Događaji koji su obilježili 2020. godinu

             *NAPOMENA: Pošto duži niz godina nisam bio aktivan na ovom mom blogu, želim da prvo nastavim tradiciju sa tekstovima koji hronološki opisuju šta se sve dogodilo u jednoj cijeloj godini, prije nego što nastavim sa pisanjem i objavljivanjem mojih tekstova!

            Tekst koji slijedi preuzet je sa spagosmail.blogspot.com bloga!

Ensvid Hadžajlić - MosHer

 

 

            Godina na izmaku je donijela promjene u svijetu, nakon kojih ništa više neće biti kao što je bilo. Ako bi birali fotografiju koje je obilježila i po ćemu će ostati u pamćenju, je slika iz karantina, iz jednog staračkog doma u Španiji, pod naslovom: Preživjeli i ostali zajedno.

            Prepune bolnice, mrtvački sanduci: Španija je početkom godine bila žestoko pogođena pandemijom korona virusa. Poduzete su mjere koje su trebale dovesti do poboljšanja.

            Slika napravljena u junu pokazuje bračni par, u braku punih 59 godina, koji žive u jednom staračkom domu. Poslije 102 dana izolacije jedno drugom su poklonili poljubac, sa maskama na licu i kroz plastičnu foliju.

            Ovdje donosimo pregled samo nekih događaja koji su obilježili proteklu godinu, za koju mnogi tvrde da se nema po čemu upamtiti. Ipak je iza nas, a šta se desilo, desilo se.

 

            Australijska apokalipsa. Nebo je crveno, prekriveno dimom koji ujeda, iznad New South Walesa područja. Izgorile su bezbrojne kuće, kao i bespomoćni kenguri i koale. Ljudi su bježali u područja kraj obale. Skoro je nestalo niskog rastinja i eukaliptusovih stabala.

 

            Karantin. Riječ koja je odjednom uzela zamaha u čitavom svijetu. Korona virus se munjevito proširio širom svijeta, bez velikih saznanja i mjera protiv njega. Važno je bilo zaražene ljude izolovati, kako bi se pandemija što manje širila. Putnici kruzera “Diamond Princess”, njih oko 700, morali su se izvesti iz luke Yokohama u Japanu, i na otvorenom moru provesti dvije sedmice u izolaciji, a zatim su pod strogom kontrolom prebačeni u njihove domovine.

 

            Grad u šoku. Italijanski grad Bergamo, i njegova okolina, bili su epicentar korona krize u Italiji. Dolazak transporta preminulih na groblje Cibisello potresao je čitav svijet. Tek tada su mnogi ljudi u Evropi postali svjesni prisustva i opasnosti korona virusa.

 

            Prazne tribine. Tribine stadiona su zbog pandemije morale ostati prazne. Gledaoci su sa teškom mukom gledali tv prenose utakmica, koje su igrane bez prisustva gledalaca. To je bio tek početak onoga što je slijedilo. Prvenstva širom Evrope su prekidana, otkazano je Evropsko prvenstvo, otkazana je Olimpijada.

 

            Socijalna distanca. Poslije tvrdog “lockdowna” u aprilu su otvarane prve radnje, i to one sa maksimalno 400 kvadratnih metara površine. Ispred radnja su se redali redovi kupaca na obilježenim distancama. Nakon toga je slijedila takozvana socijalna distanca u svim sferama života, pa čak i u međusobnim sustretima.

 

            Sve drugo zatvoreno. Restorani, kina, koncertne dvorane, usluge frizera i brijača. Ljudi su prije zatvaranja počistili regale samoposluga. Posebno su na udaru bile tjestenine i toaletni papir(?).

           

            Protesti. Poslije određenog vremena zbog mjera izolacije, nastavljeni su protesti u Hongkongu, protiv zakona sigurnosti u Hongkongu, kojeg je donijela kineska vlada. Pri donošenju ovog zakona je zaobiđen parlament Hongkonga i sve aktivnosti protiv toga zakona su kažnjavane, kao subverzivne i separatističke. Ni to nije zaustavilo demonstrante od daljnih protesta.

 

            Black Lives Matter. Desetine hiljada ljudi širom SAD su protestovali nakon ubistva afroamerikanca Georga Floyda prilikom jedne policijske akcije u Mineapolisu. Protesti su se proširili širom svijeta pod motom “Black Lives Matter”.

 

            Formula1. Korona je zaustavila i trke Formule1. Sezona je počela tek u julu. Kasniji pobjednik sezone je bio Lewis Hamilton.

 

            Apokalipsa u Libanu. U lučkoj četvrti Bejruta jedno skladište je potpuno izgorilo u požaru. Ekspolodiralo je 2.500 tona neosiguranog amonijum nitrata. Detonacija je opustošila centar grada, a posljedice su se osjećale i na 270 kilometara udaljenom Kipru. Više od 200 ljudi je poginulo, a 6.500 povrijeđeno.

 

            Testiranje. Širom Evrope započelo je masovno testiranje ljudi na koronu, i u tu svrhu su u skoro svim gradovima formirani “drive-in”, ili “walk-in” stanice za testiranje.

 

            Fudbal. Tek krajem avgusta odigran je prvo turnir, a zatim i finale Lige šampiona. U finalu je Bayern München pobjedio Paris saint Germnen sa 1:0, čime je osvojio triple, prvenstvo, kup i ligu šampiona. To je bila nada za ljubitelje fudbala širom Evrope da će se fudbal vratiti na terene. Prvenstva su nastavljena, ali bez gledalaca na tribinama.

 

            Budući pobjednici. Izborna kampanja u SAD je obavljana pod maskama. Joe Biden i Kamala Hariss, kandidati demokrata su se pokazali kao jak par, što je rezultiralo kasnijom pobjedom na izborima.

 

            Promjene klime i protestne akcije “Fridays for Future”, “Petci za budućnost” su odjednom, tokom pandemije, postale sporedna tema. Poslije ljetne pauze, protesti su nastavljeni, ali sa zaštitnim maskama na licu i distancom među demonstrantima.

 

            Požar na Kilimandžaru. Na južnom krilu, skoro 6.000 metara visokog Kilimandžara, izbio je veliki požar. Hiljade vatrogasaca i dobrovoljaca su se borili protiv vatre. Oko 100 kvadratnih kilometara površine je potpuno opustošeno. Požar je izbio u 3.700 metara visokom Nacionalnom parku. Uzrok požara: Posjetioci nisu sa dovoljno pažnje ugasili vatru na jednom odmorištu. Pješačku rutu preko Mandara i Horomba, na kojoj se nalazi ovo odmorište, svake godine propješači blizu 50 hiljada posjetilaca.

 

            Izabran novi predsjednik. Joe Biden je novi predsjednik SAD. Donald Trump to još nije priznao i brani se nedokazaniim tvrdnjama o izbornoj prevari. Kamala Hariss je prva žena u istoriji SAD, izabrana na mjesto potpredsjednice SAD.

 

            Vakcina protiv korone je tu. Prva osoba na svijetu koja je primila vakcinu protiv korone je Britanka Margarte Keenan (90). Primila je vakcinu Pfizer/Biontech. Poslije primljene vakcine je izjavila kako se osjeća nevjerovatno privilegovana. Velika Britanija i SAD su među prvima odobrile uportrebu vakcina, a zemlje EU su to učinile 21. decembra.

 

 

Kako je 2020. godina promjenila svijet

 

            Sve na svijetu ima svoje dvije oštrice, pozitivnu i negativnu stranu, pa tako i ova pandemija. Na površinu je isplivalo toliko ozbiljnih problema koji se ne smiju zanemariti, ali će ih ovaj tekst ipak zaobići. Ipak je kraj godine, čemu se svi radujemo, ako ni zbog čega drugog onda barem što će 2020. godina ostati iza nas. Hajde onda da se u vidu odbrojavanja podsjetimo 10 stvari koje su, nadamo se, promjenile svijet nabolje.

 

            1. Uvidjeli smo šta je zaista važno

            Ova godina ukazala je na to koliko je zdravstveni sistem važan, i šta se desi kada on kolapsira. Naučnici, ljekari i zdravstveni radnici, sa pravom su dobili na značaju. Primjetili smo da politički, ekonomski, monetarni i svi drugi sistemi mogu i treba da se promjene. Vježbali smo solidarnost, uvidjeli da bliskost i toplina dolaze u raznim formama i oblicima.

 

            2. Počeli smo da cjenimo „obične stvari”

            Sjetite se svakog spontanog rukovanja, zagrljaja, i poljupca prije korone. Sjetite se kako je bilo normalno otići na ručak kod roditelja, u posjetu baki i deki, na piće sa prijateljima, i u “klabing” do jutra. Sve to se iznenada promjenilo, pa se samim tim pokazalo koliko nam je zapravo bitno.

 

            3. Rad na sebi postao je imperativ

            Bez ironije treba gledati na sve novo što smo naučili, i svega starog čega smo se podsjetili. Čitali smo više, gledali filmove i serije, isprobavali recepte, naučili neki zanat, zasvirali koji instrument, meditirali… Sve to pomoglo nam je da se izborimo sa izolacijom, stresom, strahovima, depresijom, i anksioznošću.

 

            4. Naučili smo da živimo sa manje resursa

            Činjenica je da smo solidno uvježbani kao potrošačko društvo. Pandemija je, međutim, pokazala da nam toliko toga zapravo nije potrebno. Naučili smo da se snalazimo, štedimo, improvizujemo, i pronađemo smisao van materijalnih vrijednosti.

 

            5. Kolektivno i individualno nisu više tako razdvojeni

            „Svako muči svoju muku”, što bi se reklo u narodu, ali ova pandemijska muka nas je sve zadesila. I dok je svačija lična priča specifična, kolektivno se nalazimo u istoj situaciji. Bilo ko može da se razboli, jer u očima virusa svi smo jednaki.

 

            6. Desile su se istorijske pobune i promjene

            Nije se samo mirno sjedilo u kući, nego su se širom svijeta održavali značajni protesti i demonstracije. Svi oni imali su svoje opravdane motive i razloge. Ljudski duh i želja za promjenom nikada ne nestaje, bez obzira na uslove. I zato podsjetnik – #BlackLivesMatter!

 

            7. Priroda se oporavila

            Kada je sve stalo, priroda je konačno procvjetala. Zagađenje se smanjilo, vazduh se pročistio, mora su se razbistrila, a životinje su se slobodnije kretale. Pokazalo se da je potrebno samo malo više svjesti i discipline kako bismo očuvali planetu Zemlju.

 

            8. Komunikacija se intenzivirala

            Bili smo primorani da više vremena provedemo sa svojim ukućanima, što nije uvjek bilo lijepo i lako. Ali, ponovo smo se upoznali i proveli kvalitetno vrijeme zajedno. Inače, iscrpljujuća komunikacija putem telefona i aplikacija ispala je korisna, jer smo tako bili tu jedni za druge iako možda razdvojeni hiljadama kilometara.

 

            9. Umjetnost je našla nove vidove kreativnosti

            Pošto su kulturne institucije radile ograničeno, većina aktivnosti prebacila se na internet, a sa njim su neke ranije nedostupne stvari postale dostupne. Mogli ste da pratite online filmske festivale i koncerte, striminge predstava, biblioteke su otvorile svoje digitalne arhive, a galerije i muzeji virtualne obilaske.

 

            10. Moda je postala inventivnija

            Ko kaže da je moda nevažna, griješi. Ona je pokazatelj u kakvim vremenima živimo. I dok se lični stil u 2020. godini sveo na boravak u udobnoj trenerci, dizajneri i brendovi našli su inventivne načine da promovišu svoje kolekcije. Od marioneta umesto manekenki na modnoj pisti, pa sve do virtualnog prisustva publike.

 

            A istorija nas uči da koliko god je teško, sposobni smo da idemo dalje. Tako da, hajde 2021. godino, što bi se reklo – Show us what you’ve got!

 

            (news)

 

            Smail Špago

 

            (NovaSloboda.ba)