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Nedugo poslije ove vijesti, u večernjim satima istog dana, oglasio se i portal Tačno.net i sljedećim tekstom, koji je napisao <strong>Amer Tikveša</strong>, je potvrđena vijest koju je ranije objavio portal Klix.ba:</span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>“Završit ćete kao <strong>Slavo Kukić</strong>” - bila je to zadnja prijetnja koja je danas u popodnevnim satima u Kala baru u tržnom centru Mepas u Mostaru upućena <strong>Štefici Galić</strong> i <strong>Ameru Bahtijaru</strong>,
urednici i novinaru portala Tačno.net. Prije toga ispaljen je cijeli
rafal šovinističkih uvreda koje ne zaslužuju ništa drugo nego smrtni
prezir ( ‘jel’ vam krep’o <strong>Tito</strong>?’,
‘g**na balijska’ i psujući ‘balijsku majku’…). Incident su napravila
trojica muškaraca koji vjerovatno neće nikad biti sankcionirani, ako
ikad budu i identifikovani.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Mostar
je grad blagonaklon prema šovinistima. Policija, kao i vlast generalno,
bili bi sretniji da u tom gradu nema žrtava torture, makar i po cijenu
njihovog ubistva, više nego da nema napadača. Iliti, bili bi sretniji
da nema antifašista više nego da nema fašista koji su pouzdano biračko
tijelo vladajućih struktura u tom gradu. Biti transparentan u
antifašizmu, znači biti u životnoj opasnosti.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Prije se može desiti da <strong>Štefica</strong> i <strong>Amer</strong> završe kao <strong>Slavo Kukić</strong>, nego što će oni koji su im prijetili biti
identifikovani i kažnjeni. Nije ovo, naravno, jedini slučaj šovinizma u
akciji koji će ostati nesankcionisan. To nas dovodi do zaključka da
šovinsti nisu ništa drugo nego produžena ruka vlasti koja služi
discipliniranju nepodobnih na način utjerivanja straha, a ako to ne bude
djelotvorno, onda i likvidacije.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>S druge strane, za napadnute to može biti samo kompliment i opravdano se takve može smatrati prijetnjom šovinizmu.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Međutim,
ono što se nameće kao glavno pitanje je koga smatrati odgovornim ako se
fizički napad na novinare portala Tačno.net desi? Napadače ili one koji
ih štite? Ovo je, naravno, retoričko pitanje. Odgovornost onih koji
napadače štite, podrazumijeva borbu protiv njih. Borba protiv vlasti ne
može ići po zakonu, zato jer je zakon u rukama vlasti i bit će
upotrebljen protiv žrtve.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Da
li vlast zna u šta se upušta nesankcionisanjem šovinizma u svojim
sredinama, pitanje je sad. Ako ne zna, krajnje je vrijeme da nauči. Ako
zna, krajnje je vrijeme za njeno rušenje, svim sredstvima.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span><span>Sljedećeg
dana, u subotu, 03. januara 2015. godine, oglasio se i Upravni odbor
Udruženja/udruge BH novinari sa sljedećim saopštenjem za javnost:</span></span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span><span> </span></span>Upravni
odbor Udruženja/udruge BH novinari i Linija za pomoć novinarima
izražavaju zabrinutost zbog verbalnog napada i vrijeđanja <strong>Štefice Galić</strong>, glavne urednice i <strong>Amera Bahtijara</strong>, urednika portala Tačno.net, koji se desio u Mostaru u petak 2. januara. Urednici <strong>Galić</strong> i <strong>Bahtijar</strong>
su napadnuti nakon izlaska iz kino sale, kada su ih presrela dvojica
muškarca u 30-im godinama, počeli ih vrijeđati i prijetiti kako će “zbog
pisanja završiti kao profesor <strong>Slavo Kukić</strong>”, pretučen u Mostaru krajem juna 2014.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Verbalni napad na <strong>Šteficu Galić</strong> i <strong>Amera Bahtijara</strong>
predstavlja nedopustiv akt nasilja nad ovo dvoje novinara, koje
neprekidno traje od 2012. godine i ciljano se ponavlja sa namjerom
zastrašivanja i prestanka rada portala Tačno.net, poznatog po
antifašizmu, promoviranju društva tolerancije i visokih demokratskih
vrijednosti.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Ovaj napad je istovremeno i prijetnja ličnoj sigurnosti <strong>Štefice Galić</strong> i <strong>Amera Bahtijara</strong>,
zbog čega BH novinari zahtjevaju od MUP-a Hercegovačko-neretvanskog
kantona njihovu posebnu zaštitu, kao i hitnu istragu i produzimanje
pravnih radnji koje će dovesti do kažnjavanja počinitelja.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Hitna
istraga i javno objavljivanje identiteta napadača neophodni su i zbog
činjenice da su se u javnosti već pojavile informacije o napadačima.
Jedan od njih je, pretpostavlja se, <strong>Antonio Vrljić</strong>, uposlenik Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), a drugi <strong>Josip Čuljak</strong>, sudionik demonstracija u Ljubuškom iz 2012. godine, koje su rezultirale prijetnjama smrću i fizičkim napadom na <strong>Šteficu Galić</strong>, te njenim kasnijim preseljenjem u Mostar.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Ukoliko
se informacije o identitetu napadača pokažu tačnim, bh. policijske
strukture i nadležna ministarstva moraće javno odgovoriti zašto se
njihovi uposlenici pojavljuju među napadačima na novinare, te kakve su
mjere poduzeli da se brutalno nasilje nad urednicom <strong>Galić</strong> preduprijedi i omogući joj se normalan i siguran život.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Podsjećamo,
advokatski tim Linije za pomoć novinarima trenutno vodi 5 sudskih
postupaka u vezi sa klevetničkim sadržajima i širenjem govora mržnje
prema <strong>Štefici Galić</strong>,
koji su uslijedili nakon prikazivanja filma “Neđo od Ljubuškog” u ljeto
2012. godine. Također, zbog fizičkog nasilja nad urednicom portala
Tačno.net. Sud u Širokom Brijegu je 2014. godine pravomoćno kaznio <strong>Veru Dedić</strong> iz Ljubuškog sa 3 mjeseca zatvora uvjetno i 600 KM novčane kazne.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>BH
novinari i Linija za pomoć novinarima će, ukoliko domaće policijske
snage ne otkriju vinovnike posljednjeg napada na urednike portala
Tačno.net i ne provedu ostale zakonske mjere njihove zaštite,
zahtijevati smjenu čelnih ljudi policije HNK, te zatražiti posebnu
zaštitu <strong>Štefice Galić</strong> i <strong>Amera Bahtijara</strong> od strane međunarodnih organizacija nadležnih za zaštitu slobode izražavanja i sigurnost novinara.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"><span style="text-align: left;"> </span><span style="text-align: left;">Kasnije, u toku istog dana, u subotu 03. januara 2015. godine, oglasio se ponovo portal Klix.ba sa sljedećim tekstom:</span></span></div><div class="MsoNormal"><span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span><div style="text-align: justify;"><span><span> </span></span><strong>Urednici portala Tačno.net Štefica Galić i Amer Bahtijar koji su
verbalno napadnuti jučer u mostarskom Mepasu još uvijek nemaju
zvaničnih informacija o tome ko su tri osobe koje su ih napale.</strong></div>
</span></span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal"><div style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"><span><span> </span></span><strong>Bahtijar</strong> kaže da su sve informacije koje su dobili o napadačima nezvanične i od građana.</span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><div style="text-align: justify;"><span> </span>“Ništa još uvijek nema
od policije konkretno kada je u pitanju istraga o napadačima. Zvao sam
nekih pet puta da pitam. Sinoć kad smo razgovarali s policijom i jasno
pitali hoćemo li proći kao <strong>Slavo Kukić</strong>,
rečeno nam je ‘kako vam bude suđeno’. Također, sinoć kada sam bio u
Policijskoj upravi jedan od komandira mi je rekao da u CIPS-ovoj bazi
nema ovih imena ljudi koji su nas napali, da bi nakon što sam im rekao
da ćemo ih tužiti, došao drugi policijski službenik i kazao da ta imena
postoje u CIPS-u”, kaže <strong>Bahtijar</strong>.</div><span><div style="text-align: justify;"><span> </span>Nezvanično, policija je izuzela snimak sa sigurnosnih kamera u Mepasu, kako bi vidjeli ko je napao <strong>Galić</strong> i <strong>Bahtijara</strong>.</div>
<span><div style="text-align: justify;"><span> </span>Prema riječima urednika Tačno.net, tri osobe su im prišle i zaprijetile im da će “završiti kao <strong>Slavo Kukić</strong>”, odnosno da će biti pretučeni, kao što je to bio i profesor <strong>Kukić</strong> ljetos. Prema nezvaničnim informacijama, dvojica napadača su <strong>Josip Čuljak</strong> i <strong>Antonio Vrljić</strong>, a za trećeg nije poznato ko je.</div></span><div style="text-align: justify;"><span> </span>Budući da je urednicima Tačno.net prvobitno rečeno da je <strong>Vrljić</strong>
uposlenik SIPA-e, oni su poslali i dopis toj agenciji u vezi s cijelim
slučajem, ali još nisu dobili odgovor. Međutim, u međuvremenu se
pojavila informacija da je <strong>Vrljić</strong> zapravo zaposlenik Agencije za školovanje i stručno usavršavanje kadrova pri Ministarstvu sigurnosti BiH.</div>
</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Poslije
svega ovoga, napokon, u večernjim satima u subotu 03. januara 2015.
godine, zvanično se oglasila i SIPA saopštenjem za javnost, a portal
Klix.ba je prenio to saopštenje kroz sljedeći tekst:</span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span><strong>Nakon
prvobitnih informacija da je Antonio Vrljić, koji je prema riječima
urednika portala Tačno.net, jedan od napadača na njih jučer u mostarskom
Mepasu, zaposlenik Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA),
oglasila se i ova institucija.</strong></span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal"><div style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"><span><span> </span></span>Oni u saopštenju za javnost navode kako <strong>Vrljić</strong> nije njihov zaposlenik.</span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><div style="text-align: justify;"><span> </span>“U vezi sa napadom na glavnu urednicu portala Tačno.net <strong>Šteficu Galić</strong> i urednika <strong>Amera Bahtijara</strong>, koji se desio u petak u Mostaru i reakcijom udruženja BH novinara, te pojedinih objava da je jedan od napadača izvjesni <strong>Antonio Vrljić</strong>, uposlenik SIPA-e, radi objektivnog i istinitog informiranja javnosti obavještavamo vas da osoba <strong>Antonio Vrljić</strong> nije zaposlena u Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA)”, navodi se u saopštenju.</div><span><div style="text-align: justify;"><span> </span>Državna agencija za
istrage i zaštitu najoštrije osuđuje napade na novinare i svako gušenje
slobode izvještavanja i slobode medija u Bosni i Hercegovini, dodaju u
SIPA-i.</div>
<span><div style="text-align: justify;"><span> </span><strong>Bahtijar</strong> je ranije danas za Klix.ba kazao kako je došao do saznanja da <strong>Vrljić</strong> ipak nije zaposlenik SIPA-e, već Agencije za školovanje i stručno usavršavanje kadrova pri Ministarstvu sigurnosti BiH.</div></span></span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>U
kasnim večernjim satima u subotu 03. januara 2015. godine, portal
Tačno.net je objavio zanimljivu analizu i komentar, koji je napisala <strong>Amila Kahrović-Posavljak</strong>, inače kolumnistica istog portala, u sljedećem tekstu:</span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span><strong>Napad na Šteficu i Amera: Ko to tamo zijeva?</strong></span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span><span> </span></span>U Mostaru su, opet, napadnuti <strong>Štefica Galić</strong> i <strong>Amer Bahtijar</strong>.
Napadnuti su zbog onoga što rade. A ono što oni rade se svodi na jednu
riječ koja je u poslijeratnom bh. društvu izgubila na vrijednosti:
antifašizam. A taj je antifašizam potrebniji nego ikada. I dok se
mladograđanski intelektualci, tobožnji antinacionalisti, naprđuju kako
im je ta riječ postala dosadna (O tempora, o mores!), dotle ljudi s
fašističkim pedigreom haraju bh. društvom.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Društvo
koje napada ljude zbog njihovog antifašizma se ne može nazvati
drugačije nego li fašističkim ili barem fašistofilnim. Nakon februarskih
protesta i agonije kroz koju prolaze radnici Aide ili kroz koju su
prošle kolege s portala Klix.ba, jer su objavili autentičnu snimku o
kriminalu jedne premijerke, valjda više nema dvojbe da živimo u društvu
čiji je fašizam umotan u celofan tobožnje demokratije koja se svela na
puko zaokruživanje imena i opcija na glasačkim listićima.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>No,
postoje dva momenta u ovom napadu koji svjedoče o tome koliko je
fašizam u BiH ukotvljen u strukture. Prvi je činjenica da su napadači <strong>Štefici</strong> i <strong>Ameru</strong> psovali majku balijsku i spominjali <strong>Tita</strong>.
Da se podsjetimo, Tito je postao opće mjesto svih profašističkih
ispada. Tako će bošnjački nacionalisti svakome ko nije njihov
istomišljenik pripisati titoizam i još uz to prilijepiti četništvo ili
ustaštvo. Hrvatski će nacionalisti tome titoizmu dodati četništvo ili
islamski terorizam, a srpski nacionalisti ustaštvo i, recimo, vehabizam.
Suludo. Princip je, dakle, isti a sve ostalo su nijanse. Spojimo
nespojivo.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>U tom se tonu nakon napada na <strong>Šteficu</strong>
oglasio i jedan opskurni ljubuški portal čije ime nije ni vrijedno
spominjanja. Taj je portal, naime, kumovao događajima iz 2012. godine
kada je <strong>Štefica</strong> pretučena. U svom “izvještaju” o posljednjem napadu, ovaj je portal naveo da to nije prvi put da se <strong>Štefica</strong>
nađe u nekom incidentu. Tako je, piše ovaj dubokoumni portal, i 2012.
bila sudionicom incidenta kada je u Ljubuški dovela “unuku najvećeg
ratnog zločinca” <strong>Josipa Broza Tita</strong>. I upravo se ova rečenica može smatrati paradigmom koja zorno opisuje stanje svijesti kod napadača na <strong>Šteficu</strong> i <strong>Amera</strong> i njihovih policijsko-pravosudnih zaštitnika. Njihovom logikom, <strong>Tito</strong> je bio zločinac i <strong>Štefica</strong>
je isprovocirala sirote građane Ljubuškoga dovođenjem unuke takvog
zločinca u njihov lijepi i (etnički) čisti gradić koji u slobodno
vrijeme slavi zločince iz NDH ili presuđene ratne zločince savremene
tuđmanovske povijesti. Zbog toga što je dovela <strong>Titovu unuku</strong> u taj idilični gradić, <strong>Štefica</strong> je dobila degenek. Pravosuđe i policija su na najsuptilnije načine taj zločin nad <strong>Šteficom Galić</strong> i njenom porodicom minimizirali i amortizirali. <strong>Štefica</strong>
je, umjesto da nauči lekciju, nastavila biti antifašistkinja. Pa su se
onda našla tri momka da joj u demokratskom SDA-HDZ,
dva-grada-pod-jednim-krovom, Mostaru, pred trogodišnjom unučicom objasne
kako je ona jedna balinkura koja voli <strong>Tita</strong> i kako će završiti kao <strong>Slavo Kukić</strong>.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>A onda se u cijelu priču umješala policija koju su <strong>Štefica</strong> i <strong>Amer</strong> pozvali. Kako je policija kod nas ozbiljna u svom poslu svjedoči i činjenica da su razuzdani ljubitelji lika i djela <strong>Ante Pavelića</strong> nastavili vrijeđati <strong>Šteficu</strong> i <strong>Amera</strong>
pred policijom, i to još sočnije. A onda je potpisnica ovih redova
nazvala policiju da vidi dokle se došlo s prijavom. Policajac koji se
javio na lokal 108 se doslovno cerekao u slušalicu govoreći kako se ne
radi o napadu. Na moje insistiranje da to jeste bio napad jer je,
zaboga, i verbalni napad - napad i to pogotovo ako sadrži fizičke
prijetnje (<strong>Slavo Kukić</strong> je, sjetimo se, pretučen), policajac je odgovorio “Tebi je napad što im je neko <strong>Titu</strong>
‘sovo”. I ponovo se počeo smijati. Ja sam ga upozorila da je on
policijski službenik i da sam ga kao novinar nazvala da saznam
informaciju, a onda je gospodin režimski policajac nastavio povišenim
tonom: “Kakav napad, ko ti je rekao da je napad, jesil ti bila tamo pa
da znaš šta je”. Nakon što sam ga upozorila da me neće isljeđivati kad
sam nazvala da saznam informaciju na koju, kao novinar imam pravo, naš
razgovor je završio. Pred kraj razgovora policijski je službenik zijevao
na telefon dajući mi do znanja da ima važnijih preokupacija od tamo
neke <strong>Štefice</strong> kojoj su prijetili ugledni udarnici HNK. Pozovi
108 radi prebivstva. Doduše, o policiji u HNK dovoljno svjedoči i
činjenica da su <strong>Muharema Hindića</strong>
pretukli zbog protesta a sa mladim ustašoidima, koji ljudima po šoping
centrima prijete batinama, ugodno proćaskali i tobože sačinili službenu
zabilješku. Na tome je sve stalo, napadači su sjeli u auto i
najnormalnije se odvezli a policajci su nastavili da se - podsmjehuju.
Sve ovo zvuči još luđe kada se u obzir uzme činjenica da bh. policijske
institucije troše ogroman novac na takozvane treninge i prevencije.
Policija štiti kriminogeni poredak umjesto građane.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>No,
ova crtica iz naše mladosti i nije prijeko potrebna da se sagleda
stanje HNK policije. Jedan od napadača, je već bio sudionik napada na <strong>Šteficu Galić</strong> iz 2012. Ni tri godine nakon toga, on najnormalnije šetka i prijeti ženi čijem je prebijanju kumovao. I nikom ništa.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>A zamislite da je situacija bila drugačija. Da su, naprimjer, <strong>Štefica Galić</strong> ili <strong>Amer Bahtijar</strong> počeli verbalno vrijeđati nekog ljubitelja lika i djela <strong>Ante Pavelića</strong>?
Vjerovatno bi bili ekspresno uhapšeni jer su ugrozili jedan od tri
konstitutivna fašizma, pardon, naroda u BiH. I to je slika duplih aršina
bh. stvarnosti. Dok <strong>Muharem Hindić</strong>
dobija batine jer traži socijalnu pravdu, dotle policija ugodno ćaska s
mladim ustašama koji prijete novinarima da će ih pretući. Doduše, to ne
treba ni da čudi kada policijom vedre i oblače vladajuće stranke i
političke oligarhije. Treba li bolji dokaz od činjenice da je jedan od
napadača, <strong>Antonio Vrljić</strong>,
uposlenik Ministarstva sigurnosti BiH i to Agencije za školovanje i
stručno usavršavanje kadrova u Mostaru. I do te informacije se jedva
došlo, jer policija ne izdaje saopštenja, pa su napadnuti prvo dobili
informaciju da je <strong>Vrljić</strong> uposlenik SIPA-e, a što je Državna agencija za istrage i zaštitu demantirala. “<strong>U
vezi sa napadom na glavnu urednicu portala Tačno.net Šteficu Galić i
urednika Amera Bahtijara, koji se desio u petak (2.1.2015. godine) u
Mostaru i <a href="http://tacno.net/mostar/verbalni-napad-na-steficu-galic-i-amera-bahtijara-se-ciljano-ponavlja-sa-namjerom-zastrasivanja-i-prestanka-rada-portala-tacno-net/" target="_blank">reakcijom udruženja BH novinara</a>,
te pojedinih objava da je jedan od napadača izvjesni Antonio Vrljić,
uposlenik SIPA-e, radi objektivnog i istinitog informiranja javnosti
obavještavamo Vas da osoba Antonio Vrljić nije zaposlena u Državnoj
agenciji za istrage i zaštitu (SIPA). Državna agencija za istrage i
zaštitu najoštrije osuđuje napade na novinare i svako gušenje slobode
izvještavanja i slobode medija u Bosni i Hercegovini”</strong>, stoji u saopštenju iz Državne agencije za istragu i zaštitu.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>I
nije to ništa neuobičajno. Najveća bijeda bh. stvarnosti je u tome što
su, cinizam je uvijek na djelu uz fašizam, policijski službenici u
pravu. Jer, ono što su <strong>Štefici</strong> i <strong>Ameru</strong> napravila trojica šovinista i nije incident. To je pravilo. A ono što <strong>Štefica</strong> i <strong>Amer</strong> rade je, u bh. društvu, incident. Hellcome to bh. democracy.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>I, upravo kada
sam se spremao da napišem ovdje i svoj vlastiti komentar osude ovog
sramnog ustaško-fašističkog napada, kao i komentar bezrezervne podrške
našoj heroini <strong>Štefici Galić</strong>, njenom kolegi <strong>Ameru Bahtijaru</strong>
i svim novinarima antifašistima kako u Mostaru, tako i u cijeloj našoj
Bosni i Hercegovini, kao i širom svijeta, portal Tačno.net (u
ponedjeljak, 05. januara 2015. godine) objavljiva tekst našeg <strong>Dragana Markovine</strong>,
koji na svoj poseban način, kao i uvijek, bez dlake na jeziku daje
svoju nepogrešivu analizu svega što se dogodilo, kao i cjelokupnog
stanja u Mostaru i BiH uopšte, pa mi sada ne preostaje ništa drugo nego
da prenesem taj njegov tekst u cjelosti i da potpišem svaku riječ:</span></span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span><span> </span></span><strong>Dragan Markovina: Koliko fašizma?</strong></span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span><span> </span></span>Nakon što su drugog siječnja u samom središtu Mostara novinari i urednici portala <a href="http://tacno.net/" target="_blank">tacno.net</a>,
u prisustvu trogodišnjeg djeteta bili izloženi brutalnom verbalnom
nasilju, koje je sadržavalo ozbiljne prijetnje, a odmah potom i ciničnom
podsmijehu policijskih službenika, konačno je sazrio trenutak da se
činjenično stanje stvari u tom gradu nazove svojim imenom.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Što
nas nužno vraća na pitanje kako prepoznati fašista? Psihologija tih
ljudi u suštini je kukavička, s dubokom nesigurnošću u sebe i dubokim
podsvjesnim uvjerenjem kako nisu ništa napravili od svojih života te
samim tim kao pojedinci ništa ne znače. Zato im treba kolektiv, unutar
kojeg će složno ispoljavati svoje atavističke strahove, suštinsku
neobrazovanost te naravno nespremnost na bilo kakav dijalog. <strong>Džoni Štulić</strong>
ih je možda i najbolje opisao u pjesmi ‘Krivo srastanje’ sa istoimenog
albuma, kroz stihove: “Mnogo ih je i strašno galame. Obično razbiju sva
ogledala na koja naiđu, da ne ostane ni pomen na ljepotu”. Ovdje smo na
toj razini svjedočili tipičnom slučaju tog tipa. <strong>Štefica</strong> i <strong>Amer</strong>
su njima iz posve razumljivih razloga predstavljali ogledalo iz kojeg
isijava ljepota, što njihovi binarni umovi jednostavno ne mogu podnijeti
u svojoj blizini. Ljepota ih, naime podsjeća na vlastite limite. Takvi
ljudi obično nastupaju u grupama, redovito prema evidentno slabijim,
onima koji im ne mogu uzvratiti. I što su napadnuti nemoćniji, fašisti
se osjećaju većima u vlastitim očima. Ono što s druge strane ostaje
neizrečeno je njihovo ponašanje kad se suoče s odlučnim otporom. Jednom
tako umjesto da se ostanu borit za svoje ideale krenu bezglavo bježati
prema Austriji, s namjerom da se predaju Britancima, a drugi put nakon
što sebi dopuste da sruše Stari most, nisu u stanju preći Bulevar, mimo
izgladnjelih i slabo naoružanih ljudi, koji za razliku od njih imaju
karakter i čast. Da, shvatili smo, ti ljudi su karakterne pičke. I čitav
problem koji ih sad muči je činjenica koju ne žele sebi priznati, ali
su je duboko svjesni, da je hrvatski fašizam izgubio rat u Mostaru. On
je naprosto poražen, bez obzira na Kosače, na Dane Matice Hrvatske, na
Političke akademije HDZ-a, na rušenje Hotela ‘Mostar’ i sve te Mepass
mallove. Ta ideja zaustavljena je na Bulevaru, nije uspjela osvojiti
dušu ovog grada i dotičnim kromanjoncima ne preostaje ništa drugo, doli
da svoj bijes istresaju na svima onima koji ih svojim postojanjem
podsjećaju na činjenicu kako je duh tog grada izmrcvaren, ali živ i kako
ima tko sačuvati sjećanje. Nije lako živjeti s tim osjećajem da nemaš
hrabrosti otići u drugi dio grada, istovremeno gledajući slobodne ljude
koji šetaju gdje god ih put nanese i dopuštaju sebi da ih vlastite misli
zaokupe pa iznenada završe tamo gdje uopće nisu namjeravali.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Time
smo iscrpili prvu razinu ovog problema, posvetivši se uličnim
falangama. No ovdje nas zapravo brine druga razina ovog događaja, a to
je reakcija policijskih službenika koji su novinarima na pitanje tko će
biti odgovoran dožive li sudbinu <strong>Slave Kukića</strong>,
uz osmijeh rekli: ‘Ako vam je to sudbina, onda ćete doživjeti’. Nema
potrebe naglašavati poznato, a to je činjenica da u svim fašističkim
režimima ulična desnica odrađuje prljave poslove za vlasti, znajući kako
neće biti kažnjena. No to onda vuče sa sobom dvije stvari. Jedna je
otvorena poruka policije kako živimo na divljem zapadu i kako je jedini
način da se čovjek obrani od fašista, taj da se naoruža, pa da gradske
vlasti uskoro počnu prebrojavati mrtve na ulicama. Druga je pak poruka
kako je taj tzv. proeuropski HDZ konačno skinuo masku i pokazao svoje
staro, poznato lice. Politika naime usmjerava društvene procese i
građani jako dobro znaju, i bez da im se to doslovno napiše, što je
dopušteno, a što nije. I da li će za neke stvari snosit sankcije ili
neće. Bitno je tu lekciju naučiti zbog daljnjih medijskih istupa čelnika
te partije. Jednako kao što je bitno još jednom naglasiti da takvo
ponašanje ne treba čuditi u gradu na čijim se ulicama ponosno nalaze
imena ustaških ministara.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Sve
nas to dovodi do trećeg bitnog elementa ove priče, a riječ je o
naglašenom katolicizmu tamošnjeg miljea i duhovnom djelovanju same crkve
u Mostaru. To je, naime institucija koja ima neupitni autoritet, pa čak
i ideološki monopol nad društvenim procesima, a u konačnici proizvodi
ljude koji ne nalaze nikakav problem u činjenici da ljude u sred grada
nazivaju balijama. Duhovna bijeda tog naroda je čak gora od
intelektualne, jer moraš biti posebna vrsta amoralnog, bešćutnog gada da
takvo što ikad izrekneš, a posebno nakon iskustava posljednjeg rata.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Posve je očito da ljudi koji vode taj grad nikad nisu čitali <strong>Aleksu Šantića</strong>, s obzirom da su mu i ulicu uzeli, kad
već nisu mogli stihove, no nikad nije kasno da pročitaju jednu njegovu
pjesmu iz 1907. godine.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span><strong><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></strong></span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><strong><span> </span>Mi znamo sudbu</strong></span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Mi znamo sudbu i sve što nas čeka,<br />
<span> </span>No strah nam neće zalediti grudi!<br />
<span> </span>Volovi jaram trpe, a ne ljudi-<br />
<span> </span>Bog je slobodu dao za čovjeka.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal">
<span><span><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Snaga je naša planinska rijeka,<br />
<span> </span>Nju neće nikad ustaviti niko!<br />
<span> </span>Narod je ovi umirati sviko-<br />
<span> </span>U svojoj smrti da nađe lijeka.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal">
<span><span><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Mi put svoj znamo, put bogočovjeka,<br />
<span> </span>I silni, kao planinska rijeka,<br />
<span> </span>Svi ćemo proći preko oštra kama!</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal">
<span><span><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Sve tako dalje, tamo do Golgote,<br />
<span> </span>I kad nam muške uzmete živote,<br />
<span> </span>Grobovi naši boriće se s vama!</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Za kraj ovog
teksta, koji sam, evo, napravio da sada izgleda kao i hronologija ovog
najnovijeg napada fašista u Mostaru, treba napomenuti da je danas, u
utorak, 06. januara 2015. godine, konačno objavljen identitet i trećeg
ustaško-fašistoidnog napadača u Mepasu, u petak, 02. januara 2015.
godine. Pored već poznatih identiteta <strong>Josipa Čuljka</strong> i <strong>Antonija Vrljića</strong>, danas je i zvanično potvrđeno da je treći napadač <strong>Marin Kordić</strong>.</span></span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Ostaje sada da
se vidi kada će i kako će, i hoće li uopšte, bh. pravosuđe odraditi svoj
posao i po zakonskim propisima kazniti ove ustaške fašiste iz jadne i
žalosne mostarske svakodnevnice, a s njima i određene policijske
službenike HNK-a (od komesara policije HNK-a <strong>Ilije Lasića</strong>, pa niže sve odgovorne), koji uporno pokušavaju umanjiti i zataškati stvarnu veličinu i značaj ovog napada?!</span></span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>*<em>NAPOMENA: Za tekst koji ste upravo pročitali izvor informacija je korišten sa portala Tačno.net i Klix.ba</em></span></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><div style="text-align: right;"><em><span>Ensvid Hadžajlić - MosHer</span></em></div>
<br />
<span><span><em><span><!--[if gte mso 9]><xml>
<w:WordDocument>
<w:View>Normal</w:View>
<w:Zoom>0</w:Zoom>
<w:PunctuationKerning/>
<w:ValidateAgainstSchemas/>
<w:SaveIfXMLInvalid>false</w:SaveIfXMLInvalid>
<w:IgnoreMixedContent>false</w:IgnoreMixedContent>
<w:AlwaysShowPlaceholderText>false</w:AlwaysShowPlaceholderText>
<w:Compatibility>
<w:BreakWrappedTables/>
<w:SnapToGridInCell/>
<w:WrapTextWithPunct/>
<w:UseAsianBreakRules/>
<w:DontGrowAutofit/>
</w:Compatibility>
<w:BrowserLevel>MicrosoftInternetExplorer4</w:BrowserLevel>
</w:WordDocument>
</xml><![endif]--></span></em></span></span><br />
<span><em style="mso-bidi-font-style: normal;"><span><!--[if gte mso 9]><xml>
<w:LatentStyles DefLockedState="false" LatentStyleCount="156">
</w:LatentStyles>
</xml><![endif]--><!--[if gte mso 10]>
<style>
/* Style Definitions */
table.MsoNormalTable
{mso-style-name:"Table Normal";
mso-tstyle-rowband-size:0;
mso-tstyle-colband-size:0;
mso-style-noshow:yes;
mso-style-parent:"";
mso-padding-alt:0in 5.4pt 0in 5.4pt;
mso-para-margin:0in;
mso-para-margin-bottom:.0001pt;
mso-pagination:widow-orphan;
font-size:10.0pt;
font-family:"Times New Roman";
mso-ansi-language:#0400;
mso-fareast-language:#0400;
mso-bidi-language:#0400;}
</style>
<![endif]--><!--[if gte mso 9]><xml>
<o:shapedefaults v:ext="edit" spidmax="1026"/>
</xml><![endif]--><!--[if gte mso 9]><xml>
<o:shapelayout v:ext="edit">
<o:idmap v:ext="edit" data="1"/>
</o:shapelayout></xml><![endif]--><span>
</span></span></em></span><br />
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><em style="mso-bidi-font-style: normal;"><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span><b><i><span style="color: red;"><span>*SPECIJALNA
NAPOMENA:<span> </span>Tekst koji ste upravo
pročitali prenesen je sa mog starog bloga By MosHer (bymosher.blogger.ba) na
kojem sam ga objavio 07. januara 2015. godine!</span></span></i></b></span></em></span></div>
<span><em style="mso-bidi-font-style: normal;"><span style="font-family: times; font-size: large;"><span>
</span><span><b><i><span style="color: red;"><span> </span>Ensvid
Hadžajlić - MosHer</span></i></b></span></span></em></span></div>
MosHerhttp://www.blogger.com/profile/08448669469961179191noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-2055277276931331279.post-56398048654824980592015-02-08T13:13:00.005-06:002024-01-22T15:08:44.081-06:00Događaji koji su obilježili 2014. godinu<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<h4 class="naslov-posta">
</h4>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span><em style="mso-bidi-font-style: normal;"><span style="mso-ansi-language: #141A;"><span style="font-family: "Times New Roman"; font-size: medium; mso-tab-count: 1;"><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEh0yyEM2S7uoqkzgXdOCZWPfKppzyj4BajQ2utnEJTCrog4jiwoVieU1CPS69JE03hvX4fnBPTqXTfwDxAwwYsqW8jYQZEGsH4ck0EKLQb0rtb5Ser-YTuAYmlgsirY9oyxY1yH8Yn0JKEXJjZKqZ1qiwG6yc7aPoDJt2nI7eirkbd9fsCrcybh1vrXhFzb/s200/Earth.jpg" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="150" data-original-width="200" height="150" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEh0yyEM2S7uoqkzgXdOCZWPfKppzyj4BajQ2utnEJTCrog4jiwoVieU1CPS69JE03hvX4fnBPTqXTfwDxAwwYsqW8jYQZEGsH4ck0EKLQb0rtb5Ser-YTuAYmlgsirY9oyxY1yH8Yn0JKEXJjZKqZ1qiwG6yc7aPoDJt2nI7eirkbd9fsCrcybh1vrXhFzb/s1600/Earth.jpg" width="200" /></a></div> </span><span style="font-family: times; font-size: large;">*NAPOMENA:</span></span></em><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span><em>Izvor informacija za tekst koji slijedi je korišten sa portala bh-index.com, sport.ba i federalna.ba</em></span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div align="right" class="MsoNormal" style="text-align: right;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><em>Ensvid Hadžajlić - MosHer</em></span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Svijet
je u 2014. godini svjedočio novom hladnom ratu Istoka i Zapada, jačanju
brutalne Islamske države i obnovljenom nasilju na Bliskom istoku, dosad
nezabilježenoj razmjeri epidemije ebole, misterioznim avionskim
nesrećama, referendumima o nezavisnosti, a na samom kraju iznenadili su
ga Barack Obama i Raul Castro najavivši obnovu diplomatskih odnosa SAD-a
i Kube nakon pola vijeka neprijateljstva.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Pokret
Islamske države čije su gnusne metode “preteške” čak i za Al Kaidu,
jačao je u dijelovima Iraka i Siriji do te mjere da se ohrabrio
proglasiti i kalifat, a vojni uspjesi militanata natjerali su Sjedinjene
Države na vazdušne napade i okupljanje široke međunarodne koalicije za
borbu protiv islamista.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Nova
epidemija širila se svijetom, hiljade mrtvih u Africi bile su povod
Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) da proglasi najtežu i
najsmrtonosniju epidemiju otkad zna za taj virus, a žrtava je bilo i na
Zapadu.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>U Škotskoj, Kataloniji, na Krimu, u Lugansku i Donjecku, te virtualno i u Veneciji građani su se izjašnjavali o nezavisnosti.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Malaysia
Airlines dugo se neće oporaviti od 2014. godine. Prvo je u martu
tajanstveno nestao avion te kompanije, na letu iz Kuala Lumpura u
Peking. Pretpostavlja se da je s 239 ljudi pao u Indijski okean. Iako je
“prevrnut svaki kamen” potraga za olupinom do danas je neuspješna.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>U
julu je drugi avion tog prevoznika srušen nad Ukrajinom i poginulo je
svih 283 putnika i 17 članova posade. Zapad vjeruje da su avion srušili
proruski ukrajinski separatisti uz moskovsku pomoć pa je Rusiji uveo
ekonomske sankcije. Zbog stanja u Ukrajini odnosi Rusije i Zapada
najlošiji su od Hladnoga rata.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Srbiju
i Bosnu i Hercegovinu u maju su zadesile najteže poplave u posljednjih
stotinu godina. Nakon nezapamćenih kiša voda je odnijela najmanje 44
života, hiljade ljudi su evakuisani.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>U
2014. godini papa Franjo svecima je u aprilu proglasio svoje
prethodnike, Ivana Pavla II i Ivana XXIII, dvojicu papa koji su
modernizovali Crkvu, abdicirao je dugovječni španski kralj Juan Carlos,
monarh koji je demokratizovao Španiju, objesio se komičar Robin
Williams, “čovjek koji je znao nasmijati sve osim sebe”, a za ubistvo
bez predoumišljaja osuđen je južnoafrički paraolimpijac Oscar Pistorius
koji je oduševio svijet načinom na koji je prebrodio svoj hendikep, a
zatim ga zgrozio ubistvom zaručnice.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Krajem
godine svijet su šokirali pakistanski islamisti, ubivši u jednoj
državnoj vojnoj školi više od stotinu djece. Najmanje 141 osoba, većinom
učenika, ubijena je kada su Talibani upali u školu u Pešavaru i uzeli
za taoce stotine učenika. Odgovornost za napad preuzeo je pokret
Talibana u Pakistanu, a lokalna je bolnica saopštila da su mrtvi i
ranjeni u dobi od 10 do 20 godina.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Poslije više od pedeset godina Amerika i Kuba normalizovat će odnose.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Sredinom
decembra američki predsjednik Barack Obama objavio je da je došlo
vrijeme da se “raskinu okovi prošlosti”, i obavljena je razmjena
zatvorenika. To je rezultat tajnih pregovora uz posredovanje Kanade i
posebno pape Franje, jer je američki predsjednik smatrao da “ako postoji
ijedan aspekt američke vanjske politike kojem je rok trajanja istekao,
onda je to politika prema Kubi” koja je od 1962. godine pod strogim
američkim embargom.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Širom
svijeta haraju ratovi, bolesti i siromaštvo, ali čovjek je krajem
godine prvi put spustio sondu na kometu i eksperimentalno lansirao
prototip letilice za Mars.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span><strong><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></strong></span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><strong><span> </span>Majdanska revolucija</strong></span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Krajem
2013. i početkom 2014. godine demonstranti su na kijevskom trgu Majdanu
protestovali protiv odluke predsjednika Viktora Janukoviča da odustane
od približavanja Evropskoj uniji i da se okrene tješnjim vezama s
Rusijom. Nakon krvavih obračuna na Majdanu, u kojima je izginulo više od
stotinu civila, protesti su doveli do Janukovičeva pada i bijega u
Rusiju, a Ukrajina je nekoliko mjeseci poslije izabrala novog
predsjednika, tajkuna i kralja čokolade Petra Porošenka. On je
prozapadno orijentisan, a samo ga je zapad zemlje i birao, jer se
istočna proruska i rusofona Ukrajina pobunila protiv okretanja leđa
Rusiji.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Poslije
referenduma i proglašenja nezavisnosti od Ukrajine nove su krimske
vlasti zatražile pripojenje Rusiji koja je u martu prkoseći međunarodnoj
zajednici aneksirala to poluostrvo s bazama ruske Crnomorske flote.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Industrijske
regije Lugansk i Donjeck na referendumu su se izjasnile protiv ostanka u
Ukrajini i osnovale svoje “republike”. U sukobima ukrajinske vojske i
pobunjenika s istoka, kojima pomažu i ruske snage, poginulo je najmanje
4.700 ljudi, a borbe ne prestaju uprkos sporazumu o prekidu vatre
sklopljenom u bjeloruskoj prijestolnici Minsku.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span><strong><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></strong></span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><strong><span> </span>Novi Hladni rat</strong></span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Sjedinjene
Države i Evropska unija nametnule su sredinom godine sankcije Rusiji
zbog njenog udjela u ukrajinskoj krizi. Sankcije su prvo obuhvatile
pojedince i firme direktno povezane s destabilizacijom Ukrajine, a zatim
i brojne ruske banke te vojne i energetske kompanije.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Uveden
je embargo na prodaju oružja Rusiji, ograničena prodaja neke
tehnologije i opreme u naftnoj industriji, a Evropljani i evropske
kompanije ne smiju poslovati s ruskim bankama. Firme i nekolicina osoba
bliskih ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu takođe su na udaru
sankcija, najžešćih EU-ovih mjera protiv Rusije otkako je završio Hladni
rat. Sankcije imaju efekta pa je rublja ove godine izgubila trećinu
svoje vrijednosti, a Rusija svoju ekonomsku stabilnost. Putin za to
krivi “stare neprijatelje na Zapadu” i Ruse upozorava da su pred njima
teška vremena i da se moraju oslanjati na sebe.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Moskva
je na evropske sankcije odgovorila kontramjerama i zabranila uvoz
poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda iz EU-a što je pogodilo i neke
hrvatske proizvođače.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Zbog
evropske blokade Moskva je u decembru objavila da odustaje od projekta
plinovoda Južnog toka kojim je trebala slati plin Evropi zaobilazeći
Ukrajinu, i proglasila Tursku poželjnijim partnerom. Južni tok trebao je
isporučivati 63 milijarde kubnih metara plina na godinu, što je nešto
više od 10 posto evropske potražnje, čime bi se učvrstio ruski položaj
glavnog evropskog snabdjevača. Ali kriza u Ukrajini podstakla je Brisel
da zamrzne proces njegovog odobrenja, a problemi su se pojavili i zbog
slabe evropske potražnje za plinom i niskih cijena energije, što je
dovelo u pitanje isplatnost projekta teškog 40 milijardi američkih
dolara.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span><strong><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></strong></span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><strong><span> </span>Izraelsko-palestinski rat u Gazi</strong></span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>U
junu je stvorena palestinska vlada nacionalnog jedinstva u koju je
uključen i pokret Hamas čime je završen period odvojenih vlasti u pojasu
Gaze i na Zapadnoj obali. Izrael i SAD Hamas smatraju terorističkom
organizacijom i vladu nacionalnog jedinstva smatraju preprekom u
postizanju mirovnog sporazuma Palestinaca i Izraela, pa je dan poslije
proglašenja palestinske vlade Izrael prekinuo mirovne pregovore.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Ljeto
je obilježio rat koji je počeo ubistvima izraelskih tinejdžera i mladog
Palestinca, a transformisao se u krvoproliće u kojem je Izrael ubio
više hiljada Palestinaca, uglavnom civila, a život je izgubilo i
sedamdesetak Izraelaca, većinom vojnika.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Napetost
je porasla poslije sahrane trojice Izraelaca tinejdžera otetih i
ubijenih u junu na Zapadnoj obali. Dan poslije te sahrane pronađeno je
tijelo nestalog Palestinca. Izraelske vlasti su osudile to ubistvo koje
je vjerovatno bilo osveta za smrt mladih Židova, a ministrica pravosuđa
Tzipi Livni rekla je da je to, ako jeste riječ o osveti, “teroristički
čin”.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Iako
je Izrael uhapsio osumnjičene, u julu su iz Gaze na izraelsku
teritoriju pale stotine raketa, a izraelski raketni štit “Željezna
kupola” presreo je jednu raketu nad Tel Avivom, a drugu u predgrađu
Jeruzalema. Zatim je počela izraelska ofanziva na tu enklavu. Prvo
vazdušna pa kopnena, koja će u pedeset dana odnijeti više hiljada
života.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Sedmonedjeljni
sukob je završio krajem avgusta prekidom vatre, a “pobjedu” su
proglasili i izraelski premijer Benjamin Netanyahu i islamistički pokret
Hamas.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Evropske
zemlje su počele priznavati Palestinu: Švedska je 30. oktobra formalno
priznala palestinsku državu. Vlada u Štokholmu objavila je kako smatra
da su ispunjeni međunarodni pravni kriteriji za priznanje Palestine, te
kako se nada da će tom odlukom pridonijeti postizanju mirovnog sporazuma
jer će strane biti manje neravnopravne.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Poslije
dogovora političkih grupacija u Evropskom parlamentu to je tijelo
sredinom decembra usvojilo rezoluciju kojom načelno podržava palestinsku
državu i rješenje o dvjema državama što treba postići mirovnim
pregovorima koje treba ubrzati. Isti dan je i luksemburški parlament
usvojio dvije odluke kojima poziva vladu da prizna palestinsku
državnost. Time se priključio parlamentima u Britaniji, Španiji,
Francuskoj, Irskoj i Portugalu koji su prije simbolično podržali
palestinsku državu.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span><strong><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></strong></span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><strong><span> </span>Islamska država i pogubljenja novinara</strong></span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Amerika
je ljetos počela s ograničenim vazdušnim napadima na položaje Islamske
države (IS), koja je osvojila trećinu Sirije i Iraka i prijetila da će u
iračkom gradu Mosulu poubijati sve kršćane ne pređu li na islam. Iz
grada je pobjeglo skoro svih šezdeset hiljada kršćana. IS je zauzeo
mosulsku branu, najveću u Iraku, a zatim i grad Mosul.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Desetine
hiljada jezida, pripadnika etnoreligijske grupe u Iraku, sklonili su se
u avgustu pred nasiljem IS-a na obronke planine Sindžara. Pripadnici
radikalnog sunitskog pokreta koji su osvojili dijelove Iraka i Sirije
progone jezide na vjerskoj osnovi smatrajući ih “poštovaocima đavola”
koji moraju preći na islam.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Američki
predsjednik Barack Obama u avgustu je objavio kako je odobrio
ograničene vazdušne napade na IS i bacanje humanitarne pomoći.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Iako nije odobrio angažman kopnenih snaga, američka se vojska prvi put poslije 2011. godine vraća u Irak.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>IS
koji je krajem juna proglasio kalifat u velikim dijelima Iraka i
Sirije, u znak osvete počinje ubijati zapadne novinare i humanitarce i
objavljivati snimke odrubljivanja glava. Prva žrtva bio je američki
novinar James Foley, a mjesec dana poslije njega obezglavljen je i
škotski humanitarac David Haines koji je imao suprugu i kćer u Karlovcu.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Krajem
septembra Obama je priznao kako su Sjedinjene Države podcijenile
činjenicu da haos u Siriji može iznjedriti opasne džihadističke grupe
poput Islamske države, te da je Vašington precijenio sposobnost i volju
iračke vojske da se bori protiv džihadista.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>U
oktobru kurdski borci su nakon višenedjeljne žestoke borbe i uz veliku
pomoć američkih vazdušnih napada uspjeli odbraniti grad Kobane na
sirijsko-turskoj granici.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span><strong><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></strong></span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><strong><span> </span>Ebola</strong></span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Epidemija
ebole širila se zapadnom Afrikom, hiljade ljudi su oboljeli u Gvineji,
Sijera Leoneu i Liberiji. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO)
najnoviju je epidemiju proglasila najvećom i najsmrtonosnijom otkad je
prije četrdeset godina virus ebole identifikovan.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Do
sredine decembra po podacima WHO-a od posljedica virusa u Sijera
Leoneu, Liberiji i Gvineji, tri najteže pogođene zapadnoafričke zemlje,
umrlo je 7.200 osoba.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Prema
zadnjim podacima WHO-a, u Sijera Leoneu je zabilježeno 8.273 slučaja i
ta je zemlja tako postala država s najvećim brojem zaraženih smrtonosnim
virusom “prestignuvši” Liberiju sa 7.797 slučajeva.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>I
dok Sijera Leone namjerava zbog ebole zabraniti proslave Božića, u
Maliju je i posljednji pacijent koji se oporavljao u decembru izašao iz
bolnice.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Od
ebole su izvan Afrike do sredine decembra oboljele 22 osobe, a šest ih
je umrlo. U SAD-u je bilo deset slučajeva, a bolest je potvrđena i u
Španiji, Njemačkoj, Francuskoj, Norveškoj, Britaniji, Italiji i
Švajcarskoj.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Liječnike,
bolničare i druge osobe koje se bore protiv epidemije ebole u zapadnoj
Africi američki časopis Time proglasio je osobama godine “zbog neumornih
djela odvažnosti i saosjećanja, zbog toga što su svijetu osigurali
vrijeme da ojača odbranu, zbog izlaganja riziku, zbog svoje upornosti,
žrtve i spašavanja života”.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span><strong><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></strong></span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><strong><span> </span>Referendumi</strong></span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Od
brojnih referenduma u 2014. godini samo je škotski referendum središnja
vlast priznala, katalonski je španska vlada osudila, referendume u
Ukrajini Kijev nije ni mogao spriječiti, a talijanska vlada nije
venecijanski ni morala ozbiljno shvatiti.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Jedino na dopuštenom referendumu građani nisu izabrali nezavisnost.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Škoti
su odlučili ostati u Ujedinjenom Kraljevstvu: od više od 4,2 miliona
Škota, njih 55 posto odgovorilo je negativno na pitanje treba li Škotska
postati nezavisna država? Analitičari smatraju da su se škotski građani
opredijelili za sigurniju varijantu zbog nesigurnosti o tome šta
nezavisnost donosi.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Na
izjašnjavanju na Krimu, u Donjecku i Lugansku, koje Kijev i međunarodna
zajednica ne priznaju, uopšte nije bilo upitno kakav će biti ishod jer
je glasala samo jedna strana, a i na onaj katalonski, upakovan u
savjetodavno izjašnjavanje jer ga je vlada u Madridu proglasila
nelegalnim, takođe su evidentno izašli samo pobornici katalonske
samostalnosti.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span><strong><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></strong></span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><strong><span> </span>Bijeli policajac, mrtav crnac</strong></span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Avugustovsko
policijsko ubistvo nenaoružanog crnog tinejdžera Michaela Browna
izazvalo je gnjev američke javnosti, a nakon odluke porote krajem
novembra da ne optuži bijelog policajca, počeli su protestni marševi
širom Amerike. U Fergusonu, predgrađu St. Louisa, protestanti su se
sukobili s policijom, a protestni su skupovi organizovani u Oaklandu,
Seattleu, Los Angelesu, Chicagu i New Yorku, te ispred Bijele kuće u
Washingtonu.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Stanje
u Fergusonu se jedva smirilo kad je uoči Dana zahvalnosti objavljena
nova video snimka na kojoj policajac ubija crnog 12-godišnjaka s
plastičnim pištoljem u Clevelandu. Javnost je vidjela i snimku kako je
bijeli policajac zahvatom davljenja usmrtio crnca na ulici u New Yorku.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Nedugo
poslije nereda podstaknutih fergusonskim slučajem, odbor Ujedinjenih
naroda protiv mučenja osudio je u Ženevi prekomjernu upotrebu sile i
vatrenog oružja u američkoj policiji protiv nenaoružanih crnaca.
Procjenjuje se da američki policajci na godinu ubiju oko četiri stotine
osoba.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span><strong><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></strong></span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><strong><span> </span>Svemir i nauka</strong></span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Prvi
put je svemirska letilica uspješno sletila na kometu. Sonda Philae
odvojila se od svemirskog broda Rosette i sletila na kometu “67P
Čurjumov-Gerasimenko”, 500 miliona kilometara od Zemlje. Bilo je to prvo
kontrolisano spuštanje na kometu u istoriji. Završetak pustolovine
započete 20 godina prije na koju je potrošeno 1,3 milijarde eura.
Poslije su naučnici iz Evropske svemirske agencije objavili da je Philae
nakon teškog slijetanja ostao priklješten između dvije stijene koje mu
zaklanjaju Sunce pa se solarne ćelije neće moći puniti, što znači da će
se zadovoljiti podacima koje dobiju dok mu rade baterije.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>U
decembru je američku svemirsku agenciju NASA-u oduševilo uspješno
lansiranje i prizemljenje bespilotne svemirske kapsule Orion, što je
ocijenjeno kao novo doba u istraživanju svemira.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>-
Mislim da je ovo veliki dan za svijet, za ljude koji poznaju i vole
svemir – rekao je direktor NASA-e Charles Bolden. Eksperimentalni let
Oriona trebao bi utrti put eventualnom prevoženju ljudi na Mars i
predstavlja istorijski iskorak u svemirskim letovima, poput prvog
lansiranja iz programa Apollo 1961. godine ili lansiranja prvog spejs
šatla 1981. godine, rekli su u NASA-i.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>“SpaceShipTwo”,
svemirski brod firme Virgin Galactic namijenjen svemirskom turizmu
srušio se na probnom letu krajem oktobra u pustinji Mojave, odmah nakon
polijetanja, a kopilot je poginuo.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Krajem
godine prvi je živući nobelovac prodao svoju nagradu. James Watson koji
je s još dvojicom kolega nagrađen 1962. godine za otkriće strukture DNK
kao dvostruke uzvojnice, ogorčen što ga naučna zajednica već godinama
ignoriše otkako je 2007. godine izazvao skandal povezavši rasu i
inteligenciju i izrazivši sumnju u budućnost Afrike, na aukciji je
prodao medalju od 23-karatnoga zlata. Kupac, ruski tajkun Ališer Usmanov
rekao je da će mu medalju vratiti.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span><strong><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></strong></span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><strong><span> </span>Sportski događaji koji su obilježili 2014. godinu</strong></span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Godina
2014. bila je izuzetno bogata sportskim događajima. Sigurno je da su
najviše uživali ljubitelji fudbala, koji su poslije četiri godine ponovo
mogli pratiti Svjetsko prvenstvo održano u Brazilu.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Po
prvi put od raspada SSSR-a organizovane su zimske Olimpijske igre u
Rusiji. Očekivano, zemlja domaćina osvojila je najviše medalja (33), kao
i najveći broj zlatnih medalja (13).</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Bili
smo u mogućnosti pratiti i Svjetsko košarkaško prvenstvo, organizovano u
Španiji. Reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država prošetala se do
petog naslova šampiona, a u finalu su pobjedili selekciju Srbije sa
129:92.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Početkom
januara organizovano je i Evropsko rukometno prvenstvo u Danskoj.
Reprezentacija Francuske predvođena Nikolom Karabatićem okitila se
trećim naslovom šampiona Evrope savladavši domaćina Dansku u finalu
rezultatom 41:32. Od 7. do 21. decembra održano je i Evropsko prvenstvo
za rukometašice u Mađarskoj i Hrvatskoj. Reprezentacija Norveške se
okitila šestim naslovom šampiona Evrope savladavši u finalu rukometašice
Španije rezultatom 28:25.<br />
</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>U
teniskom svijetu, Novak Đoković je preoteo prvu poziciju Rafaelu
Nadalu, a sjajnu godinu okrunio je osvajanjem Wimbledona, kao i završnog
teniskog turnira u Londonu. Veliki posao napravili su Stanislas
Wawrinka i Marin Čilić, koji su kao autsajderi osvojili Grand Slam
turnire u Australiji, odnosno SAD-u.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Serena
Williams je nastavila dominaciju u ženskom tenisu pa je 2014. godinu
ponovo završila na 1. mjestu. Riznici trofeja pridodala je one iz
Brisbanea, Miamija, Rima, Stanforda, Cincinnatija, New Yorka i
Singapura.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Odbojkaški
šampion svijeta u 2014. godini postala je Poljska, koja je na
šampionatu igranom u svojoj zemlji stigla do zlata. Srebrena medalja
pripala je Brazilcima (izgubili finale 1:3). Odbojkašice SAD-a u finalu
SP u Italiji pobijedile su Kinu (3:1).</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>U
generalnom poretku Svjetskog kupa alpskog skijanja osvajači Zlatnog
globusa za sezonu 2013./14. bili su Marcel Hirscher (Austrija) i njegova
sunarodkinja Anna Fenninger.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>U nastavku možete pročitati opširnije o pet najvećih sportskih događaja koji su obilježili 2014. godinu:</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span><strong><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></strong></span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><strong><span> </span>XXII Zimske olimpijske igre u Sočiju</strong></span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>U
ruskom Sočiju su od 7. do 23. februara održane Zimske olimpijske igre u
kojima je nastupilo pet takmičara pod zastavom Bosne i Hercegovine, ali
niko od njih nije napravio značajniji uspjeh.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Najuspješniji
su bili Rusi s osvojene 33 medalje, od čega 13 zlatnih, Norvežani su
bili drugi s 26 medalja (11 zlatnih), a treći Kanađani su osvojili 25
medalja (10 zlatnih).</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Vrijedi
istaći da je slovenska skijašica Tina Maze, koja je izjavila da su joj
ovo bile posljednje olimpijske igre, briljirala osvojivši zlato u spustu
i veleslalomu. Od nastupa na narednim olimpijadama se oprostio i
hrvatski skijaš Ivica Kostelić koji je osvojio srebrenu medalju u
spustu. Dodajmo još i to da je u hokeju na ledu slavila Kanada i u
muškoj i u ženskoj konkurenciji.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span><strong><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></strong></span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><strong><span> </span>Real Madrid preko Atletico Madrida do dugo očekivane „La Decime“</strong></span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Navijači
Real Madrida su još od 2002. godine i sjajne generacije Galacticosa
čekali na titulu u Ligi šampiona, jubilarnu desetu. Dočekali su je 12
godina kasnije na krilima najboljeg igrača svijeta Cristiana Ronalda,
zatim Garetha Balea, Karima Benzeme i drugih.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>U
grupnoj fazi su završili prvi ispred Galatasaraya, Juventusa i
Copenhagena, da bi u šesnaestini finala izbacili njemački Schalke
ukupnim rezultatom 9:2.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>U
četvrtfinalu i polufinalu je ekipa Carla Ancelottija opet igrala protiv
njemačkih predstavnika – prvo su savladali Borussiju Dortmund ukupnim
rezultatom 3:2, da bi kasnije deklasirali tada aktuelnog osvajača Lige
šampiona minhenski Bayern ukupnim rezultatom 5:0.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>U
finalu ih je čekao preporođeni Atletico Madrid sa sjajnim Diegom
Costom. Imala je ekipa Diega Simeonea vodstvo sve do 93. minute kada
Sergio Ramos glavom postiže gol za produžetak. Prethodno je Godin u 36.
minuti postigao gol za Atletico.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Ali,
u produžecima je Kraljevski klub izdominirao – postigli su tri gola
(Bale, Marcelo i Ronaldo) i slavlje zbog osvajanja „La Decime“ je moglo
da počne. Cristiano Ronaldo je bio ubjedljivo najbolji strijelac Lige
šampiona s postignutih 17 golova.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span><strong><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></strong></span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><strong><span> </span>Rukometaši Bosne i Hercegovine se po prvi put plasirali na veliko takmičenje</strong></span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Ove
godine su nas obradovali i najbolji bh. rukometaši. Nakon što su u
kvalifikacionoj Grupi 5 završili prvi ispred Portugala, Latvije i
Estonije (pet pobjeda i samo jedan poraz), u baražu za odlazak na prvo
veliko takmičenje u istoriji snage su odmjerili s rukometnom velesilom
Islandom.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>U
prvoj utakmici baraža koja je odigrana 7. juna u dvorani Mirza
Delibašić u Sarajevu hrabri rukometni Zmajevi su nadigrali protivnika i
na krilima sjajnog Nikole Prce, koji je postigao 10 golova, slavili
rezultatom 33:32.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Svjetska
rukometna javnost je poslije prvog duela smatrala da će u drugoj
utakmici na Islandu, osam dana kasnije, domaćin bez većih problema
riješiti pitanje putnika na Svjetsko prvenstvo, ali su se prevarili.
Izabranici Dragana Markovića su nevjerovatnom borbenošću odigrali svih
60 minuta, što im se na kraju isplatilo. Izborili su remi 29:29, ali taj
remi je bio veći nego bilo koja pobjeda i značila je plasman na prvo
veliko takmičenje u istoriji – na smotru najboljih ekipa svijeta 2015.
godine u Kataru.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Napomenimo
još da se Bosna i Hercegovina nalazi u Grupi B Svjetskog prvenstva,
koje će se održati od 15. januara do 1. februara, s Hrvatskom,
Makedonijom, Austrijom, Tunisom i Iranom.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span><strong><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></strong></span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><strong><span> </span>Debitantski nastup Bosne i Hercegovine na Svjetskom prvenstvu u Brazilu, Njemačkoj titula, domaćinima blamaža</strong></span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Jubilarno
20. po redu Svjetsko prvenstvo u fudbalu koje je održano u Brazilu
ostat će „urezano“ u pamćenju svih Bosanaca i Hercegovaca zbog
debitantskog nastupa bh. reprezentacije na nekom velikom takmičenju.
Prvu utakmicu Spahić, Džeko, Pjanić i društvo su odigrali na Maracani,
15. juna protiv Argentine u 19:00 sati po lokalnom vremenu. Autogolom
Seada Kolašinca i golom Lionela Messija slavili su Gaučosi, a Vedad
Ibišević je u 84. minuti postigao istorijski, prvi gol na svjetskim
prvenstvima za Zmajeve.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>U
drugom kolu BiH je igrala protiv Nigerije i trebao joj je trijumf, ali
se desilo suprotno. Poništen gol Edina Džeke, te sjajni Odemwingie bili
su glavni razlozi minimalnog poraza kojim su Zmajevi izgubili sve šanse
za prolazak u narednu fazu.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>U
posljednjoj utakmici bh. reprezentacija je odmjerila snage s Iranom i
slavila prvu, istorijsku pobjedu. Strijelci za Zmajeve su bili Džeko,
Pjanić i Vršajević, dok je utješni gol za Iran postigao Ghoochannejhad.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Tako
su u osminu finala iz Grupe F prošli Argentina i Nigerija. Afrički tim
je zaustavljen već u osmini finala, dok je Argentina osvojila srebrenu
medalju. U finalu su poraženi od dominantnih Nijemaca 1:0 (Götze u 113.
minuti), koji su u polufinalu s nevjerovatnih 7:1 savladali Brazil.
Treće mjesto osvojili su Holanđani pobjedom nad Brazilcima rezultatom
3:0.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span><strong><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></strong></span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><strong><span> </span>Košarkaši Bosne i Hercegovine se plasirali na EuroBasket, Sjedinjene Američke Države uvjerljivo do titule na MundoBasketu</strong></span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Najbolji
bh. košarkaši su se bez većih problema plasirali na EuroBasket koje će
se od 5. do 20. septembra 2015. godine održati u četiri države:
Hrvatskoj, Francuskoj, Njemačkoj i Latviji. U kvalifikacijskoj Grupi 1
naša selekcija je za protivnike dobila Island i Veliku Britaniju, te
slavila sve četiri pobjede.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Teletović
i društvo su kvalifikacije otvorili sigurnom pobjedom na gostovanju kod
Velike Britanije rezultatom 67:80, da bi nakon toga u prepunoj dvorani
Mejdan u Tuzli savladali Island 72:62.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Sedam
dana kasnije u dvorani Mirza Delibašić savladana je Velika Britanija
74:68, a ovom pobjedom je bio osiguran plasman na EuroBasket. Selektor
Duško Ivanović poštedio je kapitena Mirzu Teletovića posljednjeg
gostovanja na Islandu, ali i bez njega najbolji bh. košarkaši su
pokazali snagu savladavši domaćina 78:70.</span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><div style="text-align: justify;"><span> </span>Poslije
kvalifikacija za EuroBasket, odigran je MundoBasket u Španiji. Do
titule su i više nego ubjedljivo došli košarkaši Sjedinjenih Američkih
Država koji su u finalu savladali najugodnije iznenađenje turnira
selekciju Srbije rezultatom 129:92. Treće mjesto pripalo je Francuzima
koji su slavili protiv Litvanije 95:93. Domaća Španija je takmičenje
završila u četvrtfinalu, dok je Hrvatska zaustavljena u osmini finala.</div>
<br />
<span><span><span><!--[if gte mso 9]><xml>
<w:WordDocument>
<w:View>Normal</w:View>
<w:Zoom>0</w:Zoom>
<w:PunctuationKerning/>
<w:ValidateAgainstSchemas/>
<w:SaveIfXMLInvalid>false</w:SaveIfXMLInvalid>
<w:IgnoreMixedContent>false</w:IgnoreMixedContent>
<w:AlwaysShowPlaceholderText>false</w:AlwaysShowPlaceholderText>
<w:Compatibility>
<w:BreakWrappedTables/>
<w:SnapToGridInCell/>
<w:WrapTextWithPunct/>
<w:UseAsianBreakRules/>
<w:DontGrowAutofit/>
</w:Compatibility>
<w:BrowserLevel>MicrosoftInternetExplorer4</w:BrowserLevel>
</w:WordDocument>
</xml><![endif]--></span></span></span><br />
<span><span><!--[if gte mso 9]><xml>
<w:LatentStyles DefLockedState="false" LatentStyleCount="156">
</w:LatentStyles>
</xml><![endif]--><!--[if gte mso 10]>
<style>
/* Style Definitions */
table.MsoNormalTable
{mso-style-name:"Table Normal";
mso-tstyle-rowband-size:0;
mso-tstyle-colband-size:0;
mso-style-noshow:yes;
mso-style-parent:"";
mso-padding-alt:0in 5.4pt 0in 5.4pt;
mso-para-margin:0in;
mso-para-margin-bottom:.0001pt;
mso-pagination:widow-orphan;
font-size:10.0pt;
font-family:"Times New Roman";
mso-ansi-language:#0400;
mso-fareast-language:#0400;
mso-bidi-language:#0400;}
</style>
<![endif]--><span>
</span></span></span><br />
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span><b><i><span style="color: red;"><span>*SPECIJALNA
NAPOMENA:<span> </span>Tekst koji ste upravo
pročitali prenesen je sa mog starog bloga By MosHer (bymosher.blogger.ba) na
kojem sam ga objavio 04. januara 2015. godine!</span></span></i></b></span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span>
</span><span><b><i><span style="color: red;"><span> </span>Ensvid
Hadžajlić - MosHer</span></i></b></span></span> </span></div>
MosHerhttp://www.blogger.com/profile/08448669469961179191noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-2055277276931331279.post-39472572327094142392015-02-08T13:09:00.004-06:002024-01-22T15:07:05.346-06:00Islamska obrtnička zajednica Mostar<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhvfM7FcubZSWgR-hpT-D4e7ZT3-CWOEcuIKqp_sfXmdCQLr9b5BfynxMQqS7gFSQ5kBwciBB5YQ53hqqz_dP48Io4F73K8l3aNJ-RWFrycN3M_uXVQxuTebx-YN7AiesVY6fQo94CIKKbzu3K-kyRBF3NGMTvTQlse8FM4l0JZy7gAjghRb5nm5N1FhsiI/s200/17058508614866391919249945420933.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="156" data-original-width="200" height="156" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhvfM7FcubZSWgR-hpT-D4e7ZT3-CWOEcuIKqp_sfXmdCQLr9b5BfynxMQqS7gFSQ5kBwciBB5YQ53hqqz_dP48Io4F73K8l3aNJ-RWFrycN3M_uXVQxuTebx-YN7AiesVY6fQo94CIKKbzu3K-kyRBF3NGMTvTQlse8FM4l0JZy7gAjghRb5nm5N1FhsiI/s1600/17058508614866391919249945420933.jpg" width="200" /></a><h4 class="naslov-posta">
</h4>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"><span style="mso-tab-count: 1;"> </span><span>Stotine
hiljada turista koji godišnje posjete najveći grad Hercegovine -
Mostar, od kojih brojni svrate do Koski Mehmed-pašine džamije smještene
stotinjak metara sjeverno od Starog mosta, na lijevoj obali Neretve, a
što svjedoči podatak o prošlogodišnjih više od 100.000 obilazaka, bude
neugodno iznenađeno kada na tom vjerskom objektu zateknu natpis koji ih
upozorava da unutrašnjost mogu vidjeti samo uz kupljeni tiket.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Na
vratima džamije jasno je naznačena obavezna kupovina karte po cijeni od
četiri konvertibilne marke (KM). Cijene su naznačene i u eurima (dva),
odnosno kunama (16), koji nisu zakonsko sredstvo plaćanja u Bosni i
Hercegovini, jer se finansijske transakcije mogu obavljati jedino u
konvertibilnim markama.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Tiketi
se prodaju u dvorištu, na ulazu u džamiju. Međutim kupljena karta ne
garantira da ćete za četiri KM, dva eura ili 16 kuna u cijelosti moći
obići taj vjerski objekat, odnosno njegovu unutrašnjost.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><span><span> </span>Da
biste se popeli na munaru, koja se ne koristi u vjerske nego u
turističke svrhe, to će vas koštati pet eura, odnosno deset
konvertibilnih maraka. </span></span>Bez
karte nije moguće ni fotografirati se na terasi sa koje se pruža pogled
na Stari most u Mostaru, dakle uraditi fotografiju kao suvenir -
uspomenu na boravak u kompleksu Koski Mehmed-pašine džamije.</span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Pojava
“vjerske trgovine” svojstvena je samo ovom dijelu Bosne i Hercegovine s
obzirom na to da se u ostatku države posjete vjerskim objektima ne
naplaćuju, odnosno to se čini samo na bazi dobrovoljnih priloga koje
posjetioci - vjernici ostavljaju na propisana mjesta na ulazima u
džamije, crkve... Najočitiji primjer je upravo Mostar gdje se primjerice
ne naplaćuju ulazi u mostarsku katedralu, niti ostale džamije. Ramiz
Jelovac, predsjednik Medžlisa Islamske zajednice Mostar, u razgovoru s
novinarom Anadolu Agency (AA) je rekao kako se posjete dvjema džamijama u
Mostaru naplaćuju već više decenija.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Ono što je takođe, svojstveno za prostor Mostara, odnosno Hercegovine, navo<span class="textexposedshow">d</span>i
Anadolija jeste i činjenica da se vjerski objekti, posebno džamije,
koriste kao stanice za postavljanje odašiljača telekom operatera. Takvi
“objekti” postavljeni su na džamiji Tabačica, Vakufskom dvoru, a sprema
se i instaliranje novih.<br />
<span> </span>“Imamo odašiljače na
par objekata, jedan od njih je i Tabačica. To je džamija koja se ne
koristi u Starom gradu. Služi jedino za vjenčavanja. Taj problem u vezi s
Islamskom zajednicom od onih koji tobože brinu jeste smještanje tog
odašiljača. To je prihod od nekih 15.000 KM godišnje. Po svim regulama,
pošto je ta džamija kulturno-historijski spomenik Zavoda za zaštitu
kulturno-historijskih spomenika, mjerenja su pokazala da nema utjecaja
na okoliš. Postoji onaj i na Vakufskom dvoru, a ovih dana će biti
postavljen na Studentskom hotelu. Ukupni prihod Medžlisa će biti oko
50.000 KM samo za postavljanje tri antene na ove objekte”, objasnio je
Ramiz Jelovac, predsjednik Medžlisa Islamske zajednice Mostar.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Sve
ovo je počelo da izaziva ogorčenje među sve većim brojem Mostaraca,
običnih i poštenih ljudi, vjernika, patriota. Poznati veliki mostarski
humanitarac, Nermin Mehić, koji sva svoja zapažanja i dobrog i lošeg u
društvu iskazuje javno kroz svoje stihove i pjesme, napisao je novu
pjesmu u kojoj je objasnio svoju gorčinu i nevjericu prema duhovnim
vođama Islamske zajednice Mostar. Pjesmu je nazvao “Odašiljač” i
prenosim je u cjelini:</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span><strong>ODAŠILJAČ</strong></span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Na munari odašiljač ćuri ,<br />
<span> </span>cjeli Mostar sad o tome bruji.<br />
<span> </span>Iz Eroneta zraka neka čudna,<br />
<span> </span>narod kuka ozraći nas svuda.<br />
<span> </span>Neka bruji iz Medžlisa vele,<br />
<span> </span>šta nas briga nek se negdje sele.<br />
<span> </span>Lova treba da se u đep stavi,<br />
<span> </span>odašiljač kešovinu pravi.<br />
<span> </span>Šta je raji šta se samo žale,<br />
<span> </span>ahiretom bolje da se bave.<br />
<span> </span>Munara je u amanet nama,<br />
<span> </span>nije kriva ostala je prava.<br />
<span> </span>Mnogo para uzima se na njoj,<br />
<span> </span>ne udi joj odašiljač staroj.<br />
<span> </span>Može ona da primi još više,<br />
<span> </span>lova nama iz Eroneta stiže.<br />
<span> </span>Pa zar ovaj biznis nekom smeta,<br />
<span> </span>slikaju je tokom cijelog ljeta.<br />
<span> </span>Strancima je ona sada čudna,<br />
<span> </span>neće naći ovaj biznis svuda.<br />
<span> </span>Nego ljudi recite nam hvala,<br />
<span> </span>ne radimo ni mi za badava.<br />
<span> </span>Ko god bude na nas zbog tog ljut,<br />
<span> </span>neće biti u djelidbi drug.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Poznati
mostarski muzičar i veliki patriota, Derviš Nazečić - Deri, ne krije
svoje ogorčenje i razočarenje: “Tih 50.000 KM, Ramize Jelovac neće otići
u javnu kuhinju, nego u vaše džepove!!! Ako ne znate kako staviti u
funkciju Allahove kuće, pitajte, nije sramota, a ne činite FESAD po
Mostaru!!!!!... Takođe, pozivam sve vjernike i one koji poštuju vjeru da
svi zajedno stanemo u odbranu svetih Božijih kuća!!!” - otvoreno
poručuje Deri.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>U
zadnje vrijeme, kada se referira na Islamsku zajednicu Mostar, među
Mostarcima se sve češće koristi naziv, koji nosi i ovaj tekst, “Islamska
obrtnička zajednica Mostar”. A, taj naziv upotrebljavaju oni Mostarci
koji su svjedoci, već više od 22 godine, neviđene pljačke i neopisivog
bogaćenja pojedinaca na bosanskohercegovačkim prostorima, ikada u
istoriji - od ratnog profiterstva ranih devedesetih godina prošlog
vijeka, preko združene pljačke odabranih političkih vođa, pa sada, eto, i
do zelenaša u vjerskim i duhovnim odorama.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Pitanje
je samo koliko još i do kada obični smrtnici ovog napaćenog grada mogu
trpiti. Možda dolazi krajnje vrijeme da se svi pljačkaši ovog ponosnog,
prkosnog i najljepšeg grada trebaju zapitati, ako se već ne boje Božje
kazne za ove 22 godine (što je očito ovim primjerima da im više ništa
nije sveto, pa čak ni Božije kuće), da li bi se trebali početi
pribojavati NARODNE KAZNE?! Narodna kazna u dosta slučajeva zna biti i
mnogo surovija od Božije, zar ne?!</span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><div style="text-align: right;"><em><span>Ensvid Hadžajlić - MosHer</span></em></div>
<br />
<span><span><em><span><!--[if gte mso 9]><xml>
<w:WordDocument>
<w:View>Normal</w:View>
<w:Zoom>0</w:Zoom>
<w:PunctuationKerning/>
<w:ValidateAgainstSchemas/>
<w:SaveIfXMLInvalid>false</w:SaveIfXMLInvalid>
<w:IgnoreMixedContent>false</w:IgnoreMixedContent>
<w:AlwaysShowPlaceholderText>false</w:AlwaysShowPlaceholderText>
<w:Compatibility>
<w:BreakWrappedTables/>
<w:SnapToGridInCell/>
<w:WrapTextWithPunct/>
<w:UseAsianBreakRules/>
<w:DontGrowAutofit/>
</w:Compatibility>
<w:BrowserLevel>MicrosoftInternetExplorer4</w:BrowserLevel>
</w:WordDocument>
</xml><![endif]--></span></em></span></span><br />
<span><em style="mso-bidi-font-style: normal;"><span><!--[if gte mso 9]><xml>
<w:LatentStyles DefLockedState="false" LatentStyleCount="156">
</w:LatentStyles>
</xml><![endif]--><!--[if gte mso 10]>
<style>
/* Style Definitions */
table.MsoNormalTable
{mso-style-name:"Table Normal";
mso-tstyle-rowband-size:0;
mso-tstyle-colband-size:0;
mso-style-noshow:yes;
mso-style-parent:"";
mso-padding-alt:0in 5.4pt 0in 5.4pt;
mso-para-margin:0in;
mso-para-margin-bottom:.0001pt;
mso-pagination:widow-orphan;
font-size:10.0pt;
font-family:"Times New Roman";
mso-ansi-language:#0400;
mso-fareast-language:#0400;
mso-bidi-language:#0400;}
</style>
<![endif]--><span>
</span></span></em></span><br />
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><em style="mso-bidi-font-style: normal;"><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span><b><i><span style="color: red;"><span>*SPECIJALNA
NAPOMENA:<span> </span>Tekst koji ste upravo
pročitali prenesen je sa mog starog bloga By MosHer (bymosher.blogger.ba) na
kojem sam ga objavio 22. decembra 2014. godine!</span></span></i></b></span></em></span></div>
<span><em style="mso-bidi-font-style: normal;"><span style="font-family: times; font-size: large;"><span>
</span><span><b><i><span style="color: red;"><span> </span>Ensvid
Hadžajlić - MosHer</span></i></b></span></span></em></span></div>
MosHerhttp://www.blogger.com/profile/08448669469961179191noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-2055277276931331279.post-57724839445492710032015-02-08T13:05:00.002-06:002024-01-22T14:58:07.840-06:00Meho Džeger, prvi poslije Alekse; Pjesnik prezrenih i odbačenih<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiHMsDixGvOIPIIslITU5EZWtFAz6oFbrTvIRYHhMttQwM4krgeEuevQVvBC4EXIG0G0kAd4vrXvmXEoA5zYX6SS0_jzaX7dyqX0ojpsrd51TYCJ6N5iAcL8WJW8jpzj_p8CY5ePfyf7UpAW5qjFQjOjW65RhfmZqvkg5kN9l8PTJ4SS6-_2dgBvfvHx0Jh/s267/17058508441483280894753247365103.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="267" data-original-width="200" height="267" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiHMsDixGvOIPIIslITU5EZWtFAz6oFbrTvIRYHhMttQwM4krgeEuevQVvBC4EXIG0G0kAd4vrXvmXEoA5zYX6SS0_jzaX7dyqX0ojpsrd51TYCJ6N5iAcL8WJW8jpzj_p8CY5ePfyf7UpAW5qjFQjOjW65RhfmZqvkg5kN9l8PTJ4SS6-_2dgBvfvHx0Jh/s1600/17058508441483280894753247365103.jpg" width="200" /></a><h4 class="naslov-posta">
</h4>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span><em style="mso-bidi-font-style: normal;"><span style="font-family: "Times New Roman"; font-size: medium; mso-tab-count: 1;"> </span><span style="font-family: times; font-size: large;">*NAPOMENA: Tekst koji slijedi napisala je Maja Radević, a objavljen je u listu “Slobodna Bosna”, 22. septembra 2012. godine!</span></em></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div align="right" class="MsoNormal" style="text-align: right;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><em>Ensvid Hadžajlić - MosHer</em><em><span></span></em></span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Ima
neke poetske pravde u tome što je četvrta po redu objavljena knjiga
pjesama Mehe Džegera, tačnije njegova Sabrana djela, promovisana u
okviru ovogodišnje manifestacije Šantićeve večeri poezije. Za Mehu se te
večeri u Mostaru, kao i ko zna koliko puta ranije, moglo čuti da je bio
“pjesnik prezrenih i odbačenih”. U tih par riječi stane otprilike sve
ono što je većina ljudi, čak i onih koji su ga svakodnevno viđali kako
ponosno uzdignute glave sa šeširom, u kožnom prsluku i kaubojskim
čizmama luta ulicama grada na Neretvi, znala o Mehi i njegovom samačkom
životu obilježenom velikim, nikada ostvarenim snovima o uspjehu na
svjetskoj rock sceni, kakve potajno sanjaju mnogi. Ali ponajviše bijedom
i siromaštvom one vrste od kojeg ljudi okreću glavu i žurno prelaze na
drugu stranu ulice, u neodređenom strahu da bi se takva sudbina, poput
kakve teške zarazne bolesti, ako je i samo okrznu, mogla prenijeti na
njih.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span><strong><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></strong></span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><strong><span> </span>SVE MEHINE LJUBAVI</strong></span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Aleksa
Šantić je, slično kao njegov sugrađanin Meho nekih stotinjak godina
kasnije, živio u burnim vremenima u kojima se na pjesnike gledalo kao na
prilično beskorisne članove društva, nesposobne da usvoje društvene
konvencije i predaju se zadanim normama građanskog života što bi,
ukratko, značilo da baš “nisu sasvim svoji”. I baš kao i Meho, i
najpoznatiji mostarski pjesnik Šantić neiscrpnu inspiraciju nalazio je –
u ženama. Književni kritičari i poetski znalci rekli bi vjerovatno da
između Mehine i Aleksine ljubavne poezije ima malo dodirnih tačaka, ali
suština je zajednička – a zove se čežnja.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>“Da
smo imali sina, zvao bi se Mick”, napisao je Meho u pjesmi posvećenoj
izvjesnoj Merkunisi, jednoj od njegovih mnogobrojnih, stvarnih ili
izmišljenih, opjevanih i uglavnom nesretnih ljubavi. Besmrtnim likovima
anđeoskih žena poput Danteove Beatrice, Petrarkine Laure ili Aleksine
Emine, danas mirne duše možemo pridodati Džegerovu Cunu, Klaudiju ili
Nijazu…”, rekao je Nino Raspudić, profesor zagrebačkog Filozofskog
fakulteta, predstavljajući 2002. godine Mehinu zbirku poezije,
jednostavno naslovljenu Pjesme. Bilo je to nekoliko mjeseci prije Mehine
smrti, a Raspudić ga je tada, sasvim tačno, opisao kao “pjesnika
velikih istina očitanih u malim stvarima”: “Džegerovo pjesništvo nije
puki opojni bijeg u imaginaciju i muzikalnost riječi. To je pjesništvo o
stvarnim ljudima i stvarnim osjećajima. Pjesnik ne bježi od stvarnosti u
svoj njenoj okrutnosti i često apsurdnosti, ali uspijeva tu grubu
svakodnevnu životnu materiju snagom blistavog umjetničkog izraza uzdići i
sublimirati do najrafiniranije poezije.”</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Za
ćudoredni mostarski svijet, upeglan, najeden, obučen i obuven, Mehmed
Humačkić bio je „redikul, skitnica, problem, pijanac, budala,
probisvijet“… Nije bilo novinske i školske potvrde da je bio „boem“,
kaže književnik Veselin Gatalo, na čiju su inicijativu objavljena i na
Šantićevim večerima poezije predstavljena Mehina Sabrana djela. „Jeste,
bio je nikakav, ali samo njima. Za mene i Mostar koji ga poznaje ‘iz
prve ruke’, Meho Džeger je bio hrabar čovjek, pošten toliko da nijednu
svoju manu, za razliku od opeglanih licemjera, ni pred kim nije
sakrivao. Naprotiv, isturao bi svoje mane i slabosti kao zastavu, svojom
direktnom uvredom ošinuo bi najmoćnije i one koji su se smatrali
najzaslužnijim u društvu. Prezir treba zaraditi, baš kao i mržnju. A
Meho nije umio mrziti, barem ne kao što mrze ‘intelektualci’ i
‘činjenica znalci’, oni koji su se i u životu i u školi učili mržnji.
Nisam ga nikada čuo kako nekome psuje mater, najgore što je mogao reći
za nekoga je da je ‘putko’, dakle, putast konj“, govori Gatalo.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Pored
ljubavnih pjesama koje, kao i čitav Mehin poetski opus, karakterizira
surovi realizam (Gledam te Nermina/Imaš kovrdžavu kosu/I dobre guzove/Za
meljanje/Ko kifle u Dugalića pekari/I rekao sam ti to/A ti si meni samo
rekla – MRŠ), Mehina specijalnost bile su i podrugljive pjesme o onima
koji su na njega gledali svisoka, ne uspijevajući da sakriju prezir
prema „takvima poput njega“, skitnicama i probisvijetima koji jedva
preživljavaju, ko zna kako i od čega. Jedna od najpoznatijih posvećena
je bivšem fudbaleru, a sadašnjem selektoru reprezentacije Alžira, Vahidu
Halilhodžiću:</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Vahid
Halilhodžić/Neizmjerljiva legenda/Rodio se u poznatom gradu/U
Jablanici/Gdje je Jul Briner srušio most/Kada je došao u Mostar/Asim mu
je postavljao štapove/I učio ga da pravilno hoda/Vaha, ti si u Veležu
bio idol/I mi ti se klanjamo/Zato Vahide/ Kada ti je račun u kafiću 8
KM/Reci konobaru – u redu je, mali!!!/A ne da uzimaš kusur/Da platiš
parking u Jablanici.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>“Podrugljiva pjesmica je bila njegovo oružje, moćno i nezaustavljivo, oružje koje ga je nadživjelo“, kaže Veselin Gatalo.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Meho
se u raji volio predstavljati kao vrstan ljubavnik i veliki zavodnik.
Niko, međutim, ne može sa sigurnošću reći koliko ima istine u Mehinim
mnogobrojnim ljubavnim podvizima, detaljno opisanim u njegovim pjesmama:
Vodili smo ljubav ja i Zana/Samo da se zna/Nek se papci pojedu jer ja
sam sexa kralj/Zana mi je to rekla/Mala moja Zanice/Kad ćeš mi opet
praviti dolmu u onim žutim paprikama/A ja ću gledati utakmicu/I reći ti
mala moja/Daj mi čašu vode ako je dobro otekla.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>U
mostarskim analima ostaće zabilježeno i kako je Meho svojevremeno
odlučio da se počne aktivno baviti politikom. Osnovao je svoju
Boksersko-rokersko-fudbalsko-skakačku stranku, sakupio je i 200 potpisa,
ali zbog njegovog hroničnog problema – nedostatka novca – nije,
nažalost, izašao na izbore. “Meni političari, znaš, idu puno na živce.
Jedno pričaju, a drugo rade i ne misle na sirotinju. Bičakčić i Meho
Obradović žive k'o bubreg u loju, a ja nemam od čega da platim struju. A
da sam postao političar, sve bi bilo drukčije. Otvorio bih fabrike i
zaposlio raju. Mostar ne bi bio podijeljen. Velež bi igrao pod Bijelim
brijegom”, zaneseno je pričao Meho o nekim boljim vremenima koja,
nažalost, nije dočekao.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><strong><span> </span>ZVIJEZDA IZ BACKSTAGEA</strong></span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Bio
je redovan posjetilac svih koncerata koji su se održavali u gradu na
Neretvi, a nerijetko bi se i pridružio članovima nekog benda na sceni,
kao „gostujući umjetnik“. Backstage je bio Mehin prirodni ambijent – tu
je osjećao da je „na svom terenu“, zaštićen i siguran od podsmijeha onih
koji su ga doživljavali kao „čaršijskog frika“, i jedan mali korak
bliže ostvarenju svog sna o svjetskoj slavi. „Prije rata, Meho bi se
uvijek pojavio na koncertima jugoslavenskih rock'n'roll bendova u
Mostaru. Tada su svi znali svirati Stonese, a Džeger je izlazio na binu
da s njima otpjeva pokoji refren, i sve bi se završavalo ovacijama raje,
koja su u njemu mogla vidjeti sve svoje slabosti. On je, ipak,
odolijevao i podsmijehu zle čaršije i svojoj blesavosti. Onda je došao
rat i zaboravili smo Mehu. Sresti ga ponovo kako moli redare da ga puste
u backstage značilo je vratiti se u vrijeme u kojemu je rat tek ime za
nešto u čemu se ljudi ne sjećaju ničega, osim želje za očuvanjem
vlastitog i života svojih najbližih“, napisao je novinar Ahmed Burić u
jednom davnom tekstu u Danima.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Muzičar
Ale Puzić iz benda Black Chicken Leg pamti kako je Meho redovno dolazio
na njihove nastupe. „Bio je čest gost na našim svirkama i koncertima. U
početku je i malo svirao s nama, ali kako mu to nije baš najbolje išlo,
kasnije je nastupao kao pjevač“, priča Puzić. „Mi smo ga tretirali kao
pravu rock zvijezdu, baš kao da je Mick Jagger. U našem backstageu Meho
je uvijek imao džaba pivu.“</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>O
Mehinom „privatnom životu“, ako je takva kategorija uopšte postojala
kod čovjeka koji je svoje dane provodio vječno izložen radoznalim, ako
već ne osuđujućim pogledima drugih, zna se veoma malo. Gdje je bio i šta
je radio za vrijeme rata, kako je preživljavao tih godina i od čega je
uopšte živio, niko tačno ne zna. Zna se samo da je imao brata koji je
ležao u zatvoru zbog ubistva, a Meho mu je pomagao koliko je mogao.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>„Htio
sam, svojevremeno, da od njega učinim čovjeka po mjeri drugih. Da sa
zarađenim novcem plati struju i vodu, a ne da taj novac popije. Ni ja ga
nisam do smrti pošteno razumio. Nisam bio tu kad je ukopan, bio sam
hiljadama kilometara daleko, u Santjagu de Komposteli, za njegovu
dženazu sam čuo dan kasnije. Znam da su mi studenti dan poslije toga
bili mirni kao bubice, tako sam mrk i utučen bio“, sjeća se Veselin
Gatalo.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Iza
Mehe Džegera, posljednjeg mostarskog boema i skitnice, ostale su neke
nezaboravne pjesme čija se vrijednost, kako to obično biva, počela
stidljivo prepoznavati tek sada, nekoliko godina nakon njegove smrti, i
to ponajviše zahvaljujući Mehinim hercegovačkim „fanovima“ koji njegovu
poeziju objavljuju na domaćim web portalima i forumima.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>„To
je sjajna poezija i mislim da tek dolazi vrijeme kada će njegovi
literarni dometi biti u potpunosti prepoznati“, kaže Ale Puzić. „Znam
puno ljudi koji se trude da pišu onako kao što je pisao Meho, ali im ne
uspijeva… A možda je trik u tome što se Meho uopšte nije trudio, riječi
su jednostavno izlazile iz njega.“</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Tu
se negdje završava priča o Mostarcu Mehmedu Humačkiću, zvanom Meho
Džeger. U svakom gradu na svijetu valjda postoji neko poput Mehe koji
je, eto, tek nakon što je otplovio sa ovog svijeta i mostarskih ulica
postao „legenda“ i prava zvijezda. Poslije Mehine smrti, jedan njegov
anonimni sugrađanin je napisao: „Bagra mu se smijala iza leđa, hakale ga
budale… a samo prava raja je znala u čemu je trik. Nije Meho naš bio
budala – on je bio de facto umjetnik… shvaćate???“</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><strong><span> </span>IZBOR IZ MEHINIH LJUBAVNIH PJESAMA</strong></span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>JELISAVETA</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>U Kragujevcu</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Sjedila si preko puta mene</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>I prekrstila noge</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Pukla ti je čarapa</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Na jednom mjestu</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Ja sam ti rekao</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Pukla vam je gospođo</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Čarapa najlonska</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Na lijevom koljenu</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Ti si meni rekla</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Da to treba tako</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Ko da sam ja mahnit.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>MERKUNISA</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Sjedila si u Pozorišnoj</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>I vjetar je puho</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Kad si me pogledala</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Odmah sam vidio</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Da me razumiješ</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Šupak na vratima</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Me nije pustio unutra</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Kaže p'jan si</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Nema problema brato</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Da smo imali sina</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Zvao bi se Mik</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Nikad te više nisam vidio.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>MUNEVERO</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Munevero moja nevjero</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Zašto si taka</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>A ja sam ti više puta u Papagaju</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Zvao gusti od jagode</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>I mislio sam da ćeš mi dati</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Da ti se prislonim</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Ko onaj manijak iz autobusa</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Zašto si taka</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Ko da sam ja bezveze</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Ne znaš da se meni svi klanjaju</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Kada uđem u kazneni prostor</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>I zamahnem</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Zašto si taka</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Kažeš nisi to očekivala</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Pa šta si očekivala</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Ilićki autobus?</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>ROCK'N'ROLL</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>U gradu rocka ja živim</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Ja Meho Džeger</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>U Fazle kupim cigare</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>A onaj preko puta što kasete</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>I CD-ove prodaje</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Mi kaže đe si Meho legendo</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Ja njemu kažem</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Đe si</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Jer Rock'n'Roll je život moj</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>U gradu rocka ja živim</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Ja Meho Džeger</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>U ABC-u popijem kafu</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>A onaj što je imao kafanu prekoputa</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Sad je zatvorio</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Kaže ne može izbit za kirije</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>A ja njemu kažem</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Budi nehajan</span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><span>
<span><span> </span>Jer Rock'n'Roll je život moj.</span></span></span><br />
<br />
<span><span><span><!--[if gte mso 9]><xml>
<w:WordDocument>
<w:View>Normal</w:View>
<w:Zoom>0</w:Zoom>
<w:PunctuationKerning/>
<w:ValidateAgainstSchemas/>
<w:SaveIfXMLInvalid>false</w:SaveIfXMLInvalid>
<w:IgnoreMixedContent>false</w:IgnoreMixedContent>
<w:AlwaysShowPlaceholderText>false</w:AlwaysShowPlaceholderText>
<w:Compatibility>
<w:BreakWrappedTables/>
<w:SnapToGridInCell/>
<w:WrapTextWithPunct/>
<w:UseAsianBreakRules/>
<w:DontGrowAutofit/>
</w:Compatibility>
<w:BrowserLevel>MicrosoftInternetExplorer4</w:BrowserLevel>
</w:WordDocument>
</xml><![endif]--></span></span></span><br />
<span><span><!--[if gte mso 9]><xml>
<w:LatentStyles DefLockedState="false" LatentStyleCount="156">
</w:LatentStyles>
</xml><![endif]--><!--[if gte mso 10]>
<style>
/* Style Definitions */
table.MsoNormalTable
{mso-style-name:"Table Normal";
mso-tstyle-rowband-size:0;
mso-tstyle-colband-size:0;
mso-style-noshow:yes;
mso-style-parent:"";
mso-padding-alt:0in 5.4pt 0in 5.4pt;
mso-para-margin:0in;
mso-para-margin-bottom:.0001pt;
mso-pagination:widow-orphan;
font-size:10.0pt;
font-family:"Times New Roman";
mso-ansi-language:#0400;
mso-fareast-language:#0400;
mso-bidi-language:#0400;}
</style>
<![endif]--><span>
</span></span></span><br />
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span><b><i><span style="color: red;"><span>*SPECIJALNA
NAPOMENA:<span> </span>Tekst koji ste upravo
pročitali prenesen je sa mog starog bloga By MosHer (bymosher.blogger.ba) na
kojem sam ga objavio 14. decembra 2014. godine!</span></span></i></b></span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span>
</span><span><b><i><span style="color: red;"><span> </span>Ensvid
Hadžajlić - MosHer</span></i></b></span></span></span></div>
MosHerhttp://www.blogger.com/profile/08448669469961179191noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-2055277276931331279.post-78587898944050647112015-02-08T12:53:00.003-06:002024-01-22T14:55:49.103-06:00Mobing<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhnLXC3ofNNxhgWt9fCctpkd355cBI59Xdzt-W87-Ynrt-ECUoHvB35DkoWg72s7Sohi4PYVppyFJsbFy7Ypb8S8851_EcKvypjH_ACKTk1XQ_bu6T41yNzMEvgUdytSKE-iUeyIZhUj_uDnBzO-ibtb_n_yYRMDh94N4WWBirmBYS-mx6k3To3AQd9W4TF/s200/17058508312067008052943513813625.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="200" data-original-width="200" height="200" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhnLXC3ofNNxhgWt9fCctpkd355cBI59Xdzt-W87-Ynrt-ECUoHvB35DkoWg72s7Sohi4PYVppyFJsbFy7Ypb8S8851_EcKvypjH_ACKTk1XQ_bu6T41yNzMEvgUdytSKE-iUeyIZhUj_uDnBzO-ibtb_n_yYRMDh94N4WWBirmBYS-mx6k3To3AQd9W4TF/s1600/17058508312067008052943513813625.jpg" width="200" /></a><h4 class="naslov-posta">
</h4>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="mso-tab-count: 1;"> <span style="font-family: Times New Roman; font-size: small;"> </span></span><span><span style="font-family: times; font-size: large;"><em>*NAPOMENA: Izvor informacija za tekst koji slijedi je korišten sa 24sata.hr</em></span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div align="right" class="MsoNormal" style="text-align: right;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><em>Ensvid Had</em><em><span>žajlić - MosHer</span></em></span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Svaki
četvrti radnik za radnog vijeka doživi neki oblik zlostavljanja, ističe
predsjednica udruženja Mobbing Jadranka Apostolovski.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Zlostavljaju
se drugačiji, niže obrazovani, ljudi kojima je karijera u usponu, ali i
“zviždači” koji upozoravaju na probleme ili nepravilnosti. Brojke
pokazuju kako je najviše zlostavljanih od 36 do 50 godina starosti, a
najmanje od 20 do 35 godina starosti. Na prijavu “ružnog” ponašanja
odlučuje se 66 posto žena i 34 posto muškaraca.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Mobing
se definiše kao psihičko zlostavljanje u radnoj sredini (iako može biti
i fizičko i seksualno) kojeg često nismo ni svjesni, a zlostavljati
mogu i nadređeni i kolege.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Često
i ne znamo da smo izloženi mobingu, bilo da nas zlostavlja nadređeni
ili kolega. Najčešće se prvo javlja osjećaj srama, osjećaj da s nama
nešto nije u redu, poslije toga upadamo u teško emocionalno stanje, sve
teže odlazimo na posao, na radnom mjestu smo sve manje efikasni. Zatim
se javljaju i zdravstvene smetnje: kardiovaskularni problemi, oslabljeni
imunitet, anksioznost...</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>-
Prvo se javlja posramljenost i osjećaj kako s nama nešto nije u redu,
pa se upada u teško emocionalno stanje te s grčem u želucu počnemo ići
na posao, a tamo postajemo sve neefikasniji - objašnjava Jadranka
Apostolovski.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Samo
15 mjeseci neprekidnog maltretiranja može uroditi zdravstvenim
smetnjama, pa se javljaju problemi sa srcem, krvnim pritiskom, kožne
bolesti, ali i uznemirenost, depresija, pa i PTSP.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>-
U tom razdoblju može biti povećana potreba za alkoholom, sedativima ili
cigaretama, a zabilježeni su i pokušaji samoubistva - rekla je
profesorica Jadranka Mustajbegović, specijalistica medicine rada.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Zlostavljači su najčešće ljudi smanjenih mogućnosti za ljubav, radost, igru, stvaralaštvo, davanje i dijeljenje.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span><span style="background: none 0% 0% repeat scroll white; font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Na prijavu zlostavljanja odlučuje se 34 posto muškaraca i 66 posto žena.</span></span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Nezadovoljni
su sa sobom, karijerom i sposobnostima te ih muči osjećaj zavisti. Iako
su često to moćne osobe, željne su još više moći. Obično zlostavljanjem
saradnika prikrivaju nemoć u nekom drugom području svog života
okupljajući oko sebe ljude kojima dokazuju svoju moć i važnost. Dvolični
su. U odnosima sa žrtvom su izrazito bezobzirni, a s ostalim
suradnicima simpatični i pristupačni. Neki zlostavljaju svjesno, namjera
im je naštetiti drugom ili ga prisiliti da napusti radnu sredinu.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span><span style="background: none 0% 0% repeat scroll white; font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Drugi je vrlo čest primjer mobinga konstantno traženje pogreške u poslu.</span></span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>To
rade kad se osjećaju ugroženo, iz ličnog straha da neće biti cijenjeni i
kad postoji konkurencija za napredovanje ili opstanak na radnom mjestu.
Često im se pridružuju i drugi u strahu da ne postanu žrtve. Iako je
najčešći oblik takozvani vertikalni mobing (oko 55 posto), usmjeren
odozgo prema dolje, sve je češći i mobing od podređenih prema
nadređenima (od dva do pet posto), ali i između kolega u struci i istom
nivou odgovornosti (45 posto). Takvo zlostavljanje među saradnicima
najviše pogađa žrtvu te ima i najveće posljedice.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span><span style="background: none 0% 0% repeat scroll white;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></span></span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span><span style="background: none 0% 0% repeat scroll white; font-family: times; font-size: large;"><span> </span><strong>Bolovanje je mudro preskočiti</strong></span></span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Radnik
može prekinuti raditi ako preda tužbu zbog povrede dostojanstva.
Međutim u udruženju Mobbing smatraju kako je najbolje nastaviti raditi.
Dijelom kako ne bi imao problema pri povratku na posao, ali i zato što
mu poslodavac isplaćuje plaću kao da radi, a on, ako izgubi spor,
primljeni iznos ne bi morao vratiti. </span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span><strong>Mobing ili ipak ne?</strong></span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Povreda
prava iz radnog odnosa ili ugovora o radu, npr. kad radnicima nije
plaćen godišnji ili mu uopće nije odobren, ili mu nije plaćen
prekovremeni rad ne smatra se mobingom, ali ako se to događa ciljano
samo pojedincu, može postati, napominju iz udruženja Mobbing.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Ispitanici su najčešće navodili da su bili izloženi iznošenju nedokazanih tvrdnji protiv njih.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span><span style="background: none 0% 0% repeat scroll white;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></span></span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span><span style="background: none 0% 0% repeat scroll white; font-family: times; font-size: large;"><span> </span><strong>A najugroženiji su...</strong></span></span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Samohrani
su roditelji laka meta jer trpe sve kako ne bi dobili otkaz te kako bi
prehranili sebe i djecu. Ali, kada ih snađu zdravstveni problemi, tek
tada odluče potražiti pomoć, otkriva Jadranka Apostolovski.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span><strong>To se događa samo meni? Ne.</strong></span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Osoba
se, ako je zlostavljaju, samookrivljava, misli kako je za nešto kriva
ili ne razumije što se događa. Javlja se osjećaj usamljenosti i
uvjerenost da se to događa samo njoj. Pojavljuje se osjećaj
bezvrijednosti, koji je početni pokazatelj depresije, ističe prof.
Mustajbegović.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span><strong>I napastovanje je mobing</strong></span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span><span style="background: none 0% 0% repeat scroll white; font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Oblici
mobinga su isključivanje zaposlenih iz poslovnoga i društvenog života,
odnosno potpuna socijalna izolacija, prijetnje, pa i prijetnje fizičkim
nasrtajem, fizičko zlostavljanje ili napastovanje (zadnja su dva oblika
najdrastičniji primjeri). “Treniranje strogoće”, posebno ako to rade
nadređeni, takođe je jedan od oblika mobinga.</span></span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span><span style="background: none 0% 0% repeat scroll white;"><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></span></span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span><span style="background: none 0% 0% repeat scroll white; font-family: times; font-size: large;"><span> </span><strong>'Daj otkaz jer ne vrijediš'</strong></span></span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Aktivnosti
psihološkog zlostavljanja su uznemiravanje, ogovaranje, upiranje prstom
u nekoga, šikaniranje ili izbjegavanje, omalovažavanje i uskraćivanje
važnih informacija ili njihova dostava kad je kasno, kaže prof. Jadranka
Mustajbegović i dodaje kako se pojedinca može destabilizirati
“skidanjem” s dosadašnje dužnosti kako bi ga se “natjeralo” da ponudi
otkaz.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span><strong>5 osnovnih stepeni mobinga</strong></span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><strong><span> </span>1. Neriješen sukob uzrokuje poremećaje u međuljudskim odnosima,</strong>
komunikacija prestaje biti prijateljska. Izvorni se sukob ubrzo
zaboravlja, a zaostale neprijateljske težnje usmjeravaju se prema
odabranoj osobi.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><strong><span> </span>2. Potisnuta agresija prerasta u psihoteror</strong> i osoba se počinje osjećati da postaje manje vrijednom, gubi ugled, pravo glasa...</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><strong><span> </span>3. Zlostavljana osoba postaje “dežurnim krivcem”</strong> za sve propuste i neuspjehe tima, kolektiva.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><strong><span> </span>4. Očajnička “borba za opstanak” žrtve</strong>, kod koje se pojavljuju sindrom izgaranja na poslu, tj. hronični sindrom umora, psihosomatski ili depresivni poremećaji. </span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><strong><span> </span>5. Osoba ne vidi izlaz iz nevolja, </strong>napušta posao te često obolijeva od hroničnih bolesti i poremećaja.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span><strong>Najmanje je zlostavljanih sa osnovnom školom</strong></span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Najviše
je ispitanika u istraživanju udruženja Mobbing srednje stručne spreme
(35,3 posto muškaraca i 45,5 posto žena), zatim fakultetski obrazovanih
(29,4 posto muškaraca i 36,4 posto žena). Najmanje je zlostavljanih sa
završenom osnovnom školom (2,9 posto muškaraca i 6 posto žena).</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span><strong>Ako vas zlostavljaju udruga Mob<span style="background: none 0% 0% repeat scroll white;">bing savjetuje:</span></strong></span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><strong><span> </span>1. Ne dajte se uvući u svađu</strong> i pokušajte otvoreno porazgovarati s osobom koja vas zlostavlja te je upozorite na njene postupke i ponašanje.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><strong><span> </span>2. Pismeno zabilježite svako zlostavljanje</strong> i arhivirajte sve pisane dokumente (primjerice e-mail).</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><strong><span> </span>3.</strong> O onome što vam se događa <strong>obavijestite osobu iz radne sredine u koju imate povjerenja</strong>, a ako takva ne postoji, s povjerenjem se obratite udruženju Mobbing ili nekom udruženju koja se bavi zaštitom ljudskih prava.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><strong><span> </span>4.</strong> Recite zlostavljačima da se prestanu tako ponašati.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><strong><span> </span>5. </strong>Ne dajte se uvući u ponašanje karakteristično za mobing. <strong>Ne vraćajte zlostavljaču istom mjerom!</strong></span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><strong><span> </span>6. Požalite se osobi koja vam je direktno nadređena.</strong></span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><strong><span> </span>7. </strong>O svemu biste trebali moći <strong>obavijestiti kadrovsku službu</strong> i upravu preduzeća.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><strong><span> </span>8.</strong> U slučaju psihičkih ili fizičkih poremećaja <strong>hitno potražite savjet psihologa, psihijatra ili liječnika.</strong></span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><span>
<strong><span><span> </span>9. Potražite savjet pravnika</span></strong><span> koji se bavi radnim pravom.</span></span></span><br />
<br />
<span><span><span><!--[if gte mso 9]><xml>
<w:WordDocument>
<w:View>Normal</w:View>
<w:Zoom>0</w:Zoom>
<w:PunctuationKerning/>
<w:ValidateAgainstSchemas/>
<w:SaveIfXMLInvalid>false</w:SaveIfXMLInvalid>
<w:IgnoreMixedContent>false</w:IgnoreMixedContent>
<w:AlwaysShowPlaceholderText>false</w:AlwaysShowPlaceholderText>
<w:Compatibility>
<w:BreakWrappedTables/>
<w:SnapToGridInCell/>
<w:WrapTextWithPunct/>
<w:UseAsianBreakRules/>
<w:DontGrowAutofit/>
</w:Compatibility>
<w:BrowserLevel>MicrosoftInternetExplorer4</w:BrowserLevel>
</w:WordDocument>
</xml><![endif]--></span></span></span><br />
<span><span><!--[if gte mso 9]><xml>
<w:LatentStyles DefLockedState="false" LatentStyleCount="156">
</w:LatentStyles>
</xml><![endif]--><!--[if gte mso 10]>
<style>
/* Style Definitions */
table.MsoNormalTable
{mso-style-name:"Table Normal";
mso-tstyle-rowband-size:0;
mso-tstyle-colband-size:0;
mso-style-noshow:yes;
mso-style-parent:"";
mso-padding-alt:0in 5.4pt 0in 5.4pt;
mso-para-margin:0in;
mso-para-margin-bottom:.0001pt;
mso-pagination:widow-orphan;
font-size:10.0pt;
font-family:"Times New Roman";
mso-ansi-language:#0400;
mso-fareast-language:#0400;
mso-bidi-language:#0400;}
</style>
<![endif]--><span>
</span></span></span><br />
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span><b><i><span style="color: red;"><span>*SPECIJALNA
NAPOMENA:<span> </span>Tekst koji ste upravo
pročitali prenesen je sa mog starog bloga By MosHer (bymosher.blogger.ba) na
kojem sam ga objavio 08. novembra 2014. godine!</span></span></i></b></span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span>
</span><span><b><i><span style="color: red;"><span> </span>Ensvid
Hadžajlić - MosHer</span></i></b></span></span></span></div>
MosHerhttp://www.blogger.com/profile/08448669469961179191noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-2055277276931331279.post-70961610074934831422015-02-08T12:48:00.006-06:002024-01-22T14:53:16.440-06:00Irina Lovrić: Antologijska presuda! Prvi slučaj presuđenog mobinga i diskriminacije na državnom nivou<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjMaomj3hocJRKz8aPlstAvWcLGukmYgmue_3jJfjuyjZKeHFr2OL14XqrUerz_sh1iiMDfc6fjvz3pfZQ9E0vGieG1vCGR7vgsoV-p-oWjsmlUY656-_sopAWP9Cb7Zk_LcaJ4RjIaFXNF2MM-bMYXPqgcTHgu3cwkhqAnazEivmTDv6AYD8rHoKFg4_9x/s203/1705850816416947127260134399708.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="203" data-original-width="200" height="203" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjMaomj3hocJRKz8aPlstAvWcLGukmYgmue_3jJfjuyjZKeHFr2OL14XqrUerz_sh1iiMDfc6fjvz3pfZQ9E0vGieG1vCGR7vgsoV-p-oWjsmlUY656-_sopAWP9Cb7Zk_LcaJ4RjIaFXNF2MM-bMYXPqgcTHgu3cwkhqAnazEivmTDv6AYD8rHoKFg4_9x/s1600/1705850816416947127260134399708.jpg" width="200" /></a><h4 class="naslov-posta">
</h4>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span><em style="mso-bidi-font-style: normal;"><span style="font-family: "Times New Roman"; font-size: medium; mso-tab-count: 1;"> </span><span style="font-family: times; font-size: large;">*NAPOMENA:
Tekst koji slijedi je, u stvari, sastavljen od dva tekst. Prvi koji je
pod originalnim naslovom “Bosna: Irina Lovrić dobila spor s državom!” je
napisao Mišo Radić, za HeraZnanje (na <a href="http://heraznanje.com/" target="_blank">heraznanje.com</a>), dok je drugi
tekst, zapravo, intervju sa Irinom Lovrić, koji je vodila Elvedina
Džakmić (foto: Berjamin Nizić) za Azra magazin, a objavljen je pod
naslovom “Irina Lovrić: Antologijska presuda! Prvi slučaj presuđenog
mobinga i diskriminacije na državnom nivou” u internet izdanju Azra
magazina (na <a href="http://azramag.ba/" target="_blank">azramag.ba</a>) od 6. novembra 2014. godine.</span></em></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><em><span> </span>Još mi samo
preostaje da poručim Irini, jedno veliko BRAVO i SVAKA ČAST za hrabrost,
upornost, istrajnost, za borbu za osnovna ljudska prava! ZA POBJEDU U
BORBI PROTIV MOĆNIKA! Ponosan sam da se poznajemo, makar to bilo
poznanstvo samo preko Facebook-a. Moja podrška i poštovanje zauvjek!</em></span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div align="right" class="MsoNormal" style="text-align: right;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><em>Ensvid Hadžajlić - MosHer</em></span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><strong><span style="font-weight: normal;"><span> </span>Zaposlenica ‘Fonda za povratak Bosne i Hercegovine’ Irina Lovrić</span></strong>
godinama je gledala kako se sredstva namijenjena izbjeglicama i
povratnicima, skupljana donacijama i prilozima dijaspore troše
nenamjenski, raspršuju kao pljeva na vjetru. I nije to vidjela samo ona,
vidjeli su mnogi oko nje ali se nitko nije usudio otvoreno progovoriti.
A i kako bi kada su na čelo Fonda postavljeni stranački kadrovi bliski
vladajućima i pravosudnim organima.<br />
<span> </span>Iako načeta
zdravstvenim i obiteljskim problemima odlučila je ukazati na kriminal.
Imala je uvid u priljev sredstava i njihovu distribuciju, rijeke novca
tekle su u svim pravcima, najmanje prema onima kojima su namijenjene.
Lopovi su punili džepove a povratnicima davali obećanja.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Irini
Lovrić bilo je nemoguće gledati otvorenu pljačku onih koji su jedva
krpali kraj s krajem. Prikupila je relevantnu dokumentaciju i odlučila
2007. godine sve prijaviti nadležnim instancama i pravosudnim organima.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>I
tu počinju njeni problemi. Najprije je dobivala ‘prijateljske’ savjete
da se ne “bode s rogatima”, da radi svoj posao i zatvori oči pred onim
što je bilo očito. Samo, svi ti dobronamjerni i dobro uplašeni, nisu
računali s jednim ali … U Irini je kucalo neustrašivo srce, nesalomljiva
odlučnost i senzibilnost prema onima u ime kojih je Fond osnovan i za
koje je trebao raditi. Nisu pomogli ni mobing kojemu je bila izložena,
prijetnje koje su joj upućivane, uzimanje dokumentacije koja joj je
dolazila na stol.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Bez
odvjetnika za kojega nije imala sredstva, svojim znanjem, lucidnošću i
prikupljenom dokumentacijom a prije svega, na tim prostorima
nezapamćenom upornošću, upustila se u otvorenu borbu s moćnom
birokratskom mašinerijom i pobijedila. David je nadvladao Golijata, do
tada nedodirljivi prvi put su osjetili gorčinu poraza i strah pred onim
što bi iz svega moglo proizaći.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Irina
je najprije dobila status ” Zaštićenog prijavitelja korupcije” a nakon
iscrpljujućeg, maratonskog sudskog postupka i prvostupanjsku presudu
kojom joj se dodjeljuje odšteta u visini 30000 KM zbog mobinga kojemu je
sve te godine bila izložena.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Ma
kakav epilog ova priča dobila, Irina Lovrić je moralni pobjednik,
zvijezda koja je osvijetlila Bosanskohercegovačku tamu i dokazala da za
hrabre i odlučne nema prepreka. Postala je simbol koji može poslužiti
kao zvijezda vodilja ljudima bačenim na koljena.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div align="right" class="MsoNormal" style="text-align: right;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><strong>HeraZnanje</strong></span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><strong><span> </span>Pred vama je
prva žena, zaštićeni prijavitelj korupcije koja je nakon višegodišnje
borbe na Sudu BiH dobila presudu za mobing koji je nad njom vršio
direktor Fonda za povratak, Mlađen Božović</strong></span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>-
Ljudi, antologijska pobjeda!!! Dobila sam presudu Suda BiH, doduše
prvostepenu. Fond za povratak BiH i Mlađen Božović dužni su mi isplatiti
30.000 KM na ime počinjene štete zbog mobinga i diskriminacije. Osim
što sam postala, početkom ove godine, prva žena zaštićeni prijavitelj
korupcije u BiH, sada sam i prvi slučaj presuđenog mobinga i
diskriminacije na državnom nivou, protiv jednog visokopozicioniranog
funcionera, člana jedne od najvećih stranaka na vlasti, te države Bosne i
Hercegovine. Sama sam pisala tužbe i sve podneske sudu. Nemam završen
pravni fakultet, zbog dugogodišnjeg liječenja koje sam radila uporedo sa
svim ovim, ali sam DOBILA DRŽAVU NA SUDU. Ponosna! – napisala je prije
nekoliko dana na svom Facebook profilu Sarajka Irina Lovrić.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Jedinstvena
je ovo žena i jedinstvena priča na ovim prostorima. Irina se „usudila”
prijaviti svog direktora Mlađena Božovića (direktora Fonda za povratak,
op.a.) za ono o čemu mnogo šute – korupciju. I šta je za to dobila?
Mobing. Uzvratila je hrabro, tužbom. Uslijedila je njena dugogodišnja
borbu za pravdu i istinu na sudu. Nije bila nimalo laka ni fer. Jedna
žena, i to narušenog zdravlja, sama protiv korumpiranog sistema. I
dobila je. Krajem oktobra Sud BiH donio je prvostepenu presudu u njenu
korist. Irina se nada da će i pravosnažna presuda glasiti isto. Dokazala
je da pravda postoji, ali i da se za nju moramo boriti. Zbog borbe za
pravdu smo se divili Ivanki Orleanskoj, Erin Brokovich, Malali… Ne
zaboravimo Irinu. Ona je naša heroina. Pronašli smo je, kako simbolično,
u sarajevskoj ulici Trg heroja. Zbog presude je ne hvata euforija, ali
od podrške znanih i neznanih prijatelja na Facebooku – da.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><strong><span> </span>Vjerujete li da će i pravosnažna presuda biti ista? Kad nju očekujete?</strong></span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>-Presudu
zakonski treba da donesu u roku ne dužem od tri mjeseca. Vidjet ćemo
zajedno šta će biti. Ovo je veliko iskušenje i za Sud BiH. Sada svi
gledaju u tu pravosudnu instituciju s vjerom i nadom da ih neće
iznevjeriti, jer slučaj Irine Lovrić postao je slučaj svakog građanina
ove napaćene zemlje. Ovom prvostepenom pobjedom vraćena mu je nada u
bolje sutra.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><strong> <span> </span>Kako ste se osjećali u trenutku kada ste čuli prvostepenu presudu, je li tu bio i Vaš direktor, kakve su bile njegove reakcije?</strong></span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>-
Dan-dva prije toga saznala sam od prijatelja da Mlađen Božović,
direktor Fonda za povratak BiH, kojega sam i tužila za mobing i
diskriminaciju, ali i prijavila za korupciju i kriminal, hoda unaokolo
sa svojim stranačkim kolegom Dragomirom Kovačem, sekretarom Ministarstva
za ljudska prava i izbjeglice, pričajući da sam ja neka neuračunljiva
osoba, napola luda, da sam sve sudske postupke izgubila, a da su protiv
njih obustavljeni istražni postupci u Tužilaštvu BiH. Eto vidite da to
nije baš kako ovi visokorangorani državni službenici BiH pričaju. Nakon
toga, u subotu, 25.10.2014. godine, nazvao me je advokat Udruženja „Vaša
prava”, koji su me zastupali od konca 2011. godine. Tada mi je saopštio
lijepu vijest i rekao da se sada malo radujem, jer će ovu presudu Sud
BiH sigurno preinačiti, jer je bio svjestan šta mi se sve dešavalo u
toku postupka, te činjenice da je ovaj sud svaku moju tužbu prvo odbio
pa je onda ponovo vraćao u postupak. Kako je reagirao Božović, mogu samo
da zamislim, jer sam na bolovanju i liječenje traje. Nadam se da su u
istom rapoloženju i u istom sastavu „slavili” pijući svoje kafice i jeli
kolačiće, kako to redovno rade kada sam na poslu, što im od srca želim.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><strong><span> </span>Irina, nadam se da me nećete pogrešno razumjeti, ali je li sve ovo vrijedjelo zdravlja i truda?</strong></span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>-
Ogromna je cijena koju sam platila. Ne može meni nikakav novac vratiti
zdravlje, još manje moju mamu, koja je umrla početkom 2013. u 63.
godini, plačući posljednjih pet godina svoga života zbog onoga što
radim i šta sam preživljavala u toj svojoj, sada već, misiji. Ipak, ovo
je velika pobjeda jednog malog poštenog čovjeka, jednog neustrašivog
principa i jedne jake žene, koja i mene ponekad plaši. Mnogo ljudi sada u
meni vidi svog heroja i nekoga ko im može služiti kao primjer i
oslonac, jer ova presuda je presedan kako rekoh i na nju se sada mnogi
mogu pozivati, ali i računati na moju podršku i moje bogato iskustvo.
Mnogo toga je ovom presudom pokrenuto, naročito iz razloga što je ovaj
slučaj s ogromnom političkom pozadinom. Ovo baca novo svjetlo, ne samo
na Sud BiH, već na sve pravosudne istitucije. Bilo je mučno i teško
izdržati ovaj postupak do kraja, mnogo se i sudija promijenilo i spojena
su u jedan dva ogromna predmeta s velikim brojem dokaza. Ipak, izdržala
sam, a presudu je, također, donijela žena, žena na koju je, sigurna sam
u to, sve ovo vrijeme vršen ogroman pritisak. To što je i ona žena
utoliko sam ja ponosnija na ovu presudu i pobjedu, pa bila ona i samo
prvostepena. Znam šta će Božović na ovo reći, bit će to: „Vidimo se na
drugom stepenu, jer tamo imam rođu„. Prošli put je bio u pravu, nadam se
da će ovog puta pobjedu odnijeti pravda, zakon i „mala ja”.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><strong><span> </span>Šta je sve stalo u ovih pet godina otkako ste podnijeli tužbu protiv direktora za mobing? Kakve bitke ste vodili i s kim?</strong></span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>-
Teško je u ovo malo redova opisati sedam godina patnje, krvi, suza,
nespavanja, poniženja, uvreda, prijetnji, klevete, oduzimanja svih
osnovnih ljudskih prava, progonjenja, praćenja, prisluškivanja itd. Da,
bilo je punih sedam godina, ne pet. Naime, tužbu zbog mobinga i
diskriminacije podnijela sam 2009. godine, jer je tada tek bio donesen
Zakon o zabrani diskriminacije. Ja sam mobing trpjela od 2007. godine,
kada sam odbila učestvovati u nezakonitim radnjama i potpisivati
sumnjive i fiktivne račune i isplate. Tada me je rukovodilac institucije
napao na radnom mjestu, na kojem je uredio da se tog radnog dana samo
ja pojavim na radnom mjestu. Svim ostalim je dao slobodan dan. Sjećam se
toga kao da je bilo jučer, bio je to 30. april 2007. godine,
ponedjeljak, dan uoči prvomajskih praznika. Nakon napada sam prokrvarila
i završila na ozbiljnoj operaciji i od tada nastaje moja prava patnja i
borba koju nisam ni u filmovima gledala, borba za život i stabilizaciju
zdravstvenog stanja, jer sam preživjela i dvije teške, gotovo
smrtonosne sepse, borba protiv korupcije i kriminala pripadnika više
partija na vlasti, te borbu s rukovodiocem i njegovim pomagačima, koji
su svakog dana provodili sve jači mobing nada mnom. Mnogi su od mene
okretali glavu, a kolege u drugim institucijama su je i spuštali kada su
pored mene prolazili. Svi su znali kroz šta prolazim, svi su znali da
sam u pravu i da se radi o neviđenom kriminalu. Svi su znali i svi su
šutjeli. Krili su i mirno posmatrali šta njima pred očima rade ljudi sa
sumnjivom i kriminalnom prošlošću, koji su godinama upravljali novcem
namijenjenim izbjeglicama i povratnicima. Neka im to sada služi na čast.
Ja ću i dalje pored njih prolaziti visoko uzdignute glave i ostavljati
za sobom mirišljav trag.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><div style="text-align: justify;"> <span> </span><strong><em>Intervju u cijelosti možete pročitati u printanom izdanju magazina “Azra” (broj 923)</em></strong></div>
<br />
<span><span><span><strong><em><!--[if gte mso 9]><xml>
<w:WordDocument>
<w:View>Normal</w:View>
<w:Zoom>0</w:Zoom>
<w:PunctuationKerning/>
<w:ValidateAgainstSchemas/>
<w:SaveIfXMLInvalid>false</w:SaveIfXMLInvalid>
<w:IgnoreMixedContent>false</w:IgnoreMixedContent>
<w:AlwaysShowPlaceholderText>false</w:AlwaysShowPlaceholderText>
<w:Compatibility>
<w:BreakWrappedTables/>
<w:SnapToGridInCell/>
<w:WrapTextWithPunct/>
<w:UseAsianBreakRules/>
<w:DontGrowAutofit/>
</w:Compatibility>
<w:BrowserLevel>MicrosoftInternetExplorer4</w:BrowserLevel>
</w:WordDocument>
</xml><![endif]--></em></strong></span></span></span><br />
<span><span><strong><em><!--[if gte mso 9]><xml>
<w:LatentStyles DefLockedState="false" LatentStyleCount="156">
</w:LatentStyles>
</xml><![endif]--><!--[if gte mso 10]>
<style>
/* Style Definitions */
table.MsoNormalTable
{mso-style-name:"Table Normal";
mso-tstyle-rowband-size:0;
mso-tstyle-colband-size:0;
mso-style-noshow:yes;
mso-style-parent:"";
mso-padding-alt:0in 5.4pt 0in 5.4pt;
mso-para-margin:0in;
mso-para-margin-bottom:.0001pt;
mso-pagination:widow-orphan;
font-size:10.0pt;
font-family:"Times New Roman";
mso-ansi-language:#0400;
mso-fareast-language:#0400;
mso-bidi-language:#0400;}
</style>
<![endif]--><span>
</span></em></strong></span></span><br />
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><strong><em><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span><b><i><span style="color: red;"><span>*SPECIJALNA
NAPOMENA:<span> </span>Tekst koji ste upravo
pročitali prenesen je sa mog starog bloga By MosHer (bymosher.blogger.ba) na
kojem sam ga objavio 07. novembra 2014. godine!</span></span></i></b></span></em></strong></span></div>
<span><strong><em><span style="font-family: times; font-size: large;"><span>
</span><span><b><i><span style="color: red;"><span> </span>Ensvid
Hadžajlić - MosHer</span></i></b></span></span></em></strong></span></div>
MosHerhttp://www.blogger.com/profile/08448669469961179191noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-2055277276931331279.post-16540209441565355942015-02-08T12:42:00.005-06:002024-01-22T14:50:42.150-06:00Priča o Jugotonu, prvoj tvornici ploča u ovom dijelu svijeta<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div class="post">
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjlVr1LthV-B1B-oR1lgloQJ-UpFDQrDqj58Iod4SFzXGK7H9k8mJOU64U7QDqmwFeKqM1c0ElkbCUSiGionJ6t718ZitGd78xr5I77KHQlVd6afXOSZeVh7a_bKtyhmH5xcuSsYrzeyGTVnSQHJw3JJ5NCHuLtzTqLdxvSt8jSSIkenE4EsgX4qadtH1pz/s200/17058508034756729972845171480027.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="150" data-original-width="200" height="150" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjlVr1LthV-B1B-oR1lgloQJ-UpFDQrDqj58Iod4SFzXGK7H9k8mJOU64U7QDqmwFeKqM1c0ElkbCUSiGionJ6t718ZitGd78xr5I77KHQlVd6afXOSZeVh7a_bKtyhmH5xcuSsYrzeyGTVnSQHJw3JJ5NCHuLtzTqLdxvSt8jSSIkenE4EsgX4qadtH1pz/s1600/17058508034756729972845171480027.jpg" width="200" /></a></div><div class="body-posta"><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"><strong><span style="mso-tab-count: 1;"> </span><span>Tvornica
ploča Jugoton, čija je zapadnjačka popularna kultura bila jedno od
najspecifičnijih obilježja socijalističke Jugoslavije, uskoro će
nakratko oživjeti putem muzejske izložbe “Istočno od raja”.</span></strong></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><div style="text-align: justify;"><span> </span>Oko
Jugotonove poluvjekovne svirke nije se vrtjelo samo do pet miliona
gramofonskih ploča godišnje, nego s njima i čitava galaksija popularne
kulture i svega drugog što je činilo ili pokretalo ispod njene površine
pripadajuću proizvodnju: časopisa, radijskih i tv emisija, muzičkih
festivala, koncerata, hemijske industrije, proizvodnje gramofona...</div><span><div style="text-align: justify;"><span> </span>Radilo se o jednom od
najuspješnijih socijalističkih preduzeća koje je iskoristilo predratne
tradicije prve tvornice ploča u ovom dijelu svijeta i neumitne tržišne
trendove na zapadu. Ustvari, to je uspješan eksperiment ugnježđivanja
potrošačkog društva u oskudnom socijalističkom poraću, koje će s
vremenom potpuno promijeniti njegov predznak, piše Hina.</div><span><div style="text-align: justify;"><span> </span>Prva velika javna
valorizacija uloge te tvornice ploča u razvoju popularne kulture u
Hrvatskoj očekuje se kroz izložbu “Jugoton - istočno od raja”, koja će
biti otvorena krajem oktobra u Tehničkom muzeju u Zagrebu.</div>
<span><div style="text-align: justify;"><span> </span>Izložbi prethode
kulturološko istraživanje i razgovori s istaknutim akterima Jugotonove
istorije, a prati je obuhvatna publikacija čije podatke ovdje koristimo.
Bit će predstavljeni razni aspekti života Jugotona, uključujući
vizuelnu i pop kulturu, tehnologiju proizvodnje i arhitekturu
diskografske kuće, objašnjava Sanja Bachrach-Krištofić, koja je zajedno s
Marijem Krištofićem autorica izložbe putem njihove umjetničke
organizacije Kultura umjetnosti.</div></span><div style="text-align: justify;"><span> </span>Tehnički muzej, koji je
partner Kulturi umjetnosti, zainteresovan je jer izložba
kontekstualizira tehničku baštinu, kaže njegova direktorica Markita
Franulić. Tehnički muzej izložit će iz svog fundusa cijelu tehnološku
liniju proizvodnje ploča.</div>
<span><div style="text-align: justify;"><span> </span>U publikaciji koja
prolazi posljednje uređivanje pred štampu, ističe se da stasanje
popularne muzike nije bilo slučajno ni stihijsko, nego da je Jugoton
rezultat partijske politike koja je nakon sukoba s Informbiroom tražila
novi socijalistički put i identitet.</div></span><div style="text-align: justify;"><br /></div>
<span><div style="text-align: justify;"><span> </span><strong>Partijski pop</strong></div></span><div style="text-align: justify;"><span> </span>Partijske vođe su
uvidjele da je zabavna muzika, zato što je internacionalna, mladenačka i
moderna, djelotvoran medij izgradnje kulturnog i političkog identiteta,
naročito u državi podijeljenoj različitim kulturama, kaže istoričar
Dean Vuletić.</div>
<span><div style="text-align: justify;"><span> </span>Do 1948. godine KPJ je u
Jugotonu prednost davala narodnoj i ozbiljnoj muzici, ali pedesetih
godina Partija traži povećanje ulaganja u proizvodnju popularne muzike i
uklapa popularnu muziku u svoju kulturnu politiku.</div></span><div style="text-align: justify;"><span> </span>Ta kulturna politika
otvara Jugoslaviju zapadnim kulturnim uticajima potvrđujući razliku
spram komunističkih zemalja istočne Europe i tražeći zapadnu podršku
zbog istočnoevropske blokade poslije sukoba s IB-om, objašnjava Vuletić.</div>
<span><div style="text-align: justify;"><span> </span>Sljedeće godine član
partijske elite Edvard Kardelj traži da se proizvede više domaće muzike s
obzirom na uticaj stranih šlagera, pa 1956. godine Jugoton odbacuje
proizvodnju različite galanterije i potpuno se posvećuje proizvodnji
gramofonskih ploča.</div></span><div style="text-align: justify;"><span> </span>Između socijalizma i
popularne muzike razvilo se trajno prijateljstvo, pa čak i s njenim
najprovokativnijim oblicima, rockom i punkom. U prilog toj tvrdnji
dugogodišnji urednik u Jugotonu Siniša Škarica podiže “Bijelu knjigu”
Stipe Šuvara, koja obuhvaća sve tadašnje neprijatelje u kulturi i
umjetnosti, i utvrđuje da u njoj nema ni jednog pop ili rock muzičara.</div>
<span><div style="text-align: justify;"><span> </span>Međutim, ističe
Škarica, diskografske su kuće, kao ‘preduzeća od posebne društvene
važnosti’, imale svoje mehanizme u kontroli eventualno odvratnog.</div></span><div style="text-align: justify;"><br /></div>
<span><div style="text-align: justify;"><span> </span><strong>Zapadnjačko poslovanje</strong></div></span><div style="text-align: justify;"> <span> </span>O tome kako je Jugotonu
dobro išlo govori podatak da je 1956. do 1961. godine njegov profit
povećan 16 puta, pa je sam mogao finansirati gradnju nove fabrike u
Dubravi, u koju seli 1963. godine i koja je imala kapacitet 10 miliona
ploča na godinu.</div>
<span><div style="text-align: justify;"><span> </span>Usporedno, ne treba
smetnuti s uma ni ono što je Jugoton pružao svome radnom narodu: na 35
hiljada četvornih metara u zagrebačkoj Dubravi imali su pored modernih
tvorničkih pogona i tonskog studija u susjednom Jadran filmu, prostorije
s trpezarijom, garderobom s tuševima, uređene staze i malofudbalski
teren, liječničku i zubarsku ambulantu, prijevoz tvorničkim autobusom,
itd.</div></span><div style="text-align: justify;"><span> </span>U početku,
najprodavanije ploče Jugotona postale su pjesme prvog Opatijskog
festivala 1958. godine, a kompozicija koja je odnijela pobjedu, ona Ive
Robića i Zdenke Vučković - koja je od “Moja mala djevojčica” prozvana
“Tata kupi mi auto” - govori o želji za potrošačkim društvom, ističe
Vuletić.</div>
<span><div style="text-align: justify;"><span> </span>Sedamdesetih i
osamdesetih godina Jugoton pločama Miše Kovača, Novih fosila, Zdravka
Čolića i drugih, te novih hitmakera Rajka Dujmića, Zrinka Tutića i
Tončija Huljića, bilježi diskografske uspjehe koji se izražavaju
stotinama - tri, četiri pa čak i više od pet - hiljada primjeraka.</div></span><div style="text-align: justify;"><span> </span>U najjače domaće
pop-rock izvođače ubrajaju se, pored novotalasnih sastava Azra, Film,
Haustor, Idoli, Šarlo akrobata i Električni orgazam, grupe i izvođači
poput Parnog valjka, Aerodroma, Leba i soli, Plavog orkestra, Zane,
Olivera Mandića, Đorđa Balaševića i drugih.</div>
<span><div style="text-align: justify;"><span> </span>Apsolutni rekorder u
nakladi je Danijel Popović s albumom “Bio sam naivan” 1983. godine, koji
je do kraja osamdesetih godina prodan u 717.166 primjeraka.</div></span><div style="text-align: justify;"><span> </span>Poslovni uspjeh
podrazumijevao je ostvarivanje zakona tržišne proizvodnje, posebno
razvoj dizajna i xafsinga. Jugoton je okupljao vrhunske strip-crtače,
slikare, dizajnere i fotografe.</div>
<span><div style="text-align: justify;"><span> </span>Veljko Despot,
dugogodišnji urednik inostranih izdanja koji je, kako kaže, mnogima
otvorio prozor u čudesan svijet popularne muzike, prisjeća se da je
Jugoton u jednom trenutku imao ugovore s više od 70 inostranih izdavača,
te da se u svom poslu vodio umjetničkim i komercijalnim vrijednostima
kakve su vladale među njima.</div></span><div style="text-align: justify;"><br /></div>
<span><div style="text-align: justify;"><span> </span><strong>Razvitak ga donio - razvitak ga ubio</strong></div></span><div style="text-align: justify;"><span> </span>Prvi urednik, Pero
Gotovac, sjeća se prvih radnih godina te kaže da uopšte nisu bile
glamurozne. Mnogi suradnici nisu se dugo zadržavali u Jugotonu, jer su
očekivali lagodniji posao. Gotovac je nakon 17 godina rada otišao u
pozorište.</div>
<span><div style="text-align: justify;"><span> </span>Za Despota, međutim,
čija su izdanja od oko 1,5 milion stranih ploča činila dobru trećinu
godišnje proizvodnje, to je bio “najljepši posao na svijetu”.</div></span><div style="text-align: justify;"><span> </span>Iako se smatralo da je
popularna muzika crv u jabuci socijalizma, formalnim uvođenjem
kapitalizma podudara Jugotonov gubitak tržišne uloge, a nedugo poslije
toga izgubio je i dobro ime. Godine 1990. mijenja naziv u Croatia
Records, a potom biva privatiziran. Ali, ono što je ubilo Jugoton nije
ni socijalizam ni kapitalizam nego, prema Škarici, tehnički napredak.</div>
<span><div style="text-align: justify;"><span> </span>CD je poput virusa
uništio klasičnu diskografiju. Godinu dana nakon što smo izdali prvi CD,
onaj evrovizijskih pobjednika Rive, Jugoton je umro, kaže Škarica i
dodaje: Nakon potpune demokratizacije diskografije i upotrebe medija na
kojima “nova djeca” mogu sve što hoće, ne preostaje nam ništa drugo nego
priznati poraz pred napretkom.</div></span><div style="text-align: justify;"><br /></div>
<span><div style="text-align: justify;"><span> </span>(FENA)</div></span></span></span></span></div>
<div class="body-posta">
<span><span><span style="font-family: times; font-size: large;"> </span></span></span></div>
<div class="body-posta">
<span><span><span style="font-family: times; font-size: large;"><!--[if gte mso 9]><xml>
<w:WordDocument>
<w:View>Normal</w:View>
<w:Zoom>0</w:Zoom>
<w:PunctuationKerning/>
<w:ValidateAgainstSchemas/>
<w:SaveIfXMLInvalid>false</w:SaveIfXMLInvalid>
<w:IgnoreMixedContent>false</w:IgnoreMixedContent>
<w:AlwaysShowPlaceholderText>false</w:AlwaysShowPlaceholderText>
<w:Compatibility>
<w:BreakWrappedTables/>
<w:SnapToGridInCell/>
<w:WrapTextWithPunct/>
<w:UseAsianBreakRules/>
<w:DontGrowAutofit/>
</w:Compatibility>
<w:BrowserLevel>MicrosoftInternetExplorer4</w:BrowserLevel>
</w:WordDocument>
</xml><![endif]--><span><!--[if gte mso 9]><xml>
<w:LatentStyles DefLockedState="false" LatentStyleCount="156">
</w:LatentStyles>
</xml><![endif]--><!--[if gte mso 10]>
<style>
/* Style Definitions */
table.MsoNormalTable
{mso-style-name:"Table Normal";
mso-tstyle-rowband-size:0;
mso-tstyle-colband-size:0;
mso-style-noshow:yes;
mso-style-parent:"";
mso-padding-alt:0in 5.4pt 0in 5.4pt;
mso-para-margin:0in;
mso-para-margin-bottom:.0001pt;
mso-pagination:widow-orphan;
font-size:10.0pt;
font-family:"Times New Roman";
mso-ansi-language:#0400;
mso-fareast-language:#0400;
mso-bidi-language:#0400;}
</style>
<![endif]-->
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span> </span><b><i><span style="color: red;">*SPECIJALNA
NAPOMENA:<span> </span>Tekst koji ste upravo
pročitali prenesen je sa mog starog bloga By MosHer (bymosher.blogger.ba) na
kojem sam ga objavio 06. oktobra 2014. godine!</span></i></b></span></div>
<b><i><span style="color: red;"><span> </span>Ensvid
Hadžajlić - MosHer</span></i></b></span></span></span></span></div>
</div>
</div>
MosHerhttp://www.blogger.com/profile/08448669469961179191noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-2055277276931331279.post-4634649270110464182015-02-08T12:38:00.006-06:002024-01-22T14:48:08.857-06:00Priča o nuklearnom dobu<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEj8qLx1hW1Fd2NESsSkSCKe_rQF1G1Q6O1bKn5xANiKlUEB77XRg8IgidkykLNRLUe_MOM4liVTlFOAowQYDWl6tzAyQQYDpAiv-DrnDyjbBqZEaV-p1nZ5U5NpRZY8Ntr3rd0vM4T8moFZ7c2lF1av5Y8qQeuD_ylK5tSyJEH_dEKwVr4rvT5XWlUYDMde/s200/17058507906001050137085283194838.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="150" data-original-width="200" height="150" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEj8qLx1hW1Fd2NESsSkSCKe_rQF1G1Q6O1bKn5xANiKlUEB77XRg8IgidkykLNRLUe_MOM4liVTlFOAowQYDWl6tzAyQQYDpAiv-DrnDyjbBqZEaV-p1nZ5U5NpRZY8Ntr3rd0vM4T8moFZ7c2lF1av5Y8qQeuD_ylK5tSyJEH_dEKwVr4rvT5XWlUYDMde/s1600/17058507906001050137085283194838.jpg" width="200" /></a><h4 class="naslov-posta">
</h4>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span><span style="font-family: "Times New Roman"; font-size: medium; mso-tab-count: 1;"> </span><span style="font-family: times; font-size: large;"><em>*NAPOMENA: Tekst koji slijedi napisao je Hrvoje Martinolić, a objavljen je 30. septembra 2014. godine!</em></span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div align="right" class="MsoNormal" style="text-align: right;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><em>Ensvid Hadžajlić - MosHer</em></span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Zemlja je u nuklearno doba „eksplodirala<span style="color: black;">”</span>
16. jula 1945. godine. Na taj dan Sjedinjene Američke Države testirale
su potpuno novu vrstu oružja u pustinji svoje savezne države Novog
Meksika. Bomba <em>Trinity</em>, izrađena oko kugle plutonijuma veličine teniske loptice, proizvela je eksploziju jednaku eksploziji 20 hiljada tona TNT-a.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Sljedećih
60 godina proizvedene su desetine hiljada tona plutonijuma i obogaćenog
uranijuma. Svjetski nuklearni arsenal broji oko 27 hiljada bomba. Devet
država vrlo vjerovatno posjeduje nuklearno oružje, dok ostalih 40
posjeduje tehnologiju i materijal za proizvodnju.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Ali,
nuklearna tehnologija istovremeno se koristi i za mirnodopske svrhe.
Prvi komercijalni nuklearni reaktor spojen je na mrežu 1956. godine u
Engleskoj. Danas 442 reaktora u 32 države proizvodi 16% svjetske
električne energije.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Nuklearna
energija slavila se kao jeftini izvor električne energije. Ali, to se
promijenilo krajem 20. vijeka kada su se dogodile neke od najstrašnijih
nuklearnih katastrofa. Problem odlaganja istrošenog goriva postajao je
sve veći, a nuklearke su dobile konkurenciju u obliku novih energetskih
tehnologija. Uz sve to, nuklearna energija<span> </span>je
nosila najveću stigmu zbog nuklearnog oružja. Ali, problem globalnog
zagrijavanja ide na ruku upravo nuklearkama koje u atmosferu ne
ispuštaju stakleničke plinove, tako da još uvijek imaju mnogo pristaša
širom svijeta.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Prvi korak prema oslobađanju energije iz atomske jezgre napravio je Albert Einstein 1905. godine kada je kroz svoju jednačinu <em>E = mc²</em>
utvrdio da sva masa ima energetski ekvivalent, te da sva energija ima
maseni ekvivalent. 1938. godine njemački fizičari Otto Hahn i Fritz
Strassman rascijepili su nestabilni atom uranijuma pomoću neutrona.
Sljedeće godine Lise Meitner i Otto Fisch rasvijetlili su proces
nuklearne fisije, gdje se jezgre atoma cijepaju na lakše elemente, a kao
nusprodukt dobijamo neutrone i energiju.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>1941. godine američka vlada je pokrenula tajni projekt pod imenom <em>Manhattan</em>.
Tokom tog projekta napravljene su bombe koje će kasnije biti bačene na
Hirošimu i Nagasaki, i time završiti Drugi svjetski rat. Voditelj tog
projekta bio je Robert Oppenheimer i nije tajna kako je Oppenheimer imao
mnoge dvojbe i strahove oko razvoja novog razornog oružja. Ti strahovi
zabilježeni su i u operi <em>Doctor Atomic</em> kompozitora Johna Adamsa. Navedene bombe jedine su do sada koje su korištene u borbi, iako ih je testirano oko 2000. Projekt <em>Manhattan</em> koštao je oko 2 milijarde dolara, a na njemu je radilo oko 175 hiljada ljudi, među kojima je bilo i osmero nobelovaca.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Uranijum
je najteži element koji nalazimo u prirodi i to u dva izotopa: U-238 i
U-235. Za nuklearnu fisiju koristi se U-235, a on čini samo 0,7% u
naslagama uranijuma. Zbog toga se U-238 mora „obogaćivati<span style="color: black;">”</span> da bi se dobio U-235.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Kada
se atom U-235 bombarduje neutronima, on ih apsorbira i postaje
nestabilan. Zatim se dijeli na dvije manje jezgre i dio mase se pretvara
u energiju koja se manifestuje kroz gama zrake i toplinu. Tada nastaje
lančana reakcija koja je kod oružja nekontrolisana, a u reaktorima
strogo kontrolisana.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Bomba
koja je bačena na Hirošimu sastojala se od obogaćenog uranijuma
zbijenog s eksplozivom koji je služio kao detonator. Pomoću tog
detonatora postigla bi se superkritična masa. Bomba bačena na Nagasaki
sastojala se od plutonijuma koji može postići sličan efekat kao i
uranijum. Plutonijum se proizvodi od istrošenog nuklearnog goriva iz
reaktora.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Poslije
1945. godine američka vojska je razvila hidrogenske (termonuklearne)
bombe koje su po razornoj moći bile neuporedivo jače od atomskih. Neke
od njih imaju snagu nekoliko miliona tona TNT-a, a svoju snagu crpe iz
nuklearne fuzije. U procesu nuklearne fisije atomske jezgre spajaju se u
teže elemente. Hidrogenske bombe koriste male fisijske eksplozije kako
bi proizvele visoke temperature potrebne za spajanje teških izotopa
vodonika. O toj nekontrolisanoj snazi govori izvještaj s testa kodnog
imena <em>Castle Bravo</em>.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>1.
marta 1954. godine na atolu Bikini aktivirana je hidrogenska bomba,
čija je snaga procijenjena na 5 megatona (5 miliona tona TNT-a). Ali,
zbog inžinjerske greške detonacija je dosegla snagu od 15 megatona, što
je dovelo do najveće nuklearne kontaminacije u istoriji SAD-a. Sedam
godina kasnije Sovjetski Savez je na ostrvima Novaja Zemlja testirao
bombu nadimka <em>Car</em>. Snaga te
bombe procijenjena je između 50 i 58 megatona i do danas je najjače
oružje ikada aktivirano na Zemlji. Nuklearna vojna tehnologija od tada
se počela primjenjivati u mnoge svrhe. Tako je atomsko oružje
postavljeno na interkontinentalne balističke projektile koji mogu nositi
i nekoliko desetina bojevih glava, tj. jedan projektil može uništiti
nekoliko ciljeva odjednom nakon što se na velikoj visini bojeve glave
odvoje i svaka krene prema određenoj meti.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Padom
bomba na Hirošimu i Nagasaki započeo je Hladni rat i utrka u
naoružanju. Sovjeti su svoju prvu bombu testirali 1949. godine, Britanci
1952. godine, Francuzi 1960. godine i Kina 1964. godine. Od 1998.
godine nuklearne sile su i Indija i Pakistan. Za Izrael se vjeruje kako
posjeduje nuklearno oružje, dok je Sjeverna Koreja 2005. godine objavila
da posjeduje atomsku bombu. Do 2013. godine Korejanci su obavili tri
podzemna testiranja, ali zbog izolovanosti te zemlje teško je utvrditi
sve činjenice vezane za te testove.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Dok
barem devet zemalja na svijetu posjeduje nuklearno oružje, njih 187
obavezalo se da ga neće proizvoditi. Dvadesetak zemalja, kao što su
Švajcarska, Brazil, Argentina, Kanada i Južnoafrička Republika, nekada
je imalo program za izradu oružja, ali poslije potpisivanja Ugovora o
neširenju nuklearnog oružja (<em>Non-Proliferation Treaty</em> ili <em>NPT</em>)
1968. godine od tog su programa odustale. Cilj tog ugovora bio je
spriječiti širenje nuklearnog oružja i obavezati nuklearne sile na
međusobnu razmjenu tehnologije i materijala za mirnodopske svrhe. Do
1986. godine ukupno je uništeno 38 hiljada nuklearnih (bojevih) glava.
Novim zakonom u SAD-u 1996. godine su se pokušala ograničiti testiranja,
ali Senat ga nije prihvatio. Jedan od najvećih izazova je i nadzor
oružja koje je ostalo nezaštićeno i nezbrinuto poslije raspada
Sovjetskog saveza, tako da su zemlje G8 poklonile milijarde dolara za
uništenje i kontrolu tog oružja. Međunarodna agencija za nuklearnu
energiju suočava se s velikim problemima zbog krijumčarenja nuklearnih
materijala i tehnologije iz straha da ti materijali ne padnu u ruke
terorista. Iako teroristi ne bi mogli napraviti standardnu nuklearnu
bombu, od tih materijala mogu napraviti tzv. prljavu bombu koja nije
toliko razorna, ali je izrazito radioaktivna. Da su strahovi opravdani,
govori i činjenica da je 2004. godine objavljeno kako su pakistanski
naučnici prodavali nuklearnu tehnologiju Libiji i Sjevernoj Koreji.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><strong><span> </span>Atomi za mir</strong></span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Prva asocijacija koja nam pada na pamet kada čujemo riječ „nuklearno<span style="color: black;">”</span>
je razorna eksplozija i veliki oblak u obliku gljive. Činjenica je da
je prvi nuklearni reaktor sagrađen 1944. godine u SAD-u služio za
proizvodnju plutonijuma. Prvi komercijalni reaktor sagrađen je u
Engleskoj 1956. godine. U današnje vrijeme Japan i Francuska dobijaju
75% električne energije iz nuklearnih elektrana.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Za
razliku od atomskog oružja, lančana reakcija u nuklearnim reaktorima
strogo je kontrolisana. Da bi se izbjegla nekontrolisana reakcija,
između šipki s nuklearnim gorivom nalaze se kontrolne šipke koje
regulišu tok neutrona. Ako su šipke spuštene duboko u reaktor, reakcija
se ograničava i smanjuje se količina topline koju emitira. U nama
najbližoj elektrani u Krškom kontrolne šipke regulišu se pomoću
elektromagneta. U slučaju nesreće ili nestanka struje, šipke se pod
uticajem gravitacije spuštaju cijele u reaktor i zaustavljaju reakciju.
Slična praksa je česta u modernim svjetskim elektranama. Za hlađenje se
najčešće koristi voda, ali postoje i reaktori hlađeni pomoću
ugljendioksida.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Nuklearni
reaktori su veoma neefikasni i koriste samo oko 1% energije pohranjene u
gorivu. Da bi spriječile tu neefikasnost i smanjile količinu otpada,
neke zemlje započele su s „reciklažom<span style="color: black;">”</span>
nuklearnog goriva. Efikasniji (ali nesigurniji) su napredni reaktori
hlađeni s tekućim natrijumom, koji mogu iskoristiti i do 75% energije iz
uranijuma. Razvitak minijaturnih reaktora kao što je <em>RAPID-L</em>
možda će jednog dana omogućiti da svaka zgrada u podrumu ima vlastiti
izvor električne energije, iako su primarno zamišljeni kao izvor
energije na potencijalnim marsovskim i mjesečevim kolonijama.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Nuklearna energija takođe se pokazala vrlo uspješnom na raznim plovilima. Prva nuklearna podmornica <em>Nautilus</em>
već je kod porinuća postala legendom, a njeno putovanje ispod sjevernog
pola u to je vrijeme bilo jedno od najvećih tehnoloških dostignuća.
Kako nuklearnom reaktoru nije potreban vazduh za funkcionisanje,
podmornica može provesti više mjeseci pod vodom i ograničena je samo
zalihama hrane. Reaktori pokreću i ogromne nosače aviona, čiji je
radijus kretanja neograničen, a gorivo im traje do 25 godina. Sovjetska
mornarica sagradila je i nekoliko nuklearnih ledolomaca koji su uspjeli
doploviti i do sjevernog pola. Radioizotopni termoelektrični generatori
koriste se kao izvor energije za svemirske misije kao što su <em>Cassini</em> i <em>Galileo</em>.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><strong><span> </span>Kritične situacije</strong></span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Nuklearne nesreće noćna su mora svakog čovjeka. Najgora američka nuklearna katastrofa dogodila se 1979. godine u elektrani <em>Ostrvo tri milje</em> kada je zakazao sistem za hlađenje. Došlo je do rastapanja reaktora i ispuštanja radioaktivnih plinova u atmosferu.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Najveća
nesreća dogodila se 1986. godine u Černobilu. Kod sigurnosnog
testiranja došlo je do fatalne greške, poslije čega je došlo do
eksplozije koja je uništila pokrov reaktora. Radijacija je na licu
mjesta ubila 30 ljudi, a pravi razmjer ove katastrofe nikada neće biti
do kraja poznat. Ostala tri reaktora u Černobilu nastavili su raditi sve
do 2000. godine kada su i oni ugašeni. U Černobilu trenutno traje
izgradnja hangara kojim bi se pokrio uništeni reaktor. Na taj će način
biti zamijenjen stari sarkofag koji je nabrzinu sagrađen poslije
katastrofe. Zadnja nuklearna katastrofa dogodila se u Fukushimi poslije
razornog tsunamija.</span></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><div style="text-align: justify;"><span> </span>Iako nuklearno doba traje već 70 godina, još uvijek nije pronađeno pravo rješenje za odlaganje nuklearnog otpada.</div>
<br />
<span><span><span><!--[if gte mso 9]><xml>
<w:WordDocument>
<w:View>Normal</w:View>
<w:Zoom>0</w:Zoom>
<w:PunctuationKerning/>
<w:ValidateAgainstSchemas/>
<w:SaveIfXMLInvalid>false</w:SaveIfXMLInvalid>
<w:IgnoreMixedContent>false</w:IgnoreMixedContent>
<w:AlwaysShowPlaceholderText>false</w:AlwaysShowPlaceholderText>
<w:Compatibility>
<w:BreakWrappedTables/>
<w:SnapToGridInCell/>
<w:WrapTextWithPunct/>
<w:UseAsianBreakRules/>
<w:DontGrowAutofit/>
</w:Compatibility>
<w:BrowserLevel>MicrosoftInternetExplorer4</w:BrowserLevel>
</w:WordDocument>
</xml><![endif]--></span></span></span><br />
<span><span><!--[if gte mso 9]><xml>
<w:LatentStyles DefLockedState="false" LatentStyleCount="156">
</w:LatentStyles>
</xml><![endif]--><!--[if gte mso 10]>
<style>
/* Style Definitions */
table.MsoNormalTable
{mso-style-name:"Table Normal";
mso-tstyle-rowband-size:0;
mso-tstyle-colband-size:0;
mso-style-noshow:yes;
mso-style-parent:"";
mso-padding-alt:0in 5.4pt 0in 5.4pt;
mso-para-margin:0in;
mso-para-margin-bottom:.0001pt;
mso-pagination:widow-orphan;
font-size:10.0pt;
font-family:"Times New Roman";
mso-ansi-language:#0400;
mso-fareast-language:#0400;
mso-bidi-language:#0400;}
</style>
<![endif]--><span>
</span></span></span><br />
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span><b><i><span style="color: red;"><span>*SPECIJALNA
NAPOMENA:<span> </span>Tekst koji ste upravo
pročitali prenesen je sa mog starog bloga By MosHer (bymosher.blogger.ba) na
kojem sam ga objavio 05. oktobra 2014. godine!</span></span></i></b></span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span>
</span><span><b><i><span style="color: red;"><span> </span>Ensvid
Hadžajlić - MosHer</span></i></b></span></span></span></div>
MosHerhttp://www.blogger.com/profile/08448669469961179191noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-2055277276931331279.post-29765447660118113122015-02-08T12:34:00.005-06:002024-01-22T14:45:53.322-06:00Povratak iz tuđine u tuđinu<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEix9_2vefeRwJwuwV3YqcoD13Hmqop9W72xVuU4CiYXCjrMEidkGbw7pPSBpRFg95OA7lDdafqD5yGoTPeYBII9usEOqBdkRYrqvE8ABaP9b9bYBUpDivGHUbYAfrHaXpQrisFKdT-PIHoSzkk9NlG6JHjMJfWRGZa6C0xCMSQi5d5pfhiCWj89XwWrckhz/s200/17058507781598767030927390992272.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="185" data-original-width="200" height="185" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEix9_2vefeRwJwuwV3YqcoD13Hmqop9W72xVuU4CiYXCjrMEidkGbw7pPSBpRFg95OA7lDdafqD5yGoTPeYBII9usEOqBdkRYrqvE8ABaP9b9bYBUpDivGHUbYAfrHaXpQrisFKdT-PIHoSzkk9NlG6JHjMJfWRGZa6C0xCMSQi5d5pfhiCWj89XwWrckhz/s1600/17058507781598767030927390992272.jpg" width="200" /></a><h4 class="naslov-posta">
</h4>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: times; font-size: large;"><span style="mso-tab-count: 1;"> </span><span><em>*<span>NAPOMENA:
Tekst koji slijedi napisao je Borislav Pekić, a objavljen je u e-mail
izdanju lista “Mostarski behar”, br. 789, 21. septembra 2014. godine!
Ukoliko želite da redovno primate svaki broj “Mostarskog behara” putem
e-maila, pošaljite vaše ime i e-mail adresu na sljedeću e-mail adresu: </span></em><em><span><a href="mailto:mostarski-behar@googlegroups.com" target="_blank">mostarski-behar@googlegroups.com</a></span></em></span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div align="right" class="MsoNormal" style="text-align: right;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><em>Ensvid Had</em><em><span>žajlić – MosHer</span></em></span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><br /></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Svako ko je duže vremena živeo u geografskoj tuđini zna šta to znači.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>I
koliko, čak i ako je dobar, život gubi kada se ne žvi na pravom mestu,
kada se živi izvan njega, kao što Englezi vele – out of place.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>A pravo je mesto uvek ono na kome smo porasli.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>I
baš tu za povratnike iz ove druge tuđine u svoju zemlju, ako se ne
vraćaju u mrtvačkom sanduku, nastaju neočekivane i bolne, ali, sve u
svemu, prirodne teškoće.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>U
britanskom društvenom životu nema ništa tužnije od kolonijalnih
činovnika koji su život proveli u Indiji – sasvim dobar, uostalom, u
poređenju s domorodačkim – sanjajući trenutak u kome će se u domovinu
vratiti i ostatak zemnih dana provesti sa svojima. <strong>A kad taj trenutak dođe i oni se sa svojima nađu, sve najednom postaje drukčije. Sanjana idila se ne ostvaruje.</strong></span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Svoji
više ne izgledaju kao svoji. Sad su tuđi. Ni zemlja više nije što je
bila, ili što su oni mislili da jeste kad su je napuštali. Sve izgleda
drukčije, nepoznato, strano. Tuđina iz koje se dolazi postaje bliža od
te nove tuđine u koju se ulazi. Prava tuđina, bar u uspomeni, u iluziji,
postaje domovina; prava domovina u surovoj realnosti osećanja – tuđina.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Pisalo
se i raspravljalo o ovom fenomenu. Govorilo se o procesu adaptacije kod
povratnika, pa i o rehabilitaciji, kao da su se repatrirci iz sveta
vraćali kao bogalji koje valja lečiti, kao da ih je svet, ta tuđina,
obogaljila. U tome, razume se, ima onoliko istine koliko je ima u
opasnosti da, kad joj se vrati, to obogaljenje dovrši domovina.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Kod
Engleza je značajan udeo u neadaptibilnosti povratnika imalo srozavanje
na društvenoj lestvici, spuštanje na osetljivoj skali materijalnog
blagostanja, ukratko – pad s indijskog slona na engleskog magarca.
Plaćao se danak gubitku uticaja, ugleda, moći, perspektive. <strong>Ali,
ja mislim da su dublji razlozi negde dublje: životi se nisu živeli
zajedno, iskustva su međusobno postala tuđa, mišljenja i osećanja
prestala su da budu zajednička.</strong></span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Odlaskom
iz zemlje, iz nje se čupaju koreni koji nas spajaju s poreklom, rodnim
tlom, njegovom istorijom i sudbinom. U tuđem svetu ne nalaze
odgovarajuću hranu pa venu. Puštaju se drugi koreni. Ali oni su lažni,
veštački. To su pseudokoreni alibija. Korenje za priliku. Ono nas siti,
ali ne hrani.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>U
međuvremenu, staro korenje truli. Ako niste građanin sveta, a malo je
ko od nas rođeni apatrid, gubitkom tog prvobitnog korenja gubimo i svaku
realnu šansu za povratak. <strong>O,
možemo se mi fizički vratiti, u svojoj zemlji još dugo živeti, pa i
umreti, ali ništa više neće biti kao pre. Staro se korenje ne može
obnoviti, novo se ne može pustiti. U gustoj, živoj šumi svojih
sunarodnika, duboko u zemlju uraslih, mi ćemo zauvek biti tek suvo,
beživotno drveće.</strong></span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span>Nesporazum
nije u tome što zemlja nije spremna da nas prihvati, nego što mi više
nismo spremni nju da prihvatimo. Odbaciti nešto za šta znate da mu
pripadate teže je nego biti odbačen od nečega čemu se ne pripada i nikad
nije pripadalo. Nije najteža tuđina što su vam je svojim nerazumevanjem
nametnuli drugi. Najteža je ona koju ste svojim nerazumevanjem drugih
sami stvorili.</span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span><strong>Zato
se od onih do čijeg vam je razumevanja stalo, od onih za koje vam je
presudno da ih razumete, nikada nadugo nemojte razdvajati. Zateći ćete
druge ljude. Ako ste do sada igru morali igrati samo pred svojim
neprijateljima, od sada ćete je morati igrati i pred svojim
prijateljima.</strong></span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;">
</span></span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: times; font-size: large;"><span><span><strong><span> </span>A to će biti ona najveća tuđina koja će vas po povratku iz tuđine čekati. </strong></span></span><strong>I tome pomoći nema.</strong></span></div>
<span style="font-family: times; font-size: large;"><div style="text-align: justify;"><span> </span>Sa
Crnog mora, kuda ga je Avgust prognao, pesnik Ovidije je pevao:
“Učinite da se moje kosti vrate u maloj urni da, iako mrtav, ne ostanem u
izgnanstvu.” Ovidije, naravno, nije mislio na svoje kosti. Na sebe je
mislio.<span> </span>Ali možda je bolje što se vratio samo u rimsku istoriju.</div>
<br />
<span><span><span><!--[if gte mso 9]><xml>
<w:WordDocument>
<w:View>Normal</w:View>
<w:Zoom>0</w:Zoom>
<w:PunctuationKerning/>
<w:ValidateAgainstSchemas/>
<w:SaveIfXMLInvalid>false</w:SaveIfXMLInvalid>
<w:IgnoreMixedContent>false</w:IgnoreMixedContent>
<w:AlwaysShowPlaceholderText>false</w:AlwaysShowPlaceholderText>
<w:Compatibility>
<w:BreakWrappedTables/>
<w:SnapToGridInCell/>
<w:WrapTextWithPunct/>
<w:UseAsianBreakRules/>
<w:DontGrowAutofit/>
</w:Compatibility>
<w:BrowserLevel>MicrosoftInternetExplorer4</w:BrowserLevel>
</w:WordDocument>
</xml><![endif]--></span></span></span><br />
<span><span><!--[if gte mso 9]><xml>
<w:LatentStyles DefLockedState="false" LatentStyleCount="156">
</w:LatentStyles>
</xml><![endif]--><!--[if gte mso 10]>
<style>
/* Style Definitions */
table.MsoNormalTable
{mso-style-name:"Table Normal";
mso-tstyle-rowband-size:0;
mso-tstyle-colband-size:0;
mso-style-noshow:yes;
mso-style-parent:"";
mso-padding-alt:0in 5.4pt 0in 5.4pt;
mso-para-margin:0in;
mso-para-margin-bottom:.0001pt;
mso-pagination:widow-orphan;
font-size:10.0pt;
font-family:"Times New Roman";
mso-ansi-language:#0400;
mso-fareast-language:#0400;
mso-bidi-language:#0400;}
</style>
<![endif]--><span>
</span></span></span><br />
</span><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span> </span><b><i><span style="color: red;"><span>*SPECIJALNA
NAPOMENA:<span> </span>Tekst koji ste upravo
pročitali prenesen je sa mog starog bloga By MosHer (bymosher.blogger.ba) na
kojem sam ga objavio 22. septembra 2014. godine!</span></span></i></b></span></span></div>
<span><span style="font-family: times; font-size: large;"><span>
</span><span><b><i><span style="color: red;"><span> </span>Ensvid
Hadžajlić - MosHer</span></i></b></span></span></span></div>
MosHerhttp://www.blogger.com/profile/08448669469961179191noreply@blogger.com0