Događaji koji su obilježili 2018. godinu

             *NAPOMENA: Pošto duži niz godina nisam bio aktivan na ovom mom blogu, želim da prvo nastavim tradiciju sa tekstovima koji hronološki opisuju šta se sve dogodilo u jednoj cijeloj godini, prije nego što nastavim sa pisanjem i objavljivanjem mojih tekstova!

            Tekst koji slijedi preuzet je sa oslobodjenje.ba portala!

Ensvid Hadžajlić - MosHer

 

 

              Istorijski susret

            “Svijet čeka velika promjena, odlučili smo ostaviti prošlost iza sebe”, rekao je vođa Sjeverne Koreje Kim Jong-un nakon istorijskog samita sa Donaldom Trumpom u Singapuru 12. juna. Podloga za ovaj samit bio je Kimov susret sa predsjednikom Južne Koreje Moon Jae-inom, s kojim je u aprilu na granici između dvije Koreje održao samit. Tada je Kim ušao u istoriju kao prvi vođa sjevera koji je od Korejskog rata 1953. prešao granicu koja dijeli dvije zemlje. Kim i Moon su kasnije potpisali niz sporazuma i dogovorili da će raditi na denuklearizaciji Korejskog poluostrva i sprečavanju budućih sukoba.

 

              Marš za povratak

            Palestinci od 30. marta duž granice pojasa Gaze i Izraela organizuju proteste “Veliki marš za povratak”. Izraelski vojnici protiv civilnog stanovništva, koje traži povratak na teritoriju sa koje su protjerani i ukidanje blokade Gaze, koja traje od 2006. godine, odgovaraju vatrom. U izraelskim napadima tokom protesta ubijeno je više od 220, a ranjeno hiljade Palestinaca. Najviše žrtava bilo je 14. maja, kada su palestinski demonstranti obilježavali 70. godišnjicu Nakbe, odnosno Dan katastrofe, te ujedno protestovali zbog preseljenja američke ambasade iz Tel Aviva u Jerusalem.

 

              Slučaj Skripalj

            Nekadašnji dvostruki špijun Sergej Skripalj i njegova kći Julija pronađeni su 4. marta u britanskom Salisburyju otrovani nervnim otrovom novičokom. Bili su više sedmica u kritičnom stanju, ali su se uspjeli oporaviti. London je krivcem označio rusku vojnu obavještajnu službu GRU i objavio nalog za hapšenje za dvojicu Rusa osumnjičenih za napad. Moskva je upletenost odbacila, a afera Skripalj izazvala je krizu i diplomatski rat Rusije i Zapada u kojem su obje strane protjerivale diplomate. Rusiji su nametnute nove sankcije, što je već hladne odnose rashladilo za još nekoliko stepeni.

 

              Odlazak Merkelove​

            Nakon loših rezultata vladajuće koalicije na pokrajinskim izborima najmoćnija žena svijeta, njemačka kancelarka Angela Merkel objavila je krajem oktobra da se više neće kandidovati za šeficu Kršćansko-demokratske unije i da će joj ovo biti posljednji kancelarski mandat. “Dostojanstveno sam došla na ovu poziciju, dostojanstveno je želim i napustiti“, rekla je Merkel. Za stranačku nasljednicu je na kongresu CDU u decembru izabrana Annegret Kramp-Karrenbauer, koja je ujedno mogući kandidat za kancelarku na sljedećim parlamentarnim izborima 2021. godine.

 

              Tragedija u Đenovi

            Vijadukt Morandi, dio autoputa A10 koji prolazi kroz Đenovu, srušio se 14. avgusta tokom jake oluje koja je pogodila taj dio Italije. U ovoj nesreći poginulo je 43 ljudi. Preliminarna istraga pokazala je da je za tragediju kriva kombinacija lošeg dizajna, upitne građevinske prakse i nedovoljnog održavanja. Rušenje vijadukta u Đenovi nagnalo je Italiju i druge države na veliku operaciju sigurnosne provjere mostova. Kako je najavljeno, Đenova će dobiti novi vijadukt od čelika izgrađen u skladu sa najmodernijim standardima.

 

              Kerčki incident

            Rusija je 25. novembra zaplijenila tri ukrajinska vojna broda i uhapsila 24 člana posade kada su pokušali proći kroz Kerčki prolaz iz Crnog u Azovsko more, optuživši ih da su nezakonito ušli u njene teritorijalne vode. Ukrajinski pomorci, među kojima su trojica bila lakše povrijeđena, pritvoreni su u Rusiji u očekivanju suđenja. Zbog incidenta u Ukrajini su organizovani protesti te je proglašeno 30-dnevno ratno stanje. Incident je bio prvi otvoreni sukob između Moskve i Kijeva od ruske aneksije Krima 2014. godine.

 

              Stravični požari

            U Grčkoj je u istočnom atinskom predgrađu Mati 23. jula izbio stravičan požar koji je odnio 100 života. Neki ljudi su ostali zarobljeni u kućama, dok su putevi bili blokirani usljed ogromnog broja ljudi koji su pokušali da se evakuišu vozilima. Neki su od vatre bježali u more, usljed čega su se utopili. Na jesen su nezapamćeni šumski požari pogodili američku saveznu državu Kaliforniju i gradić Paradise pretvorili u prah i pepeo. U požaru nazvanom Camp Fire smrtno je stradalo gotovo 90 ljudi, dok ih se oko 200 smatra nestalim.

 

              Hiroviti Trump

            Istorijsko približavanje sa Sjevernom Korejom, raskid nuklearnog ugovora s Iranom, trgovinski ratovi, svađe s državnicima i novinarima učinili su Donalda Trumpa, američkog predsjednika, osobom čiji su potezi i ove godine dominirali globalnom scenom. Trump je i u 2018. godini, koja je u Americi završila djelimičnom blokadom savezne vlade, jer demokrati ne pristaju na Trumpov proračun za gradnju zida prema Meksiku, svoje saradnike mijenjao kao na traci. Neke je smijenio on, poput državnog sekretara Rexa Tillersona, kojeg je otpustio putem Twittera. Drugi su odlazili sami ne mogavši se više nositi s njegovim hirovima pa je tako ministar odbrane Jim Mattis, pošto je Trump objavio da povlači vojnike iz Sirije, podnio ostavku s porukom Trumpu da mu “treba ministar odbrane čiji će mu stavovi biti bliži”.

 

              Ubistvo Khashoggija

            Drugog oktobra saudijski novinar i kolumnista The Washington Posta Jamal Khashoggi ušao je u saudijski konzulat u Istanbulu, gdje je trebao izvaditi dokumente za vjenčanje s turskom zaručnicom koja ga je čekala vani. Khashoggi iz zgrade nikada nije izašao jer je brutalno ubijen, raskomadan i rastopljen u kiselini. Saudijska Arabija prvo je tvrdila da je izašao iz njenog konzulata u Istanbulu, a zatim je priznala ubistvo, ali je kazala da su to učinili “odmetnički elementi” te da princ prestolonasljednik Mohammed bin Salman, kojeg je Khashoggi oštro kritikovao, nije bio uključen u taj surovi čin. Tvrdnjama Rijada proturječe snimka i drugi dokazi kojima vjeruje CIA, ali ne i predsjednik Trump, koji oklijeva osuditi svoju saveznicu Saudijsku Arabiju.

 

              Spašavanje dječaka

            Oči čitavog svijeta u julu su bile uprte na Tajland, gdje su se grupa od 12 mladih fudbalera iz tima Veprovi i njihov 25-godišnji trener našli zarobljeni u poplavljenoj pećini Tham Luang na sjeveru zemlje. Dječaci i njihov trener planirali su nakon treninga 23. juna istražiti kompleks špilja na sjeveru Tajlanda. Ali, monsunske kiše poplavile su prolaze, pa su ostali zatočeni sve dok ih dvojica britanskih ronilaca nisu otkrila 2. jula. Oni su poslije više od dvije sedmice spašeni u opasnoj operaciji tajlandske vojske i međunarodnog tima ronilaca, što je izazvalo radost i olakšanje u cijelom svijetu.

 

              Kraj rata

            Na sveopšte iznenađenje, Etiopija i Eritreja su na ljeto 2018. godine ostvarile nevjerovatno popravljanje odnosa. Predsjednik Eritreje Isaias Afwerki i premijer Etiopije Abiy Ahmed 9. jula su u eritrejskoj prijestolnici potpisali zajedničku deklaraciju mira i prijateljstva, čime su uspostavljeni zvanični diplomatski odnosi između dvije države. Mirovni dogovor prekinuo je sukob od 1998. godine, koji je nastao zbog pitanja granica. Ahmed i Afwerki su potom 16. septembra u Saudijskoj Arabiji potpisali i mirovni sporazum. Od dugotrajnosti njihovog pomirenja zavisi stabilnost čitavog Roga Afrike.

 

              Kraljevsko vjenčanje

            Jedan od događaja godine u Britaniji bilo je vjenčanje britanskog princa Harryja i američke glumice Meghan Markle. Oni su se vjenčali 19. maja u kapeli dvorca Windsor u prisustvu britanske kraljevske porodice i brojnih zvanica, obećavši da će se međusobno voljeti, poštovati i čuvati. “Hoću”, odgovorio je princ Harry na pitanje hoće li uzeti Meghan Markle za suprugu i voljeti je, poštovati i štititi. Jednako je na takvo pitanje odgovorila i Meghan. Princ Harry je taj dan od kraljice dobio titulu vojvode od Sussexa, a Meghan je udajom za njega postala vojvotkinja od Sussexa.

 

              Teroristički napadi​

            Terorističkih napada bilo je i u 2018. godini, poput napada 11. decembra u francuskom gradu Strasbourgu, na božićnom sajmu gdje je džihadista Cherif Chekatt ubio pet osoba. On je dva dana nakon bjekstva ubijen u policijskoj akciji u Strasbourgu. Najmanje sedmero egipatskih Kopta je ubijeno početkom novembra u napadu pripadnika ISIL-a na autobus kojim su putovali ka udaljenom manastiru južno od Kaira. Najmanje 25 ljudi je poginulo 24. septembra u napadu na vojnu paradu u iranskom gradu Ahvazu koja se održavala povodom Nacionalnog dana oružanih snaga. Odgovornost za napad preuzeli su pokret Nacionalni otpor Ahvaza i ISIL.

 

              Sporazum o migraciji

​            Iako je odavno postalo jasno da je eksplozija migranata neminovnost, da se ovakvi složeni procesi neće zaustaviti sami po sebi, niti se mogu riješiti parcijalnim pristupima pojedinih zemalja i bez rješavanja problema u samom korijenu, globalnog dogovora o migracijama do sada nije bilo. Generalna skupština UN-a 19. decembra je usvojila Globalni pakt o migraciji, prvi međunarodni dokument kojim pokušava da se reguliše ta oblast. Ovaj sporazum jača i zajedničku odgovornost da se pomogne onima koji su prisiljeni da izbjegnu iz svoje zemlje zbog rata ili progona. Protiv pakta su glasali SAD, Izrael, Mađarska, Češka i Poljska zbog mišljenja da on narušava nacionalni suverenitet. Ranije u decembru, na ceremoniji u Maroku, 164 zemlje su zvanično potpisale ovu tzv. Marakešku deklaraciju.

 

              Pregovori o Brexitu

            Na kraju 2018. godine još se nije dao naslutiti epilog pregovora Velike Britanije i Evropske unije o Brexitu. Britanska premijerka Theresa May sklopila je 25. novembra sporazum o razvodu sa EU nakon 17 mjeseci pregovora. Glasanje u britanskom parlamentu o tekstu dokumenta predviđeno za 11. decembar morala je otkazati zbog dubokih podjela i izglednog neuspjeha. Dan poslije preživjela je glasanje o nepovjerenju koje su organizovali njeni torijevci. Novo glasanje o sporazumu u britanskom parlamentu trebalo bi se održati sredinom januara. Pješčani sat curi do zakazanog razvoda 29. marta 2019. godine, ali još se ne zna šta će biti. May je upozorila parlament da su alternative njenom sporazumu izlazak iz Evropske unije bez sporazuma ili otkazivanje Brexita, a sve se češće spominje i novi referendum.

 

              Odlasci poznatih

            SAD su se ove godine oprostile od bivšeg predsjednika Georgea H. W. Busha i njegove supruge Barbare, koji su preminuli u razmaku od nekoliko mjeseci. Na dan 25. avgusta je umro i republikanski senator i ratni veteran John McCain. Bivši generalni sekretar UN-a, nobelovac Kofi Annan umro je takođe u avgustu u 80. godini života. Isti mjesec u 76. godini  života preminula je i legendarna kraljica soula Aretha Franklin. Globalna naučna zajednica dugo neće prežaliti smrt svoje ikone, britanskog astrofizičara Stephena Hawkinga, krhkog tijela i briljantnog uma, autora “Kratke istorije vremena”. Legenda američkog stripa Stan Lee, otac likova kao što su Spider-Man, Hulk i x-Men umro je u novembru. Svijet tehnologije pamtit će 65-godišnjeg Paula Allena, koji je zajedno s Bilom Gatesom utemeljio Microsoft davne 1975. godine.

 

              Prirodne katastrofe

            Godinu 2018. obilježile su brojne prirodne katastrofe, poput snažnog zemljotresa u indonezijskoj pokrajini Sulawesi 28. septembra, gdje su cunami i klizišta odnijeli više od 2.200 života. Zatim se tri dana prije Božića novi cunami izazvan erupcijom vulkana Anaka Krakataua obrušio na Javu i Sumatru. Japan je kao simbol koji obilježava 2018. godinu odabrao kineski znak za “katastrofu”, pošto je zemlju pogodio niz prirodnih katastrofa, od poplava u kojima je poginulo više od 200 ljudi, toplotnog talasa koji je prouzrokovao smrt najmanje 150 ljudi do zemljotresa koji su odnijeli desetine života.

 

              GMO bebe

            Kineski naučnik He Jianku objavio je u novembru da je njegov tim stvorio genetski modificirane bebe, dvije zdrave djevojčice Lulu i Nanu, koje su prirodno otporne na HIV. Učinjeno je to izmjenama na genima embrija sedam parova podvrgnutih umjetnoj oplodnji na način da postanu otporni na zrarazu HIV-om. Stručnjaci sumnjaju u istinitost njegovih tvrdnji, jer vjeruju da je za takav poduhvat još prerano. Zgroženi etičkom dimenzijom takvog postignuća, nazivaju ga monstruoznim eksperimentom. Nakon objave vijesti i kritika naučnik He Jianku je nestao iz javnosti.

 

              Curenje podataka

            Osnivač Facebooka Mark Zuckerberg u 2018. godini je zapao u probleme pošto je otkrivena afera s korištenjem privatnih podataka 50 miliona korisnika te društvene mreže za američku predsjedničku kampanju, što je zloupotrijebila kompanija Cambridge Analytica. Zuckerberg je zbog skandala u aprilu svjedočio pred američkim Senatom. Uputio je lično izvinjenje i preuzeo odgovornost, jer nije na vrijeme shvatio do koje mjere Facebook može biti zloupotrijebljen. Suočen s optužbama, padom dionica i drakonskim kaznama, inernetski div poduzeo je ozbiljne korake da zaštiti privatnost.

 

              Istraživanje svemira

            Svemirska letilica NASA New Horizons, prva koja je istraživala Pluton, u februaru je poslala fotografije Zemlje snimljene s najveće udaljenosti dosad, s ruba Sunčevog sistema. NASA je u avgustu lansirala solarnu sondu Parker, koja bi se trebala približiti Suncu na 6,1 milion kilometara i ući direktno u vanjsku atmosferu zvijezde našeg sistema gdje je temperatura oko 1.300 stepeni. Novi korak u istraživanju svemira ostvaren je 26. novembra, kada je bespilotna letilica NASA InSight sigurno sletila na Mars počevši dvogodišnju misiju kao prvi objekt dizajniran da istraži dubinu Crvene planete.

 

              Žuti prsluci

            Popularnost francuskog predsjednika Emmanuela Macrona strmoglavila se u 2018. godini. Birači su bili ogorčeni reformama za koje tvrde da pogoduju bogatima. Širom Francuske, a posebno u prijestolnici Parizu, od 17. novembra su održavani nasilni protesti. Pokret nazvan žuti prsluci, prema fluorescentnim prslucima koje svaki vozač mora imati u autu, isprva je krenuo s protestima protiveći se rastu cijena goriva, ali sve je preraslo u traženje više socijalne pravde, praćeno vandalizmom i nasiljem. U protestima je život izgubilo deset ljudi, povrijeđeno je preko hiljadu, dok je uhapšena 4.341 osoba. Macron je bio primoran 10. decembra u obraćanju naciji najaviti određene mjere kako bi riješio krizu nastalu nezadovoljstvom građana opštom državnom politikom. Međutim, i nakon toga, protesti su nastavljeni.

 

              Kongresni izbori

            U novembru su u SAD-u održani kongresni izbori, koji su bili i svojevrsni referendum o predsjedniku Donaldu Trumpu pošto su održani na pola njegovog mandata. Predstavnički dom SAD-a je izborima dobio demokratsku većinu nakon osam godina, dok su Trumpovi republikanci zadržali kontrolu nad Senatom. Ovo su bili istorijski izbori pošto su dvije američke demokratkinje muslimanke ušle prvi put u američki Kongres. Ali, to nije jedino po čemu će ovi izbori biti pamćeni. Na političkoj sceni pobjedu su iznijele i Amerikanke indijanskog porijekla, političarke koje su prije živile na bonovima za hranu, otvoreni homoseksualci... Izbori su označili prekretnicu za žene koje su se kandidovale za Predstavnički dom. Žene su osvojile najmanje 93 mjesta, oborivši dosadašnji rekord od 84 zastupnice.

 

              Rat u Jemenu

            Jemen je pogođen najvećom humanitarnom katastrofom u svijetu. Međunarodna organizacija Save the Children 21. novembra je objavila kako se procjenjuje da je moguće da je 85.000 djece u Jemenu umrlo od gladi u posljednje tri godine tokom brutalnog rata. Koristeći podatke koje je prikupio UN, Save the Children je procijenio stopu smrtnosti u slučajevima teške pothranjenosti djece mlađe od pet godina. Rat između pobunjenih Huta i međunarodno priznate vlade Jemena počeo je 2014. godine, a konflikti su pojačani u martu 2015. godine, kada je Saudijska Arabija sa saveznicima počela izvoditi vazdušne napade na položaje pobunjenika. Mirovni pregovori, koje mnogi smatraju odlučujućim za okončanje četverogodišnjeg rata, počeli su u decembru u Stockholmu, u Švedskoj, pod pokroviteljstvom UN-a.